Početna
O školi
Tribina ZPG
Upisi
Raspored sati
Web imenik
Foto galerije
Oglasna ploča
Webmail
Kontakt

Za roditelje
Korisničko ime:

Šifra:
Za razrednike
Korisničko ime:

Šifra:

Riva On
NCVVO
Državna matura
MZOS
CARNet
Grad Zadar
Wikipedija

 

Posebno stručno povjerenstvo (PSP)

Posebno stručno povjerenstvo (PSP)

za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije

pri Uredu predsjednika Vlade

drukčija perspektiva

Nikica Simić, prof. savjetnik

Uvod

Prethodni tekst priveo sam kraju sa zaključkom: bit će sve kao i prije! Sada dodajem – ako se nastavi djelovanje koje se naslućuje. Svoje ideje / vizije hrvatskog školskog sustava objavio sam u Heraklitu mračnom … bez odjeka u Hrvatskoj. Ipak nastavljam dalje, sada na ovaj način. Iz tog svijeta šaljem poruke sa željom da ovaj pokušaj (početka nove!) reforme hrvatskog školskog sustava uistinu zaživi.

1. Postojeća Strategija nije najbolje polazište za početak!

Ispisana je za jednu godinu, na brzinu, jer je EU tražila i taj dokument za prijem Hrvatske u Uniju. Sabor ju je također usvojio na brzinu. Tzv. javna rasprava o predlogu teksta Strategije prošla je kao i sve javne rasprave naših dokumenata. Dakle, taj (tzv. demokratski) argument podrške valjanosti Strategije je nerelevantan[1]. Međutim, postojeća Strategija jedini je dokument na kojem možemo temeljiti početak promjena! Zbog toga je novo povjerenstvo prirodno naznačilo provedbu Strategije kao jedini[2] cilj. Zbog toga bi racionalan argument bio i da se u tim uključi i dr. sc. Neven Budak, koji je bio na čelu tima koji je kreirao Strategiju - kao nadzorni organ! Jer on bi ipak trebao znati najviše o idejama / vizijama navedenim u Strategiji. Budući da je tako nešto nemoguće, provedbu Strategije (ako se uopće nastavi) naslućujem kao prilagođavanje (nama nepoznatim) ciljevima, realizacija kojih će u konačnici (prognoziram) biti vrlo sumnjive sličnosti idejama navedenima u Strategiji.

2. Reformiranje nije demokratski proces!

Kod nas je u narodu udomaćena priča koja jasno razotkriva učinkovitost tzv. demokratskog načina djelovanja: kad želiš da se nešto ne rješiosnuj povjerenstvo! Što je pjesnik / naš narod želio reći ne treba nam se pojašnjavati.

Javne rasprave o Šuvarovoj reformi školstva - nije bilo. Javne rasprave o prvoj reformi školstva u demokratskojRepublici Hrvatskoj[3] – nije bilo. Svaka, demokratski (ili bilo kako) legitimirana Vlada, na temlju tog legitimiteta preuzima (ako želi) odgovornost za svekolike intervencije u društvene, gospodarske … procese.

Partija je odabrala Stipu Šuvara da preuzme političku odgovornost u provođenju reforme školstva. To je bio politički zadatak koji Stipe nije smio odbiti, jer bi njegova politička karijera brzo završila.

Polazeći od istinitosti ove tvrdnje, može se zaključiti da svaka Vlada (političari) na sličan način pristupa rješavanju problema. Primjena iste logike odvodi nas u u aktualnu reformu. Pogledajmo u kojem smjeru.

3. Hrvatska politika i reforma u skoroj budućnosti

U prethodnom tekstu najavio sam smjer djelovanja odabranog povjerenstva za provedbu Strategije. Jasno je polazište i cilj. Imena su članova povjerenstva poznata. Pokušajmo dokučiti kakva je (moguća) podjela uloga u budućem scenariju.

