Državna matura 2

Rješenja testova iz matematike i fizike (ljeto – jesen 2021.)

Dragi maturanti,

iza nas je još jedna pandemijska godina. Ostavila je i ostavlja ružne tragove u svim dijelovima našeg življenja s još uvijek nesagledivim posljedicama. Godinu 2020. obilježio je početak ambicioznog reformskog procesa, nazvanog „Škola za život“. Najave ministrice bile su na razini – od sada će u školstvu sve biti bolje. Međutim, već od prvih mjeseci sindikati su štrajkovima blokirali normalno odvijanje nastavnog i reformskog procesa. Ne znam sjeća li se itko što su sindikati tražili, odnosno što su postigli, nakon završetka štrajkova. Sigurno je jedino to da je početak reformskog procesa zaustavljen. Drugo su polugodište obilježila pandemija i parlamentarni izbori. Posljedice tih događaja dramatično su se odrazile na zbivanja u realizaciji nastavnog i reformskog procesa. Uslijedio je prijelaz na tzv. on-line nastavu i zamjena ljudi koji su bili nositelji reformskog procesa.

Pokazalo se da je školska godina 2019. / 2020. uspješno završila. Nastavni proces je regularno priveden kraju. Maturanti su DM testove riješili na razini uspješnosti iz prethodnih godina i prešli na sljedeću razinu svojeg akademskog obrazovanja.

Govorim, naravno, s pozicije onih koji su odgovorni za provođenje nastavnog procesa i dodajem: reformski projekt „Škola za život“ – više ne postoji! O tome se šuti.

Školsku godinu koja je iza nas trajno je obilježavala pandemija (maske, on-line nastava: malo u školi, malo u samoizolaciji…), ali još užasnije – potresi.

Činjenica je da se nakon održavanja testova na državnoj maturi i upisa maturanata na višu razinu školovanja, mogu izvesti određeni i vrlo relevantni zaključci, jer, riječ je o vanjskom vrednovanju jedne generacije (oko 35 000 maturanata). Naime, karavana ide dalje, ali odjednom se čuju i psi koji laju.

Činjenica je i to da je ovogodišnji ljetni raspašoj gospodarstvo doveo u zonu izbjegavanja državnog bankrota, ali i to da u školskoj godini koja slijedi možemo očekivati nastavak nastavnog procesa u okviru pandemijskih okolnosti, ali sada  posljedicama o kojima sada  psi laju i koje se više neće moći stavljati pod tapet.  

Dragi budući maturanti,

teško mi je i pokušavati dokučiti na koji način ste vi ove dvije godine birali svoje školske prioritete. Ovo je razdoblje (u vašim godinama) posebno dramatično i bez okolnosti koje sam naveo. Na vašu žalost, izbori put(ov)a koji će trajno obilježavati vaš budući život, vezani su uz polaganje ispita na državnoj maturi.

Meni je jedino nesporno. Ovo je vaše vrijeme i vi najbolje vidite okolnosti u kojima bivstvujete. Loša vijest za vas je to što drugi oduvijek odlučuju i uvijek će odlučivati o vašoj budućnosti.

Do trenutka kad to više ne budete željeli.

Dragi maturanti,

i ove godine sam za vas riješio testove s državne mature iz matematike i fizike. Riječ je o testovima iz razdoblja koje je obilježila pandemija. Testovi koje će te vi rješavati na maturi koja vam slijedi bit će, najvjerojatnije, slični ovim testovima (nazvao sam ih pandemijskim). Vaše srednjoškolsko školovanje u zadnje dvije godine nitko ne može nazvati uobičajenim (normalnim, a čini se, bit će  i ova koja slijedi), pa sam pomislio da biste mogli imati koristi ako dobijete uvid u ono što vas očekuje. Možda vam pomogne i kratka analiza testova koja slijedi. Tekstove zadataka možete pronaći na priloženim adresama.

https://www.ncvvo.hr/drzavna-matura-2020-2021-ljetni-rok-3/

https://www.ncvvo.hr/drzavna-matura-2020-2021-jesenski-rok/

Kratka analiza testova

  1. Fizika

U testu koji su maturanti rješavali u ljetnjem roku sve zadatke sam komentirao s OK, uz dodatak:

  • Teorija, na četrnaest mjesta (14), što mi je značilo, uz malo razumijevanja teorije zadatak je rješiv i bez dodatnog računanja,
  • Lagan, uz malo računanja na četrnaest mjesta (14), odnosno uz malo više računanja, na devet mjesta (9).

U testu koji su maturanti rješavali u jesenjem roku 35 zadataka sam komentirao s OK, uz dodatak:

  • Teorija, na četrnaest (14) mjesta, što mi je značilo, uz malo razumijevanja teorije zadatak je rješiv i bez dodatnog računanja,
  • Lagan, uz malo (na 9 mjesta), odnosno uz malo više računanja (na 8 mjesta).
  • Tehnički zahtjevan, na dva mjesta
  • Malo promisliti, na jednom mjestu
  • Malo zbunjujući, uz malo više računa (zadatak, bez OK)
  • Puno zbunjujući, uz dodatak, potpuno neprimjeren, bez OK.

