Poštovani,
u razdoblju održavanja svjetskog prvenstva u nogometu sam se „udaljio“ od svoje životne misije. U tom sam području proveo (možda) malo previše vremena (uzaludno) jer o sportu svi znaju sve… i čuju samo svoje argumente. Jednom ću vam zgodom (možda) poslati tekst o svojim sportskim kompetencijama, na razini: bio sam (osobno) na svim mjestima o kojima sam pisao, sa svima razumljive pozicije:
– ne pričaj mi o Raju ako tamo nisi bio!
– ne pričaj mi o Paklu ako tamo nisi bio!
U prvom tekstu vam šaljem svoja davna promišljanja hrvatskih reformi školstva (iz 2020), a u drugom tekstu najavljujem još nekoliko tekstova vezanih uz sadašnje posljedice uvođenja DM u naš školski sustav.
Uvod
https://idiprints.knjiznica.idi.hr/730/1/Dr%C5%BEavna%20matura%20u%20Hrvatskoj.pdf
DRŽAVNA MATURA U HRVATSKOJ
Prijedlog nacionalnog pristupa
Petar Bezinović
Zrinka Ristić Dedić
ožujak 2004.
Sažetak
Uvođenjem državne mature u hrvatsko školstvo nastoji se ostvariti niz strateških ciljeva kojima bi se značajno pospješila unutrašnja transformacija sustava i trajno unaprjeđivala njegova kvaliteta.
Predloženi Nacionalni pristup razvijen je na osnovi rezultata sustavnih analiza, uspoređivanja
završnih ispita srednjoškolskog obrazovanja u Europi i u svijetu, konzultacija sa stranim ekspertima, rasprava u većem broju škola, na aktivima ravnatelja te u visokoškolskim institucijama.
Uvažavanjem svih ideja i prijedloga, razvijen je pristup koji može snažno unaprijediti kvalitetu
učenja i poučavanja, promicati bolji sustav vrednovanja rada i postignuća učenika, unaprijediti
odnose između nastavnika i učenika, poboljšati zadovoljstvo školom i podizati motivaciju za rad i učenje kod svih sudionika obrazovnog procesa.
Po ovom prijedlogu državna će se matura kao službeni završni ispit u četverogodišnjim srednjim školama uvesti 2008. godine. Prethodit će joj ciljana priprema i prilagodba novom pristupu svih sudionika i korisnika sustava obrazovanja. Tijekom 2005., 2006., i 2007. godine razvijat će se ispitni instrumentarij za maturu, koji će se sustavno primjenjivati u školama. Škole će dobivati povratne informacije o vlastitoj uspješnosti, što će pomoći upoznavanju novog pristupa, otklanjanju eventualnih slabosti i kvalitetnoj pripremi učenika za ispite. Istovremeno će se provoditi i samovrednovanja škola koje može značajno pomoći unaprjeđivanju kvalitete njihova rada. Da bi se ovaj pristup mogao ostvariti nužno je potrebna (1) suglasnost akademske zajednice, (2) odlučnost kreatora obrazovne politike, (3) osiguravanje sredstava za izgradnju potrebne infrastrukture (Nacionalni ispitni centar) i za podržavanje kontinuiranog rada na razvoju ispitnog instrumentarija te (4) razvoj novih kadrova koji će ekspertno i savjesno raditi u ovom području unapređivanja kvalitete obrazovanja u Hrvatskoj.
Svi materijali o maturi mogu se naći i na web stranicama http://www.idi.hr/matura.
Uvođenje državne mature znači novi pristup mjerenjima i vrednovanju u obrazovanju. Temeljni smisao uvođenja državne mature je unaprjeđivanje i osiguravanje kvalitete obrazovanja.
Mislim da su u ovim rečenicama ključna pitanja za eventualnu evaluaciju projekta!