Preuzimanjem političke odgovornosti premijer se obvezao osigurati političku i materijalnu podršku djelovanju povjerenstva. Pretpostavljam da će utjecati i na odabir voditelja radne skupine čija uloga je, u organizacijsko / operativnom dijelu, ključna u najavljenom procesu.

Pogledajmo zbog toga resurse koji su na raspolaganju premijeru.

- Potrebne materijalne uvjete nije moguće osigurati u sadašnjoj gospodarskoj i političkoj zbilji.

- Njegovo upravljanje procesom moguće je jedino uz prisilu s političke pozicije. Međutim, to nije moguće u potpunosti zbog koalicijskih kompromisa.

- Sloboda u izboru voditelja radne skupine premijeru je prilično skromna. Naime, teško je birati između funkcije predsjednika Akademije i funkcije ministrice. Jedna funkcija je u Hrvatskoj znanstveno najmoćnija. Druga je moćnija na političkoj razini…Pretpostavljam zbog toga da ministrica ima prednost u odabiru. Jer to je i bio jedan od uvjeta ulaska u koaliciju.

Premijerovu poziciju sam pokušao osvijestiti s pozicije odlučivanja i preuzimanja goleme odgovornosti, osobne i društvene. Iz argumentacije se može zaključiti da je premijer u proces krenuo – nepromišljeno. Zbog toga je (meni) upitna i buduća provedba Strategije.

4. Prvi korak u provedbi Strategije

Prvi korak (PSP-a) u provedbi Strategije trebao bi biti vezan uz stvaranje akcijskog plana. Budući da je riječ o provedbi (sada cjele[4]) Strategije, realno je očekivati da će stvaranje još jednog dokumenta potrajati. Tu vidim maksimalni angažman članova novoga povjerenstva[5].

Mogućnost postoji da se formiraju i nova predmetna povjerenstva, te da se one predmetne kurikulume koji su bili kamen smutnje dovede u zonu političkog suglasja i suglasja među članovima predmetnih povjerenstava koji su ih prethodno kreirali.

Naime, i dalje mislim da je predmetna kurikularna reforma pravi početak mijenjanja ukupnog obrazovnog sustava. Za takav početak materijalni uvjetni nisu posebno zahtjevni u kontekstu sveobuhvatne reforme hrvatskog školstva. Riječ je o mijenjaju koncepta / paradigme učenja, ali i o mijenjanu predmetnih programa (koji bi morali uslijediti zbog promjene koncepta / paradigme učenja). Naizgled mali i lako izvediv korak u procesu. Međutim, pokazalo se kako je to bio veliki problem u prethodnom pokušaju. Pokazalo se da su rijetka predmetna povjerenstva razumijevala ideju programskih rasterećenja, bez koje nije moguća ni promjena paradigme učenja.

Predmetni kurikulum jedinstven je i sveobuhvatan (metodološki i programski) dokument, koji obuhvaća predmet od početka učenja u osnovnoj školi do završetka srednjoškolskog obrazovanja. Iz njega se izvode posebni programi / moduli prilagođeni određenim tipovima obrazovanja (ishodima učenja).

Na ovom mjestu vidim mogućnost slobode (autonomije) nastavnika u kreiranju najprimjerenijih modula / programa (struci i učenicima) iz predmetnih kurikuluma.

Ispisivanje udžbenika je sastavni dio predmetnih kurikuluma.

Bez odgovarajućih udžbenika besmislena je bilo kakva implemenacija kurikuluma.

Promjena paradigme učenja (jasno naznačena u predmetnim kurikulumima) značajno bi utjecala i na mijenjanje načina obrazovanja budućih učitelja. Bez tih bi promjena predmetni kurikulumi u budućnosti postali nesvrhoviti u velikoj mjeri (bez obzira na razne pokušaje educiranja postojećih predmetnih učitelja, koji će uslijediti).

