Početna
O školi
Tribina ZPG
Upisi
Raspored sati
Web imenik
Foto galerije
Oglasna ploča
Webmail
Kontakt

Za roditelje
Korisničko ime:

Šifra:
Za razrednike
Korisničko ime:

Šifra:

Riva On
NCVVO
Državna matura
MZOS
CARNet
Grad Zadar
Wikipedija

 

Očitovanje na tekst (3. dio)


Očitovanje na tekst (3. dio)


Nikica Simić


Nastavljam


Uglavnom su se spominjala velika ulaganja i poduzimanje različitih specifičnih mjera, ali nije navedeno ništa što bi pokazalo da će ta ulaganja i mjere doista dovesti do ostvarenja proklamiranih velikih ciljeva i epohalne transformacije školstva.


Ove rečenice jasno pokazuju kako je autor svjestan uloge političara u reformiranju bilo kojeg dijela državnog sustava. Slažem se u potpunosti!


Nastavljam


U dijelu teksta naslovljenim Milijarde dolara u vjetar opet je riječ o usporedbi američkog i hrvatskog školskog sustava. Osvrnut ću se na izvješće Ministarstva obrazovanja. Ključna konstatacija: “Sve u svemu, ustanovili smo da primjena našeg plana poboljšanja škola nije imala nikakvog značajnog utjecaja na rezultate u matematici i čitanju, završavanje srednje škole ili upis na fakultet”.


I komentar glasnogovornice Ministarstva: “Ovakav ishod nas podsjeća da je reformiranje loših škola jedan od natežih i najsloženijih zadataka u obrazovanju i da mi još nemamo solidnu potvrdu da postoje strategije poboljšanja škola koje bi bile učinkovite, replikabilne i široko primjenljive”.


Iz konstatacije su razvidni (neki) ciljevi reforme i neuspjeh reforme. Glasnogovornica Ministarstva je u komentaru pokušala opravdati neuspjeh reforme (Ministarstva). Konstatacija ne može biti drukčija jer su ishodi reforme poznati. Međutim, komentar Ministarstva je na razini tipične političke demagogije, u značenju: mi nismo uspjeli jer jer je to nemoguće! Na toj razini postoji izvrsno slaganje američkog i našeg političkog sustava. To što su postojala prethodna upozorenja ne amnestira političke sustave. I samo je dokaz kako je politička hijerarhija u najvećoj mjeri temeljena na nesposobnosti.


Nakon toga slijedi briljantan znanstveni zaključak (argumentiran izjavama političara iz davnih vremena): Bilo bi stoga dobro kad bi se hrvatsko Ministarstvo znanosti suočilo sa svim tim općepoznatim problemima prije donošenja odluke o reformi obrazovanja, a ne, kao u američkom slučaju, tek post festum, nakon što je ogroman novac već bio bačen u vjetar.


U ovom je dijelu spomenut i iznos od 6 milijardi dolara. To je iz naše perspektive uistinu značajan iznos usporediv s našim državnim proračunom. Koliki je to udio u američkom proračunu, nepoznato je. Je li bio i dovoljan za realizaciju plana reforme, nepoznato je. Međutim, zabavna mi je aktualna vijest: Hrvatska je MOL-u isplatila 15 milijuna eura temeljem međunarodne arbitražne odluke (oko nečega). To ja nazivam – naš novac bačen u vjetar zbog nesposobnosti političara. Taj novac bio bi vrlo zanimljiv u kontekstu najavljene provedbe Strategije.


Nastavljam


Floskule umjesto argumenata


U nedavnom je intervjuu hrvatska ministrica znanosti izjavila: “Krajnji je cilj postići da učenik u školu ide s osmijehom na licu, ali i da mu taj osmijeh ostane i nakon završetka škole u cjeloživotnom učenju i profesionalnom životu jer će se osjećati spremnim za izazove koje sa sobom nosi tehnološki, gospodarski i društveni razvoj”.


Ovdje se koriste prazne fraze (“osmijeh na licu”) umjesto da se konkretnije opiše taj “krajnji cilj” i bar naznači kako se do njega namjerava doći.


S ovim sam autorovim komentarom zadovoljan, jer siguran sam da ministrica nema pojma kako postići i zadržati osmjeh na licu učenika (baš kao što naglašava autor).



