ZEUS
Kron
Prvi gospodar svijeta bio je Uran. Uran je s Majkom Zemljom izrodio Titane, nakon što je svoje buntovne sinove Kiklope strpao u Tartar, sumorni podzemni svijet. Tartar je od Zemlje udaljen upravo onoliko koliko je Zemlja udaljena do Neba. Nakovnju treba devet dana da padajući dosegne dno Tartara.
Ogorčena je i osvetoljubiva majka Titane nagovorila da svrgnu oca i izbave svoju braću iz Tartara. Predvodio ih je Kron, najmlađi od sedmorice. Majka ga je naoružala kremenim srpom. Titani su usnulog oca našli u njegovim odajama. Nemilosrdni je Kron kremenim srpom kastrirao oca. Zgrabivši lijevom rukom odrubljene genitalije baci ih u more. Pritom kapi Uranove krvi kanuše na Majku Zemlju i ona potom rodi tri Erinije, Alektu, Tisifonu i Megaru. Njihov je usud bio da progone ubojice roditelja i krivokletnike.
Titani potom izbaviše Kiklope iz Tartara a Kronu povjeriše vladanje svijetom. Ali, čim je postao gospodar svijeta, Kron braću Kiklope i storuke, Brijareja, Giga i Kota, opet baci u Tartar, a svoju sestru Reu uze za ženu.
Ljubav i moć ne idu zajedno.
Priča kaže dalje da je Majka Zemlja upozorila Krona da će i njega s trona zbaciti njegov sin. Teško je dokučiti što pokreće besmrtnike. Ljubav to sigurno nije.
Ne sumnjajući u majčine riječi, odlučio je progutati svoju novorođenu djecu. U zatvoru njegove utrobe uskoro su odrastala besmrtna mu djeca, Hestija, Demetra, Had i Posejdon.
Zeus
Ogorčena majka trećega sina odluči roditi tajno. U mrkloj je noći na planini Likaj, u Arkadiji, na mjestu na koje ni jedna sjena žive duše nije pala, rodila Zeusa. Nakon poroda u pelene umota kamen i dade ga Kronu. Progutavši kamen Kron je odmah naslutio prijevaru i dade se u potragu za novorođenim sinom.
Okupanog Zeusa Rea je predala Majci Zemlji, koja ga odnese na Kretu i skri u pećinu planine Dikte. Na skrb ga je povjerila kozjoj vili Amalteji i kćerima joj. Zeusova kolijevka visjela je na drvetu, tako da ga Kron nije mogao pronaći ni na nebu, ni na zemlji, ni u moru. Čuvali su ga naoružani Kureti, koji su kopljima udarali u štitove i stvarali buku prigušujući djetinji plač. Priča kaže da je kasnije Zeus potjeru izbjegavao pretvarajući se u zmiju i medvjeda. I da je njihove likove postavio na nebo kao zviježđa Zmije i Medvjeda.
Zeus je odrastao s Panom, hraneći se medom i Amaltejinim mlijekom. Kad je postao gospodar svijeta Amaltejin je lik postavio na nebo kao zviježđe Jarac. Priča kaže i to da mu je na rastanku Amalteja poklonila jedan od svojih rogova. Rog je upamćen kao Kornukopija, rog obilja, rog uvijek pun hrane i pića po želji vlasnika.
Odrasli Zeus poče smišljati plan da izbavi svoju braću i sestre. Uz pomoć majke Ree postade Kronov peharnik. Majka mu potom pribavi trave koje uzrokuju povraćanje, a mudra ga Metida pouči kako ih pomiješati s Kronovom medovinom. Plan mu je uspio. Zahvalna braća i sestre izabraše ga za vođu u borbi protiv Titana. Titani su za vođu izabrali divovskog Atlanta, umjesto onemoćalog brata im Krona. Rat je potrajao deset godina, baš kao i rat u kojem su Danajci, zahvaljujući Odisejevu lukavstvu, osvojili Troju. U ovom ratu presudila je Majka Zemlja, rekavši Zeusu da će pobijediti samo uz pomoć Kiklopa i storukih. Zeus, odmah i tajno, krene u Tartar. Pogubivši ključaricu Kempu, uze ključ koji otvara vrata u Tartar i oslobodi ih. Osnaži ih božanskom hranom i pićem. Zahvalni Kiklopi Zeusu skovaše grom i munju, Hadu kacigu nevidljivosti, a Posejdonu skovaše trozubac. Pokazalo se da je ovo oružje bilo presudno za ishod rata s Titanima. Zeus je zgromio Krona. Storuki su kišom stijena rastjerivali Titane. Pan je svojom drekom i urlicima stvarao paniku u njihovim borbenim redovima. Neki kažu da je Pan na isti način pomogao Atenjanima na Maratonskom polju u borbi protiv osvajača Perzijanaca.
Pobjednici Titane baciše u Tartar. Storuke zadužiše da ih čuvaju. Priča kaže da ih nikada više nisu uznemiravali. Ratnog vođu Titana, Atlanta, kazniše tako da vječno nosi nebo na plećima.