Zaključak:

Ukupni dojam o zadacima u testovima, vezivao sam uz OK. Oznaku sam naveo kao opis zadataka koje su maturanti tijekom učenja u prethodnim godinama mogli s lakoćom prepoznavati, dakle u skladu s prethodnim (u „normalnim“ uvjetima) programskim poučavanjem.

Čini se da je glavna poruka testova bila:

  • Nauči teoriju,
  • Primijeni teoriju,

s čime se u slažem (osim u nekoliko zadataka u jesenjem roku).

Komentar ispisujem s pozicije nastavnika. To je zapravo pozicije povjerenstava koja pripremaju testove. Nemam podatke o postotnoj riješenosti zadanih zadataka i testova ukupno. Oni su nam zapravo puno relevantniji, jer jasno ocrtavaju poziciju učenika, u odnosu na naša očekivanja.

Zaključak privodim kraju s rečenicom: Oba testa su omogućila polaznicima da ih bez silnog, prethodno uloženog napora, „polože“. Mislim da je to bio i osnovni cilj sastavljača testova. A o eventualnom nezadovoljstvu povjerenstava, vezano uz ukupnu riješenost testove, rasprava je moguća tek ako / kad bi se u procjenu uzeli mnogi parametri koji su utjecali na posvećenost učenika – samo fizici.

  • Matematika

Uvod

Poučavanje i učenje matematike se u srednjoškolskom obrazovanju poprilično razlikuje od istoga u fizici. Naime, uspješno rješavanje fizikalnih zadataka (problema) nezamislivo je bez razumijevanja fizikalnih problema i zakona (formula) koji ih opisuju. Mislim da su povjerenstva za fiziku upravo zato inzistirala na poruci, nastavnicima i učenicima: bez poznavanja / razumijevanja „teorije“ samo će te pokušavati pogađati formule / zakone koji vas vode prema rješenju.

Programski opseg podatka u matematici značajno premašuje broj podataka koje učenici susreću u fizici. Upravo to ponajviše utječe na pristup poučavanja i učenja. Upoznavanje s „teorijom“ se u pravilu svodi na prikaz „formula“ i način njihovih interpretacija. Istina je da se u udžbenicima matematike ispisuje dovoljno teorije (s prilogom riješenih primjera, vezanih uz primjenu), međutim, učenici u pravilu preskaču te stranice jer baš nikada ih nitko nije provjeravao u tom dijelu. U matematici su se nastavnici odlučili da više nema – tzv. usmene provjere znanja. Ne ulazeći u opravdanost takvog pristupa, testove sam analizirao s navedene pozicije.

U testu koji su maturanti rješavali u ljetnjem roku sve zadatke sam komentirao s OK, uz dodatak: naveo sam dva zadatka koja se rješavaju uz deriviranje. Naime, mislim da je „deriviranje“ trebalo biti „izbačeno“ kao i prošle godine. Recimo najružniji argument: učenici iz potresom ugroženih područja nisu bili u ravnopravnom položaju s maturantima iz drugih područja. Inače, svi zadaci su bili u dosegu programa, i načina poučavanja, koji bi se u normalnim okolnostima realizirao. Većina zadataka se mogla riješiti u „nekoliko redaka“. Rijetki su zahtijevali ispisivanje A4 ponuđene stranice.

Test koji su maturanti rješavali u jesenjem roku na zabavan način povezujem s testom iz fizike u tom razdoblju. Naime, 7. Zadatak sam procijenio kao „malo više zahtjevan za prvi dio testa“.  Recimo da je mogao pomoći podatak „u kojoj je smjeni radio“ (vidi rješenje)! Zadatak pod brojem 15 sam također svrstao u istu kategoriju. Zadatak 20.2 je zabavan, ali također učenike odvodi u zbunjujuće područje. Naime, ako se rješava „analitički“ dobiju se dva rješenja. „Grafička“ provjera s lakoćom rješava dilemu! Zadatak 22.1 je, nazvao bih ga prekrasan. Naime, primjenom deriviranja funkcije može se riještiti „u dva poteza“, ali i s grafičkim prikazom kvadratne funkcije (uz malo više posla). Problem je što je u ponudi rješenja – krivi odgovor. U zadatku 25.3 još jednom se objavljuje postupak deriviranja funkcije! Zadatak pod brojem 28 je potpuno neprimjeren (naravno, prezahtjevan u ovim pandemijskim uvjetima učenja i poučavanja). Još lošija vijest je što je u odgovoru ponuđeno samo jedno rješenje (vidi komentar).

Uz ove podatke dodajem da mi je za ispisivanje rješenja ovoga testa trebalo 27 stranica A4 formata. Za ljetni rok su mi bile dovoljne 22 stranice.

Recimo da sam ostale zadatke označio s OK!

Zaključak

Testove iz matematike i fizike sam u dosadašnjim tekstovima bez iznimke naglašavao kao testove koji bi trebali biti primjer svim predmetnim povjerenstvima. I dalje mislim isto, unatoč primjedbama uz jesenje testove. Poanta je u tome da se testovima jasno poručuju očekivanja povjerenstava, i nastavnicima i učenicima. Ta očekivanja su zapravo i poruke, prije svega nastavnicima.

Testovi državne mature su zapravo Eldorado za svakog istraživača usmjerenog prema poučavanju i učenju.

Autor: Nikica Simić