Štoviše, je li on uopće ostvariv, posebno s obzirom na već spomenutu spoznaju da sama škola ima relativno mali utjecaj na obrazovne ishode?


S ovom argumentacije se u potpunost ne slažem. Naime, puno puta sam se uvjerio da odgoj utječe na obrazovanje, a da obrnuto ne vrijedi. Isticanjem obrazovnih ishoda škola dobiva definiciju koja to nije. Uvjerio sam se i u to da jačanjem odgojne uloge škole obrazovni rezultati rastu.



Koliko razuman čovjek može smatrati vjerojatnim da će sljedeća, ne zna se koja po redu, reforma obrazovanja ukloniti sveopće nezadovoljstvo sadašnjim stanjem školstva u Hrvatskoj te dovesti do toga da učenici nakon te intervencije počnu ići u školu s osmijehom na licu i postanu spremni za buduće izazove u svojim karijerama najrazličitijih vrsta?


U ovom dijelu me nervira pozivanje na „razumnog čovjeka“. To je prozirna poruka čitateljima na razini: vi ste razumni, vjerujte mi. Ja sam kao argument istog ishoda svih naših budućih reformi ispisao: neće uspjeti ako ih nastave provoditiljudi (političari) istog profila. A Fink i Stolle naglašavaju: No nema puno smisla pokušavati poboljšavati škole ako ne postoji moralni temelj i jasna ideja o tome što se želi postići. Ako ne znate kamo idete, svako je odredište dobro.


Nastavljam


Također, “cjeloživotno učenje” obična je floskula koja može dobro zvučati naivnima, ali taj pojam nikada nije bio operacionaliziran tako da bi se njegovo ostvarenje moglo empirijski i znanstveno verificirati. Taj je izraz dobar za propagandne svrhe, ali ne kao dio neke smislene i realistične reforme obrazovanja.



Cjeloživotno obrazovanje postalo je (politička) ofucana sintagma, dakle floskula! U potpunosti se slažem s ovom tvrdnjom!



STEM revolucija


Što je pak s većim naglaskom na tzv. STEM sadržaje, što se često spominje kao važan dio reforme obrazovanja? (“STEM” je engleska kratica za sljedeća četiri područja: znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika.) STEM je nedvojbeno od iznimne važnosti za razvoj svake zemlje, pa tako i Hrvatske. No ovdje ću razmotriti samo dva glavna proklamirana cilja “STEM intervencija” u obrazovanju: uži i širi…



Već dugo promišljam euforiju u naglašavanju moćnosti obrazovanja u STEM području. O tome ću se izjasniti drugom zgodom.



Nastavljam


Još jedan primjer pretjeranih očekivanja od reforme obrazovanja izjava je bivšeg predsjednika Hrvatske da je bez kurikularne reforme nemoguće graditi uspješniju Hrvatsku.


U ovom dijelu autor jasno naglašava političko lupetanje. Bravo!



Kurikularna reforma ima, dakako, svoju važnost, ali budimo razumni: jednostavno nije istina da o njoj ovisi daljnji razvoj zemlje. Sve što znamo o rezultatima takvih i sličnih reformi posljednjih desetljeća i u nas i u inozemstvu govori nam da najviše čemu se možemo od njih nadati jesu učinci vrlo ograničenog dosega.


I na ovom se mjestu dijelom slažem s autorom. Mislim da je kurikularna reforma odličan početak mijenjanja paradigme učenja. Ali i to, da ukoliko se dobro provede ograničen doseg može biti jako zanimljiv, u smislu pokretanja novih procesa. Jer poznato je da svaka nova spoznaja otvara mnoštvo novih pitanja.



Vjerujete li doista da bi nadolazeća reforma obrazovanja, koju će voditi oni isti političari koje tako dobro poznajete iz televizijskih prijenosa saborskih sjednica, mogla dovesti do toga da sadašnji srednjoškolci dožive značajnu osobnu transformaciju te da od navodno izgubljene generacije bez osmijeha na licu prerastu u ljude koji prednjače u kritičkom mišljenju, uspješnom rješavanju problema i kreativnosti?



Ovo je stav za koji sam pomislio da će biti temeljno polazište teksta. Slažem se.


Posebno je razočaravajuće što takva megalomanska očekivanja od obrazovanja podržavaju i neki znanstvenici (bilo bi dobro da su imenovani), premda bi se od njih ponajprije očekivalo da će upozoravati na oprez, nepouzdanost prognoza i opasnost od prenagljenih zaključaka.