- Mjerenje i vrednovanje
Kad je riječ o novom pristupu mjerenja i vrednovanja u obrazovanju cilj je bez sumnje ostvaren. Međutim, izvjesno je i to da se to odnosi jedino na testove DM. Neke naznake primjene novog pristupa (mjerenja i vrednovanja) u (službenim) predmetnim kurikulumima mogu se tek naslutiti (nakon dvadesetak godina) u školskom sustavu… i to samo kod briljantnih učitelja. Moj zaključak je da novi pristup mjerenja i vrednovanja u (hrvatskom) obrazovanju – nije zaživio!
- Unaprjeđivanje i osiguravanje kvalitete obrazovanja
Na ovom mjestu su početni uvjeti nejasni. Naime, ako se nešto želi popraviti (unaprijediti) prirodno je definirati „početno stanje“, a potom s pozicije „ulaz – izlaz“, napraviti analizu! Budući da nisu navedeni početni uvjeti ne postoji ni mogućnost valoriziranja „unaprijeđivanja“
s te pozicije. To se odnosi i na „kvalitetu obrazovanja“, jer ni danas nemamo pojma što smo trebali unaprijediti… i jesmo li uspjeli. Grozim se takve znanosti.
Međutim, u Prijedlogu Nacionalnog pristupa… naišao sam na posebno naglašeno (meni) prekrasno polazište:
Korištenje rezultata državne mature kao jedinog pokazatelja kvalitete škole i rada nastavnika je neopravdano. Na uspjeh učenika značajno utječe i niz čimbenika na koje škola sama ne može značajnije utjecati: socijalno okruženje u kojemu se škola nalazi, socijalno-ekonomski status učenika, razina poticanja od strane roditelja i sl.
Pri vrednovanju kvalitete škola nužno je uzimati u obzir sve čimbenike koji na nju mogu utjecati, pa tako i karakteristike učenika koji se upisuju u školu.
Opći uspjeh i kvaliteta
Puno sam rečenica ispisao o tzv. općem uspjehu, posebno naglašavajući njegov poguban utjecaj na naš sustav odgoja i obrazovanja. Čini se da su to Zrinka i Petar jasno vidjeli i ispisali prethodno. Mislim da su naslućivali da bi se „petnulaški efekt“ mogao lako preseliti u sustav DM.
Digresija
Najekstremniji primjer utjecaja općeg uspjeha na školski odgojno obrazovni sustav, je u intervenciji „prve hrvatske dame“ u mijenjanju ocjene iz matematike svome sinu, učeniku klasične gimnazije! I naravno pokrenula je procese (čak i ekstremnih) intervencija drugih roditelja u tom smjeru. Moram dodati i ovo: prva dama je suautorica kurikuluma za hrvatski građanski odgoj!
A kada je prolazna Ministrica svečano objavila da će u temeljima njezinog djelovanja i dalje biti – opći uspjeh… samo sam pomislio: nema nam spasa!
Tijekom temeljitog i znanstveno utemeljenog (!!!) pripremanja Prijedloga (DM) u školski je sustav uletio prof. dr. Dragan Primorac, pedijatar, forenzičar i subspecijalist iz medicinske genetike. Na popisu je 2% znanstvenika s najvećim utjecajem citiranosti na svijetu,… O njemu danas znamo više nego što želi, pa mi je naglašena tvrdnja (koja se još uvijek može naći „guglanjem“ njegova ime) smiješna kao i njegovo ukupno (političko i ino) dosadašnje hrvatsko djelovanje, kojem smo svjedočili! U njegovim inicijalnim (ministarskim) govorima osvrnuo se i na Prijedlog (DM) i velebno izjavio: konačno ćemo doznati koje su škole najbolje u Hrvatskoj! Danas svjedočimo medijskim cirkusima u imenovanjima najboljih županijskih škola, ne samo u lokalnim medijima (samo na temelju prikupljenih bodova na testovima DM). Takve vijesti su postale neizostavne i u našem tzv. elitnom tiskanom mediju. Jutarnji list se naziva! Ja ga nazivam bezglavom tiskovinom!!! Potpuno se pogubila i prestala vjerovati u temeljne vrijednosti medija