5. Hrvatska politika i reforma u skoroj budućnosti

Ponavljam podnaslov. Razlog sam naveo u Uvodu:…šaljem poruke sa željom da ovaj pokušaj (početka nove!) reforme hrvatskog školskog sustava uistinu zaživi. Ponavljam i naglašavam da je jedino politika zadužena i odgovorna za promjene u društvu.

U prethodnom tekstu, racionalizirao sam sve što sam procjenjivao važnim u kontekstu najavljenog procesa provedbe Strategije, tražeći argumente u našoj (političkoj i materijalnoj) zbilji. Budući da svaki tekst pokušavam privesti kraju sa zaključkom, činim to i sada. Poznato je da je zaključivanje poslije bitke priča u kojoj su svi pametni. Želeći izbjeći takvu kvalifikaciju u podnaslovu sam naglasio drukčiju perspektivu gledanja na prethodna reformska zbivanja u hrvatskom školstvu. Iz te perspektive proizašla (mi) je i obveza osvješćivanja (drugima) jednog smjera u budućem pokušaju mijenjanja hrvatskog školskog sustava.

Pretpostavke

a) Politika mora uvjeriti javnost da misli ozbiljno. To je najlakše pri kreiranju godišnjih proračuna[6]. Kad / ako se to dogoditi, svima će biti jasno kakvi / koji su hrvatski prioriteti (u toj godini). Zadnji proračun (u korist reforme) to ne pokazuje.

b) Odabir ljudi koji bi trebali provoditi reformu mora se temeljiti na stručnosti (ne na zvanjima). Izborom ljudi politika također šalje jasnu poruku o značaju projekta (i svojim namjerama).

c) Bilo bi idealno da se postigne suglasje s drugim političkim (parlamentarnim) opcijama. Ta mogućnost u Hrvatskoj, u ovom trenutku, ne postoji. Izbor djelovanja je stoga skroman i na razini: mi (vladajući) to želimo ostvariti, i ostvarit ćemo! Naravno ako se ostvare prethodni koraci, svi će im (po)vjerovati. Ali odgovornost je isključivo njihova. I svima će biti jasno što to znači nakon par godina.

Prijedlog

1) Promjene predmetnih kurikuluma su nužne (ne i dovoljne) i odličan početak reforme.

2) Budući da nema (političkog) suglasja oko ponuđenih prijedloga novih kurikuluma, vladajući moraju preuzeti odgovornost stvaranja novih (i učiniti to što prije).

3) Nakon stvaranja novih predmetnih kurikuluma Vlada mora pokrenuti postupak stvaranja novih udžbenika i priručnika[7]!

4) Sveučilišta su (navodno) autonomna, ali ako / kad dobiju jasnu političku poruku, rado će pokrenuti i mijenjanjenje sveučilišnih nastavničkih studija.

Što će se događati na terenu (ako se krene ovim smjerom) teško je pretpostaviti, jer postoji i (demokratska) mogućnost da se vladajući promjene. Međutim, svi smo sigurni da nam je prethodni pokušaj reforme ostavio jasne poruke, i trajni trag vezan uz buduće djelovanje novih vladajućih. Ja to nazivam evolucijskim procesom.

Na kraju

Hrvatska je mala država i „zanemariva“ u globalnim političkim i inim odnosima. To je naša stvarnost. Tu istinu ne može promijeniti jedna briljantna Sandra, jedan Luka, jedan Sandro…ne bi to uspjeli niti prvaci svijeta u nogometu.

Svjedočili smo da je nisu je promijenili ni Janica niti Ivica.

Izabrali smo čudan put afirmiranja Hrvatske. Izabrali smo kravatu za naš brend. Izmislili smo Hrvata, Marka Pola. Sada glorificiramo Teslu, jer ga svijet glorificira. A ne tako davno uništavali smo svaku naznaku njegova postojanja u Hrvatskoj. Istovremeno protjerujemo naš autentični proizvod – genijalnog Ivana Đikića. Čovjeka koji je davao svoje vrijeme, svoje znanje i svoj novac hrvatskoj djeci.