Ovo mi je zanimljiva teza o djelovanju znanstvenika. Naime, do sada sam mislio da se status znanstvenika stječe upornim radom u određenom području. Postoje i određene metode (nazvane znanstvene) kojima se istražuje i dokazuje nešto. Nakon ostvarenja statusa znanstvenika može se konstatirati da je osoba kompetentna u određenom području. Ono što bi trebalo povezivati sve znanstvenike znanstvene su metode. Dakle, znanstvenici u jednom području nisu kompetentni arbitrirati u drugom, osim ako je riječ o narušavanju znanstvene metodologije u postupku. Temeljem toga mogu samo upozoravati da bi istraživanje moglo dovesti do krivih zaključaka. Ako žele.


Digresija


Nakon otkrića Troje znanstvenici su se, iz svojih kabineta, svim silama obrušili na Schliemana zbog nepoštivanja znanstvenih metoda tijekom istraživanja, naglašavajući da je uništavao nalazišta. Na našu sreću nisu ga pokolebali. Uslijedilo je istraživanje Mikene i nova otkrića. Usmjerio je Evansova istraživanja na Kreti…mislim da je nakon toga na Sorboni diplomirao arheologiju.


Hrvatska je danas prenapučena impotentnim znanstvenicima raznih profila. Na našu žalost, najpotentniji ne djeluju u Hrvatskoj.



Nastavljam


Primjerice, jedan od hrvatskih znanstvenika s izvjesnim inozemnim ugledom nedavno je najavio da pokreće “školu znanja 21. stoljeća” koja bi ljudima u Hrvatskoj trebala “omogućiti da steknu nove kompetencije i vještine koje bi im se mogle višestruko isplatiti, kako za povećanje konkurentnosti pri zapošljavanju tako i za dobivanje viših plaća”. …


Ovo je naša hrvatska zbilja u svim područjima. Mislim da ne postoji niti jedna mrežna adresa koja nema zaštitu od ovakvih napasnika koja njihove mailove ne stavlja u smeće. U ovom slučaju volio bih da je taj hrvatski znanstvenik i imenovan. Tada bi prilog bio značajan, a ovako je samo – tipični hrvatski.



Široki konsenzus, do kada?


Pod utjecajem raširene ideje o ogromnoj transformativnoj moći obrazovanja, ogromnoj transformativnoj moći obrazovanja.



Nejasno je zašto jedan filozof želi kompromitirati ideju / tvrdnju o ogromnoj transformativnoj moći obrazovanja. Mislim da rijetki sumnjaju u znanje je moć. To je naravno još jedna sintagmica pogodna za kavanske razovore. Međutim, poznata je činjenica da su nakon 2. svjetskog rata Amerikanci (službeno) udomili oko 1800 njemačkih znanstvenika. Poznato je i to da ih je jedan od njih odveo na Mjesec. Posljedice tog projekta uzrokovale su sve ovo što danas nazivamo – tehnološka revolucija. Staljin je dobio teritorij.



Političari i stranke, naravno, nastoje ugoditi biračkom tijelu i dokazati da su upravo oni najpozvaniji tu želju provesti u djelo.


Potpuno legitimno i mudro od strane političara.


Školski nastavnici, administratori i pedagozi su sigurno sretni što njihova profesija dobiva na važnosti, kao i da dobiva ogromnu financijsku potporu.


A ovo potpuno netočno!


Pogledajmo što o promjenama kaže povjesničar Gustavson (Fink, Stolle): Ljudi se boje drastičnih inovacija, djelomice jer im je draže ono što im je poznato, a djelomice jer su interesi većine najčešće vezani uz postojeće stanje. Protiv promjene je i ono što bi se moglo nazvati institucionalnom inercijom, sklonosti da se svijet ostavi da se pokreće kao i dosad osim ako postoje presnažni pritisci za provođenjem promjena.


Da je tvrdnja o ogromnoj financijskoj potpori istinita (odakle samo taj podatak?!) možda bi se promjene uvodile s manjim otporom.


A i sveučilišni se profesori iz raznih struka rado uključuju u taj pothvat i uvjeravaju nas da će, za razliku od svih prethodnih neuspjeha, velika transformacija ovaj put iz nekog razloga uspjeti.