Grom i munja bili su najmoćnije oružje. Ni jedan se bog nije usudio suprotstaviti Zeusu i nastupila je Zeusova strahovlada. Jedna priča kaže da je grom i munju Zeus na čuvanje povjerio Pegazu. Druga priča kaže da ih je povjerio orlu, tako da na nebu imamo i Zeusova Orla.
Teško je nabrojiti strahote koje je Zeus činio, ponajprije da zadovolji svoju pohotu. Ni jedna žena na svijetu više nije bila sigurna, ali ni lijepi dječaci. Kad ga je majka upozorila na to kamo će ga odvesti njegova pohlepna priroda, silovao ju je. Silovao je i Titanku Metidu, koja mu je pomogla pri svrgavanju oca. Ali kad je Majka Zemlja objavila da će sljedeće dijete koje Metida rodi biti sin koji će svrgnuti Zeusa, progutao je trudnu Metidu i zauvijek je zatočio. Priča kaže da je, u jednoj šetnji obalom jezera Triton, osjetio neizdrživu glavobolju. Urlao je od bolova dok se nije pojavio Hermes. Pogledavši Zeusa shvatio je što se zbiva i poletio po Hefesta, boga kovača. Hefest, na Zeusovoj lubanji, brzo načini otvor iz kojeg, uz snažan poklič, iskoči Atena u punoj ratnoj opremi. Priča kaže i to da je Zeus kasnije govorio da mu premudra Metida uz utrobe daje savjete.
Zeusova pohlepna priroda i bahatost postali su nepodnošljivi olimpijskim bogovima. Jednom ga zgodom zatekoše usnulog i svezaše remenjem od neuštavljene kože. Priča kaže da je bilo stotinu čvorova tako da ni prst nije mogao pomaknuti. Na njegove prijetnje podsmjehivali su se, slaveći pobjedu. Međutim, dok su zavjerenici slavili i žučno raspravljali o tome tko će naslijediti Zeusa, morska vila Tetida, bojeći se rata između besmrtnika, kriomice ode u Tartar i za pomoć zamoli storukog Brijareja. Rasprava između bogova trajala je i dalje i postajala sve žučnija, tako da bogovi nisu ni primijetili kako storuki Brijarej oslobađa Zeusa. Ledena tišina nastupila je kad su ugledali oslobođenog Zeusa. Munje koje su sijevale iz očiju ispod gustih obrva bile su strašnije od onih u njegovim rukama. Skamenili su se kao da su pogledali Meduzu u oči.
Zeus je Heru, sa zlatnim okovima na rukama, objesio o Nebo a dva teška nakovnja vezao joj je za noge. Herini krici užasnuli su bogove i svi se odmah zakleše Zeusu na vječnu pokornost. Posejdonu i Apolonu naredio je da služe Laomedonu sve dok mu ne izgrade bedeme grada. Ostalima je oprostio smatrajući da su bili zavedeni.
U jednoj drugoj priči baka je unučici pričala o bogovima. Djevojčica odjednom prekine bakinu priču i reče: Bogovi su stvorili ljude kako bi se voljeli! Niz bakino je lice kliznula suza. Nitko ne zna zašto. Možda se sjetila Zeusa, možda nekog drugog boga i zaplakala je, jer znala je da ni jedan od njih nikoga ne voli, osim sebe. Zagrlila je unučicu i pomislila: vjeruj mala u ljubav i ostani dijete.
Zeusova narav i djela
Laomedona je, u gradu čije su bedeme gradili Posejdon i Apolon, naslijedio Troj. Grad od tada nosi njegovo ime. Priča kaže da je njegov sin Ganimed bio najljepši mladić među živima. I da je Eos, obilježena Afroditinim prokletstvom, zavela Ganimeda. Ugledavši ga pohotni Zeus preote joj Ganimeda i odredi da bude peharnik bogovima.
Ganimedov je lik Zeus postavio na nebo u zviježđe Vodenjaka. U Sunčevu sustavu može se pronaći kao Ganimed koji kruži oko Jupitera. Oko Jupitera vječno kruže i Io, Europa i Kalisto.
Zeus je obljubio mnoge vile, kćeri Titana, i mnoge smrtnice. Maja, kći Atlanata rodila mu je Hermesa. Apolona i Artemidu začeo je s Letom, kćeri Titana Keja i žene mu Febe. Dioniza mu je rodila Semela, kći tebanskog kralja Kadma. Priča kaže da ju je zaveo prerušen u smrtnika. Doznavši za to, spletkarica Hera, priđe trudnoj Semeli prerušena u staricu i reče joj da je tajanstveni čovjek, s kojim je začela dijete, čudovište prerušeno u čovjeka. Semela se bez riječi udalji od zloguke starice, ali sjeme sumnje bilo je posijano. Sve češće je čula staričine riječi približavajući se danu poroda. Strah da joj dijete bude čudovište postao je nepodnošljiv. I ona učini ono što se bogovima ne smije činiti. Zeusu reče da se objavi u pravom obličju. Bogovima se ne naređuje. I Zeus se objavi u punom blještavilu. Gledajući je, okupanu ognjem, Hermes brzo priđe i iz utrobe izvadi nerođeno dijete. Dioniz je do ponovnog rođenja proveo u Zeusovu bedru. Priča kaže da ga često nazivaju dijete dvostrukih vrata.
