Početna
O školi
Tribina ZPG
Upisi
Raspored sati
Web imenik
Foto galerije
Oglasna ploča
Webmail
Kontakt

Za roditelje
Korisničko ime:

Šifra:
Za razrednike
Korisničko ime:

Šifra:

Riva On
NCVVO
Državna matura
MZOS
CARNet
Grad Zadar
Wikipedija

 

Sveobuhvatna reforma, 4. dio


Sveobuhvatna reforma, 4. dio


drukčija perspektiva


Nikica Simić, prof. savjetnik



Uvod


Ovo putovanje, tragom jedne obične vijesti, na čudan me način vratilo u nedavnu prošlost i ne mogu se obraniti od misli koje nailaze. Stoga nastavljam.


Argumente za nastavak putovanja potražio sam u Enciklopediji.


akademski i znanstveni stupnjevi, zvanja i znanstvene kvalifikacije[1] što ih daju visoka učilišta (sveučilišta, fakulteti, umjetničke akademije) na temelju uspješno završenih preddiplomskih, diplomskih i poslijediplomskih studija te postignuća u području znanosti. Neki su se akademski stupnjevi očuvali stoljećima, npr.: bakalaureat, licencijat, magisterij i doktorat.



Iz dijela ove enciklopedijske definicije razvidno je da se znanstvena kvalifikacija (kvalificiranost) ostvaruje prethodnim stručnim institucionalnim / formalnim obrazovanjem. Iz toga se lako zaključuje kako u toj priči neformalno i informalno učenje u ovom području nemaju mjesta.


Promišljajući dalje značenje kvalifikacija, tražeći argumente za afirmiranja navedenih tipova učenja (koji su u prethodnom neuspješnom reformskom pokušaju dovedeni na „ravnopravnu“ razinu s formalnim načinom učenja), prisjetio sam se rječi: zvanje i zanimanje.


Primjer


Jednom davno zapošljavao sam se u školama kao apsolvent fizike obavljajući poslove u rangu zvanja profesora / nastavnika fizike. Zanimljivo je kako tada (kraj sedamdesetih godina prošlog stoljeća) moje zvanje nije utjecalo na iznos plaće. Naime, iznos plaće bio je vezan samo uz obavljanje poslova za koje sam bio zadužen (zanimanje). Tada sam se prvi put suočio s mogućnošću tzv. lažnog predstavljanja, jer mi je taj tip poslova oduvijek bio vezan uz zvanje profesora. Znao sam da nemam tu kvalifikaciju pa sam u komunikaciji najčešće koristio nepostojeće zanimanje predstavljajući se kao - predavač fizike[2]. Nakon stjecanja zvanja dipl. ing. teorijske fizike, obavljao sam iste poslove, ali se i dalje nisam mogao titulirati kao profesor, jer u mojem školovanju / obrazovanju nisu bili zastupljeni tzv. pedagoški predmeti…Na kraju sam ipak uspio (dopunskim institucionalnim / formalnim obrazovanjem) dosegnuti razinu (zvanja) profesora fizike, zvanja koje je meni tada značilo i zanimanje.



Mala digresija


Zvanje i zanimanje


Ovaj odjeljak vezujem uz navedenu enciklopedijsku definiciju akademski i znanstveni stupnjevi u kojoj sejasno naglašavajupretpostavke znanstvenih kvalifikacija, tj. područja kompetencija stečenih akademskim obrazovanjem – do zvanja.


Naša praksa pokazuje da zvanje dr. sc. u nekom području omogućuje status znanstvene kvalifikaciranosti u bilo kojem području.


Takvi tzv. znanstvenici napučuju naše političko područje djelovanja.



Šuvarova reforma


Ključno polazište tzv. Šuvarove reforme temeljilo se na dvije godine tzv. općeg obrazovanja nakon kojeg je slijedilo, nazvao bih ga, specijalističko (strukovno) dvogodišnje obrazovanje. Taj koncept obrazovanja bio je obvezan za sve učenike!


Specijalizacija je pretpostavljala postojanje zanimanja za koja bi se učenici opredjeljivali u nastavku obrazovanja. Kreatori reforme su stoga napravili popis mogućih zanimanja. Pokazalo se kako je taj popis sezao u beskraj…ali proizveo i zanimljive efekte. Jedan od njih ću navesti kao primjer.


U tom razdoblju zanimanje fotograf bilo je vrlo unosno.


I moj prijatelj, izuzetno cijenjeni fotograf Željko, odjednom je postao profesor. Željko tada nije imao spektakularno formalno obrazovanje, ali je u tom području imao nemjerljivo znanje! Lako je zaključiti da je već tada postulat, postupak učenja nije ključan, bio na djelu.