Sveučilišne profesore teško mi je komentirati, jer je moj stav o njihovom djelovanju previše osoban i loš. Naime, mislim da su oni na vrhu znanstvene piramide i da bi baš oni trebali biti generatori promjena na svojim sveučilištima. Do sada nisu poduzeli ništa u kontekstu reformiranja školstva (recimo na planu mijenjanja nastavničkih studija). A kakva je bila njihova uloga u katastrofalnoj implementaciji tzv. bolonjskog ugovora nikada neću dokučiti.


Dakle, još jedan netočna tvrdnja.



No, takav široki konsenzus u podršci reformi obrazovanja ne počiva na zdravim temeljima jer brojne empirijske spoznaje dovode u sumnju realizaciju svih tih krasnih obećanja.



Nastavljam.


Konsenzus ili sporazumna jednoglasna odluka je postupak donošenja odluka koji se ne zasniva na "vladavini većine" već na najvećoj mogućoj suglasnosti unutar skupine.


Prethodna argumentacija, vezana uz političko djelovanje stranaka (lijeve i konzervativne) u Hrvatskoj jasno sugerira da nema (političkog) konsenzusa. Komentari prijedloga predmetnih kurikuluma pokazali su da ne postoji ni nazovimo ga intelektualni konsenzus. Ovaj tekst jasno naglašava da je autor protiv bilo kakvog konsenzusa oko stavova s kojima se ne slaže. Možda bi poneki put trebao pomisliti kako on nije u pravu.


A o argumentaciji tipa – brojnih empirijskih spoznaja…već sam se očitovao.



Na kraju



Ugledni hrvatski filozof dr. sc. Neven Sesardić


ovim je tekstom osramotio struku. Međutim, budući da je od objave teksta prošlo desetak dana, a nijedan se filozof nije očitovao, procjenjujem da su i drugi ugledni hrvatski filozofi na istoj frekvenciji. Ili možda smatraju kako je gubitak vremena komentirati ovakvu papazjaniju.


Zapitajmo se na kraju i to: koja je uloga medija u ovoj priči?


Netko bi mogao pomisliti da je riječ o profitu. U ovom slučaju teško je i zamisliti da bi ovakva duplerica bolje prodavala novine. Zbog toga sam potražio drugi odgovor i zaključio kako je u tekstu sadržana neka nekome, u ovom trenutku, važna poruka. Poruku sam izdvoji na početku, a sada je banaliziram. Ona je - zaustavite reformu!



Daljnje zaključivanje ide na vašu dušu.



20. siječnja 2018.

 

::Tribina ZPG
Naši nasumični pokušaji

Treći dio teksta
Finska je pokazala da obrazovna reforma treba biti sustavna i dosljedna, za razliku od sadašnjih nasumičnih pokušaja intervencija u mnogim zemljama.
Lekcije su kod nas objavljene 2012. godine, iz čega bi se moglo zaključiti da se Pasijeve rječi izravno ne odnose na Hrvatsku. Međutim, budući da je Pasi izvjesno razdoblje boravio u Hrvatskoj,
Opširnije...

12. 6. 2018.


::Popis udžbenika

Poštovani roditelji i učenici, na donjem linku možete pronać popis udžbenika za slijedeću školsku godinu

popis udžbenika


::Školski kurikulum

Svi zainteresirani na donjem linku mogu preuzeti školski kurikulum i eksperimentalni plan i program.

školski kurikulum (.doc, 217 KB)
eksperimentalni plan i program (.doc, 117 KB)


::Anketa
Misliš li da ćeš ostvariti dobar uspjeh na državnoj maturi?
Da,siguran/a sam!
Ne!
Nisam siguran/a!
Ovisi koliko se budem pripremao/la.


::Inicijativa

Eksperimentalni program

Zadarska privatna gimnazija već neko vrijeme intenzivno radi na stvaranju eksperimentalnog školskog programa. Pozivamo sve zainteresirane da se detaljnije upoznaju s projektom.

Prijedlog eksperimentalnog programa (PDF, 80KB)


::Projekt

Seksualnost adolescenata

Zadarska privatna gimnazija s pravom javnosti ove godine je pokrenula vlastiti projekt pod naslovom Seksualnost adolescenata. Program i tijek projekta možete vidjeti u PDF formatu.


::Informacije