Europa, Kadmova sestra, često je s prijateljicama šetala obalama Tura. Ugledavši je, pohotni Zeus ju je i poželio. Primijetivši u njihovoj blizini krdo krava, pretvori se snježno bijelog bika s malim rogovima između kojih se protezala crna pruga. Europu je iznenadila njegova ljepota i pitomost. Bez straha mu je prišla stavljajući mu cvjetne vjenčiće na rogove. Razigrana i vesela, pope se biku na leđa ne sluteći što bi se moglo dogoditi. Bik tada nenadano uleti u more i zapliva prema Kreti s Europom na plećima. Prijateljice su na obali nemoćno slušale njezine krike, dok se jednom rukom pridržavala za rog, a u drugoj još uvijek grčevito držala košaricu s cvijećem.
Na obali u blizini Kretske Gortine Zeus se pretvorio u orla, i u guštiku pored potoka ispod zimzelene platane, silovao je Europu. Europa je rodila Minosa, Radamanta i Sarpedona.
Priča kaže da je Zeus i bika postavio na nebo.
Ija je bila Herina svećenica, kći riječnog boga Inaha. Njezina ljepota nije mogla proći neprimijećeno pohotnom Zeusu. Ljubomorna Hera lako je uočila Zeusovu žudnju, koju je Zeus pokušao prikriti tako što je Iju pretvorio u kravu. Nije uspio. Hera je Iju u kravljem obličju predala stookom Argusu na čuvanje, naredivši mu: veži ovu životinju tajno za maslinu kod Nemeje. Priča kaže da je, nezasitni Zeus, naredio Hermesu da je pronađe i oslobodi. I da je Hermes lirom uspavao Argusa i oslobodio Iju. Neki kažu da je pritom i ubio stookog Argusa. Zeus je tada kao djetlić obležao Iju.
Priča kaže i to da je Hera Argusove oči stavila na paunov rep, kao stalnu opomenu njegovom krilatom ubojici. I za Ijom posla stršljenove koji su je progonili svuda po svijetu.
Nemeza je boravila u Ramnuntu. Kažu da u jednoj ruci nosi jabukovu grančicu, a u drugoj kotač. Na glavi joj je bila srebrna kruna, a bičevi oko pojasa. Ocean joj je bio otac, a Nikta, božica noći, majka. Kažu i to da su je zazivali zaljubljeni i da je poput Erosa imala krila, a bila lijepa poput Afrodite. Nemeza je kažnjavala bogate hvalisavce koji nisu olakšavali neimaštinu sugrađanima. Niti bogovima prinosili žrtve. Odlučivala je o sudbini smrtnika.
Ugledavši je, pohotni je Zeus poče je proganjati. Nemeza mu je dugo izmicala mijenjajući obličja. Svoju pohotu zadovoljio je kad je Nemeza tražila spas kao labudica. Iz snesenog jaja objavila se ljepotica Helena, koja je kasnije bila povod Trojanskom ratu. Pauzanija nam kaže da je Leda dojila i odgojila Helenu.
A neki drugi kažu da je Zeusa u obličju labuda počeo progoniti orao, pa je Zeus, bježeći od orla, potražio zaštitu na Nemezinim grudima, i silovao ju je. Kad je Nemeza snijela jaje Hermes ga vješto uhvati i baci Ledi, Tindarejevoj ženi, među noge. Leda je potom rodila Helenu, a Zeus je među zvijezde postavio labuda i orla u spomen na svoje lukavstvo.
Fidija nije bio besmrtnik rođenjem. Pauzanija nam kaže da mu se Zeus gromovito zahvalio kad je ugledao zlatom, dragim kamenjem, ebanovinom i slonovačom prekriven svoj mramorni kip. Reče da je vidio tragove groma pokraj postolja koji su tada bili prekriveni brončanim vrčem. Pauzanija reče i to: Iako znam da su visina i širina Zeusova u Olimpiji opisane, neću pohvaliti one koji su izvršili ta mjerenja, jer se iznesene veličine ne slažu s dojmom koji kip ostavlja kad se pogleda. A, dvije i pol tisuća godina poslije, Friedell nam nastavlja:…ali kraj sve svoje kolosalnosti, koja je izazivala strah da bi mogao srušiti strop hrama kad bi ustao, nije bio munjobija i gromovnik, nego u svojoj misaonoj blagosti Bogu Ocu više nalik od Jehove.
Fidijin Zeus, bio je jedno od sedam svjetskih čuda.