Takvih primjera bilo je puno, ali je besmisleni popis zanimanja koja su (navodno) zahtjevala formalno obrazovanje odveo reformu u apsurd. Naime, prije Šuvarove reforme postojale su škole učenika u privredi (ŠUP) u kojima su učenici u prvom polugodištu stjecali opće obrazovanje prilagođeno izabranoj struci, a u drugom polugodištu se obrazovali u proizvodnim tvrtkama. Danas takav tip obrazovanja afirmiraju i (moderno) nazivaju dualnim.


Lako je zaključiti da je na taj način reforma ugrozila kvalitetno stjecanje strukovnih kompetencija. Mislim da nimalo nije ugrozila obrazovanje drugog djela populacije učenika koji se opredjeljivao za nastavak školovanja.


Šuvar je tada bio političar zadužen za provođenje reforme školstva. Imao je neograničene ovlasti i vrlo solidan proračun za provedbu reforme. Mislim da nije u potpunosti razumijevao zašto i kako se provodi reforma. Mislim i to da je njegov utjecaj na sam koncept reforme i provedebu bio zanemariv, osim naravno, u sferi političkog odlučivanja. Koji su ljudi uistinu kreirali i na terenu provodili zamišljeno meni nije poznato. Danas se spominje odgovornost samo političara Stipe Šuvara – za neuspjeh reforme. Kad kažem neuspjeh, mislim na nedovršenost / prekid započetih procesa. Naime, početkom devedesetih netko je reformu proglasio katastrofom i potezom je pera – ukinuo.



Reforma[3]


Krenulo se u novo školsko razdoblje početak kojeg je bio preslik stanja od prije Šuvarove reforme. Tu političku odluku danas nitko ne naziva prva hrvatska reforma školstva. Riječ reforma dolazi iz latinskoga jezika (re = nazad; formatio = uspostava: ponovna uspostava) i u ovom slučaju izvrsno opisuje navedenu političku odluku.


Novo u ponovnoj uspostavi starog (sustava) bile su intervencije u mijenjanju tzv. ideoloških predmeta s pozicije novog državnog svjetonazora. Dakle, preinaka / preobrazba sustava postojala je i uistinu se radilo o prvoj reformi školskog sustava u demokratskoj Republici Hrvatskoj.


Posljedica takvog načina reformiranja školskog sustava lutanje je po bespućima hrvatske zbiljnosti - kojem upravo svjedočimo.


Komentirajući Šuvarovu reformu često sam naglašavao da je proizvela MIOC - škole koje su ostavile trajni trag u hrvatskom školskom sustavu unatoč njihovu nepromišljenom gašenju u razdoblju ulaska u tzv. informatičko doba.


Činjenica je da se danas svaki pokušaj vraćanja informatike (i tzv. robotike) u školski sustav naziva vrhunskim (reformskim) postignućem nove ministarice (i Vlade). Činjenica je i to da se baš nitko ne usudi spomenuti idiotizam u načinu prvog reformiranja hrvatskog školstva.


HKO je zapravo još jedan dokaz, moje tvrdnje, da je Šuvarova reforma bila na tragu buduće društvene zbilje. „Stipini kreatori“ su popisali zanimanja i pokušali institucionalno (formalno) obrazovati učenike za ta zanimanja, koja su uistinu – postojala. HKO danas afirmira kvalifikacije! Mislim da nije teško dokučiti da je ta riječ sinonim (ili vrlo bliska značenju) za hrvatsku riječ – zanimanje. Drugi spin[4] je u uvođenju neformalnih i informalnih načina učenja. A treći u spominjanju novih načina učenja za zanimanja koja (još) ne postoje.


Pokušavajući dokučiti što se krije u drugom spinu na prvoj razini promišljanja bio sam potpuno uvjeren u ispravnost davanja značenja takvim načinima učenja, jer za mene je znanje uvijek znanje bez obzira na porjeklo. Mislim da su to odavno u svijetu prepoznale i prepoznavaju privatne tvrtke zapošljavajući ljude koji su u stanju (znaju) rješiti njihove probleme. Takve znalce ne zapošljavaju na tzv. neodređeno vrijeme. Njihova upotrebljivost vezuje se uz realizacije tzv. projekata.


Procjenjujem da je i naša zbilja slična rečenom u privatnom sektoru djelovanja, međutim u javnim (državnim) tvrtkama i dalje je vezana uz zapošljavanje na temelju stečenih formalnih kvalifikacija. Baš zbog toga svjedočimo (skoro svakodnevnim) slučajevima zapošljavanja (u javnim / državnim tvrtkama) političkih podobnika na temelju krivotvorenih diploma (dokaza o formalnom obrazovanju).


Budući da reformsko u najavljenim reformama prepoznajem samo u novim (stranim) riječima, na drugoj razini promišljanja navedenog spina, upitao sam se tko nam je to uvalio? Odgovor nije bilo teško naći! Europa. Bila je to još jedna cijena koju smo platili za ulazak u EU. A ako je to tako, upitao sam se zašto Europa afirmira te načine stjecanja znanja, izjednačavajući ih (navodno) s formalnim načinima sjecanja kvalifikacija, odgovor[5] sam pronašao u nekoliko milijuna izbjeglica koje je nedavno Europa udomila. I zakonski im treba omogućiti kvalificiranost za mnoge poslove!


