KEFAL I PROKRIDA
Europa je Zeusu na Kreti rodila tri sina: Minosa, Radamanta i Sarpedona. Vraćajući se na Olimp Zeus je Europi ostavio tri poklona. Prvi je bio pas Lajlap, pas brz poput vjetra, kojega su bogovi obdarili tako da uvijek ulovi plijen koji progoni. Drugi je dar bilo čarobno koplje koje bačeno nikada ne promašuje metu, a treći je bio Talos, brončani div koji je tri puta dnevno zaštitnički obilazio Kretu. Europa se udala za kretskog kralja Asterija. Naslijedio ga je Minos.
Prokrida je bila kći atenskog kralja Erehteja. Živjela je u sretnom braku s Kefalom. Sretnom sve dok se nisu umiješali bogovi. U Kefala se zaljubila božica zore Eos, čiji je usud bio da se zaljubljuje u smrtnike. Bilo je to Afroditino prokletstvo.
Kefal je uporno odbijao njeno udvaranje. Volio je Prokridu i vjerovao u bračne zavjete. Ali i Eos je bila uporna u želji da zadovolji svoju požudu. Jednom mu zgodom reče da ona poznaje žene. Reče mu da će ga Prokrida iznevjeriti za malo zlata. Čini se da je vjernost i muškaraca lako pokolebati, jer Kefal pristade na podli plan. Eos ga preruši u Pteleona i nagovori da iskuša Prokridinu vjernost. Pokazalo se da je presudila zlatna kruna.
Čini se da ljubav ima svoju cijenu.
Nakon toga je Eos Kefalu rodila sina, kojeg joj je kasnije otela Afrodita. Krećani ga nazivaju Adimno i slave kao zvijezdu koja se javlja u zoru i s večeri. Mi je nazivamo zvijezda Danica i Večernjača.
Prokridina se nevjera brzo pročula Atenom. Život u Ateni postade joj neizdrživ i pobježe na Kretu. Danas bi rekli, iz zla u gore.
Minos je od oca naslijedio štošta, ali ono što dolikuje bogovima ne dolikuje smrtnicima. Žena mu je bila Pasifaja, koja je kao i Hera, znala za mnoge nevjere svoga muža. Proklela je Minosa. Bila je maštovitija od Here, koja je progonila Zeusove ljubavnice i njihovu djecu. Njegovo sjeme više nije stvaralo ljude, nego čudovišta. Unatoč tome Minos nije mijenjao svoj način života. I kada je prelijepa Prokrida stigla u Knosos požuda ga je pokrenula još jednom.
Teško je prihvatiti da smrtnicima ništa nije sveto. Teško je prihvatiti da ljubav i dobrota imaju svoju cijenu. Minosu nije trebalo dugo da otkrije što želi Prokrida. Uzor joj je bila Artemida koja je najviše uživala u lovu. Kad joj je za ljubav ponudio Lajlapa i koplje, nije se dugo ustezala. Ali znajući za Minosovo prokletstvo postavila je uvjet. Zatražila je da popije napitak koji je pripravila čarobnica Kirka. Napitak koji bi je zaštitio od prokletog sjemena.
Čini se da i zločin ima ograničenja, ali i posljedice.
Pobojavši se Pasifajine osvete Prokrida sa zasluženim darovima brzo krene u Atenu. U Atenu je stigla prerušena u mladića Pterela.
Kefal je lako shvatio da je ostao sam. Nesretan je lutao gorama pokušavajući u lovu pronaći svoj mir. I Prokrida je pomislila da bi svoje odgovore mogla pronaći u lovu. Teško je naslutiti jesu li bogovi imali plan ili je njihov susret bio samo zadnji dah njihove ljubavi.
Kefal je bio zapanjen s kojom se lakoćom Pterel uz Lajlapa i nepogrešivo koplje vraćao s bogatim ulovom. Ponudio je Pterelu silno blago za Lajlapa i koplje. Nije poznato zašto je Prokrida odlučila kako jeste. Kefalu reče da će mu ih ustupiti samo za ljubav.
U postelji se otkri Kefalu . Noć su proveli mireći se u suzama.
Jedna druga priča kaže da je Artemida Lajlapa i koplje darovala Minosu. I kad je djevica shvatila da njezini darovi mijenjaju vlasnike između nenasitnih preljubnika, razgnjevila se. I dogodilo se što jeste.
Kefal je i dalje vrijeme provodio u lovu. Lajlap i koplje su ga činili sretnim. Činilo se da je opet pronašao svoj mir i sreću. Osjećao je da opet ima svoj dom. I da je vratio svoju ljubav. Na povratku ga je uvijek dočekivala njegova ljubljena Prokrida, njegova prva ljubav.
Ali bogovi imaju svoje planove.
Artemida jednom zgodom priđe Prokridi i usadi joj sumnju. Reče joj da Kefal i dalje provodi vrijeme s Eos. Obukavši crnu tuniku, Prokrida jedne noći skrivećki krene za Kefalom u lov. Lajlap se uskoro uznemiri. I Kefal je čuo zvuke iz okolnog šiblja i bez razmišljanja baci koplje u tom smjeru. Teško je dokučiti kako se osjećao vadeći koplje iz Prokride.
Atenski Aeropag ga osudi na progonstvo.
Što je ljubav nitko nije dokučio.
Mnogi bi samo uzeli bodež i smjestili ga u srce. Mnogi drugi bi činili što i Kefal. Otišao je u Tebu. U Tebi je kraljevao Amfitrion. Očistio ga je od grijeha uz uvjet da mu Kefal pomogne u lovu na teumisijsku lisicu koja je pustošila njegovo kraljevstvo.
Čini se da i grijesi imaju svoju cijenu.
Teumisijska lisica, nazvana po mjestu u blizini Tebe, bila je monstruozna kći Tifona i Ehidne. Ne zna se zašto ju je Dioniz usmjerio na Tebu, ali su mnoga tebanska djeca žrtvovana da bi se lisica umilostivila.
Amfitrion je Kefalu obećao još puno toga ako mu s Lajlapom pomogne da uhvati lisicu. Ali bogovi znaju i sebi stvoriti nerješiv problem. Lisicu su obdarili tako da nikada u lovu ne bude uhvaćena. Gledajući bjesomučnu i bezishodnu trku Zeus se razljuti te ih pretvori u kamenje.
Zatim ih postavi na nebo kao zviježđa, Canis Major (Laelaps) i Canis Minor (Teumessian Fox), te se potjera nastavlja na noćnom nebu.
Jedna druga priča kaže da su Veliki i Mali pas psi koji su u lovu pratili Oriona.
Kefal je za nagradu dobio otok kojeg i danas znamo kao Kefaloniju.
Higin priča ovu priču.
Mali pas (Canis Minor) po jednom drugom grčkom mitu predstavlja Maera, Ikarova psa. Ikaru je Dioniz odao tajnu pravljenja vina. Jednom je zgodom Ikar pastirima uz večernju gozbu ponudio opojno piće. U jutro su, mamurni od vina, pomislili da ih je začarao i iz straha su ga ubili i zakopali. Kad je Maer Ikarovu kći Erigonu do očevog tijela ona se od očaja objesi i prokle atenske kćeri da dijele njenu sudbinu.
Zeus je Erigonu postavio na nebo kao zviježđe Djevice (Virgo), Ikar postaje Volar (Boötes), a Maera – Mali pas.