Genijalnog Soljačića trpimo dok izravno daje novac i ne miješa se u politiku.

Mogao bih nabrajati u beskraj.

Hrvatska zemlje znanja moguća je u budućnosti! Upravo zbog toga što smo mala država. Država male tromosti koju je moguće lako i brzo pokrenuti u bilo kojem smjeru. Na našu žalost taj smjer odabiru naši političari, koji su u ovom trenutku u sustavu divide et impera.

Iz tog sustava teško je i pomisliti da je moguće afirmirati ideju zajedništva (fasces[8]). Namjerno sam izabrao riječ koja asocira fašizam, a značenje joj je – zajedno smo jači!

Zaključak vezujem uz evoluciju i opstanak (neovisne) Hrvatske. I ponavljam, meni je očito: mogu li naši političari dokučiti da je jedino zajedničkim djelovanjem moguće osigurati trajnu neovisnost Hrvatske?



[1] Argumenatcija je u Heraklitu mračnom…

[2] Druga opcija (mogućnost) vezana uz stvaranje nove Strategije uopće se ne spominje.

[3] Nama još uvijek imenom nepoznatog autora?

[4] Zbog toga je nužno mijenjanje prethodnog akcijskog plana.

[5] Mislim da je sada potpuno jasno o čemu je riječ kad naglašavam promjenu u nazivu povjerenstva.

[6] Narod to prepoznaje u mudrosti: koliko para tolikomuzike.

[7] Priručnik ide uz udžbenik, koji je pisan prema idejama predmetnog kurikuluma. Ispisuju ga autori udžbenika sa željom da se posebno naglase ključna mjesta u udžbeniku (kurikulumu). I ciljani ishodi! Priručnik ne obvezuje nastavnike. Dapače nudi im slobodu u izborima vlastitih putova do ostvarenja ishoda.

[8] fasces [fa'~] (lat.: snopovi), u antičkom Rimu, svežanj pruća od breze ili brijesta, vezan remenom; u sredini svežnja nalazila se sjekira. Fasces su liktori nosili na ramenu pred visokim civilnim službenicima i svećenicima kao simbol njihove vlasti. Fasces careva i zapovjednika koji bi izvojevali znatnu pobjedu bili su ukrašeni lovorom. Fasces znači i samu čast, napose konzulsku. Rimski su carevi prvotno imali 12, a nakon cara Domicijana (81–96) 24 fascesa, diktatori 24, konzuli 12, pretori 6, legati 5 i svećenici 1. – Fasces su talijanski fašisti uzeli kao svoj amblem i po njima se prozvali.

10. siječnja 2018.

 

::Tribina ZPG
Slikovnica

Nedavna događanja u Hrvatskoj motivirala su nastanak ovog teksta.
Opširnije...

12. 2. 2018.


::Popis udžbenika

Poštovani roditelji i učenici, na donjem linku možete pronać popis udžbenika za slijedeću školsku godinu

popis udžbenika


::Školski kurikulum

Svi zainteresirani na donjem linku mogu preuzeti školski kurikulum i eksperimentalni plan i program.

školski kurikulum (.doc, 217 KB)
eksperimentalni plan i program (.doc, 117 KB)


::Anketa
Misliš li da ćeš ostvariti dobar uspjeh na državnoj maturi?
Da,siguran/a sam!
Ne!
Nisam siguran/a!
Ovisi koliko se budem pripremao/la.


::Inicijativa

Eksperimentalni program

Zadarska privatna gimnazija već neko vrijeme intenzivno radi na stvaranju eksperimentalnog školskog programa. Pozivamo sve zainteresirane da se detaljnije upoznaju s projektom.

Prijedlog eksperimentalnog programa (PDF, 80KB)


::Projekt

Seksualnost adolescenata

Zadarska privatna gimnazija s pravom javnosti ove godine je pokrenula vlastiti projekt pod naslovom Seksualnost adolescenata. Program i tijek projekta možete vidjeti u PDF formatu.


::Informacije