Treći spin je vrhunski doseg odvođenja naroda u zonu koju ne razumije. S porukom: tamo je rješenje svih (vaših / naših) problema. To je poruka idealne komunističke države, to je poruka rajske budućnosti – a za mene i dalje samo običan spin vladajućih.


Zanimanja koja još ne postoje nitko ne može predvidjeti. Zbog toga nitko ne zna ni koje će kvalifikacije biti potrebne za obavljanje tih poslova. Vizionari koji su domisli taj spin mogli su barem poslati nekakav popisić naslućujućih budućih zanimanja, ali puno je lakše bilo poslati besmislenu i kaotičnu poruku u sustave obrazovanja.


Sustav obrazovanja u kojem se stvaraju kreativni ljudi


nikad nije postojao niti će ikada postojati!


Dobra vijest je što takvi ljudi postoje i uvijek će postojati i opstajati, unatoč trudu vladajućih kojima su trajna smetnja. Povijest nam šalje poruke o njihovoj neuništivosti i o načinima na kojima su nadograđivali svoj talent.


Sustavi su obrazovanja oduvijek u sustavu državne kontrole.


I nikada nisu bili u interesu pojedinca!


To Be Continued.






























[1] Ista riječ sada u značenju – kvalificiran da se bavi znanošću.

[2] Žao mi je što nisam mogao koristiti imenicu učitelj, jer učitelji su tada imali učiteljske škole i riječ učitelj je tada značila – zvanje.

[3] Hrvatska enciklopedija: reforma (njem. Reform ili franc. réforme, prema lat. reformare: preobraziti, preinačiti). 1. Znatnije preoblikovanje neke strukture (sustava, institucije i dr.) radi poboljšanja ili modernizacije; preustroj (reforma obrazovanja, reforma pravopisa).

Wikipedija: Reforma (iz latinskoga re = nazad; formatio = uspostava: ponovna uspostava) označava u politici veće, planirane i nenasilne transformacije postojećih uvjeta i sustava. Riječ se u povijesti pojavljuje u pismima Pavla u bibliji, koji je kasnije također u vezi s crkvenom reformacijom Martina Luthera.

Kratki komentar izvora definicija.

Wikipediju načešće etiketiraju kao nepouzdan izvor podataka. Međutim, primijećujemo da Hrvatska enciklopedija prednost daje njemačkom i francuskom jeziku u pojašnjenju riječi reforma. Ja sam zbog toga dao prednost Wikipediji.

[4] Ja riječ spin prevodim sintagmom – blesanje naroda.

[5] To je isključivo moj zaključak! Na razini je tzv. teorija urote, i grozim se takvog zaključka. Ali brojevi govore.


20. prosinca 2017.

 

::Tribina ZPG
Šuvarica

Prije nekoliko godina ravnatelji strukovnih škola domislili su strukovne gimnazije. Riječ je o pokušaju da se popune školske upisne kvote, jer danas u Hrvatskoj većina učenika „želi studirati“. Budući da sve gimnazije u Hrvatskoj bez poteškoća „popunjavaju učionice“, pretpostavili su da bi jačanjem općeg obrazovanja u svojoj ponudi i oni rješili problem „manjka učenika“. To je zapravo nuspojava uvođenja državne mature (u velikoj mjeri prilagođene gimnazijskim programima) u hrvatski školski sustav. I naravno, nepostojanja jasnog hrvatskog tržišta rada.
Opširnije...

7. 8. 2018.


::Popis udžbenika

Poštovani roditelji i učenici, na donjem linku možete pronać popis udžbenika za slijedeću školsku godinu

popis udžbenika


::Školski kurikulum

Svi zainteresirani na donjem linku mogu preuzeti školski kurikulum i eksperimentalni plan i program.

školski kurikulum (.doc, 217 KB)
eksperimentalni plan i program (.doc, 117 KB)


::Anketa
Misliš li da ćeš ostvariti dobar uspjeh na državnoj maturi?
Da,siguran/a sam!
Ne!
Nisam siguran/a!
Ovisi koliko se budem pripremao/la.


::Inicijativa

Eksperimentalni program

Zadarska privatna gimnazija već neko vrijeme intenzivno radi na stvaranju eksperimentalnog školskog programa. Pozivamo sve zainteresirane da se detaljnije upoznaju s projektom.

Prijedlog eksperimentalnog programa (PDF, 80KB)


::Projekt

Seksualnost adolescenata

Zadarska privatna gimnazija s pravom javnosti ove godine je pokrenula vlastiti projekt pod naslovom Seksualnost adolescenata. Program i tijek projekta možete vidjeti u PDF formatu.


::Informacije