Početna
O školi
Tribina ZPG
Upisi
Raspored sati
Web imenik
Foto galerije
Oglasna ploča
Webmail
Kontakt

Za roditelje
Korisničko ime:

Šifra:
Za razrednike
Korisničko ime:

Šifra:

Riva On
NCVVO
Državna matura
MZOS
CARNet
Grad Zadar
Wikipedija

 

Sveobuhvatna reforma, 3. dio

Sveobuhvatna reforma, 3. dio

drukčija perspektiva

Nikica Simić, prof. savjetnik

Uvod

U prethodnom sam dijelu komentirao tzv. svečanu konferenciju 'Hrvatski kvalifikacijski okvir - prilika za kvalitetnu provedbu cjelovite reforme obrazovanja' s pozicije ne/razumijevanja hrvatskog jezika.

U nastavku ću s iste pozicije komentirati organizatore konferencije.

Nacionalno vijeće za razvoj ljudskih potencijala

središnje je strateško tijelo Republike Hrvatske za razvoj Hrvatskog kvalifikacijskog okvira, imenovano u skladu s člankom 10. Zakona o HKO-u (NN, 22/2013).

Nacionalno vijeće procjenjuje, vrednuje i usklađuje javne politike, kao što su politika obra­zovanja, zapošljavanja, cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja i regionalnog razvoja, imajući u vidu njihov utjecaj na razvoj ljudskih potencijala i postizanje strateških ciljeva i konkurentnosti Republike Hrvatske.

Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske imenovao je predsjednicu i članove Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala, na svojoj 13. sjednici, 6. lipnja 2014. godine.

Nacionalno vijeće

Promišljajući značenje navedene sintagme najprije sam konzultirao Hrvatsku enciklopediju. Krenuo sam od definicije nacije (iz koje se izvodi pridjev nacionalan).

nacija (lat. natio: rod, pleme, narod), društvena zajednica koja se temelji na: a) uvjerenju svojih članova u zajedničko podrijetlo i sudbinu u prošlosti; b) posebnosti jezika, religije, običaja i niza simboličkih sredstava za obilježavanje kolektivne pripadnosti (himne, zastave, grbovi, spomenici, proslave); c) osjećaju zajedničke solidarnosti, ponosa i društvene jednakosti; d) političkoj organiziranosti u rasponu od pokreta za zaštitu kulturnih posebnosti do državne samostalnosti.

Naravno, nepotrebno je naglašavati kako se nacija (narod) / nacionalno (narodno) odnosi na Hrvatsku. Mislim da je značenje riječi vijeće također nepotrebno komentirati.

Pitajući dalje Enciklopedija mi je dostavila i Hrvatsko narodno vijeće kao nadstranačku udrugu …

Izdvojio sam nadstranačka udruga jer mi nastavak definicije nije pomogao.

Nakon takvog (malog) istraživanja zaključio sam kako je Nacionalno vijeće jedna od najznačajnijih skupina ljudi[1] u Hrvatskoj. Nadstranačka, neovisna…, odgovorna jedino Saboru[2] (dakle, ovisna o politici).

Ljudski potencijali

potencijal (prema kasnolatinskom potentialis: moguć).

1. Općenito, ukupnost snage, moći, mogućnosti, sposobnosti (npr. umni potencijal)…itd.

Polazeći od nacionalnog može se naslutiti da se u ovoj sintagmi pridjev ljudski odnosi na sve stanovnike Hrvatske. Argumet je lako uočljiv. Naime, mladi / djeca sigurno imaju određene sposobnosti (iskoristive potencijale za budućnost nacije) koje treba razvijati. Radno aktivni ljudi također se trebaju razvijati (cjeloživotno obrazovanje). Ne znam na koji način je zamišljen razvoj potencijala ljudi koji su u tzv. trećoj dobi. Možda se odgovor na to pitanje nalazi u (meni nejasnoj i već ofucanoj) sintagmi – cjeloživotno obrazovanje.

Ako je moje zaključivanje (do sada) dobro nije teško uočiti da je NV uhvatilo vraga za rogove, tj. prihvatilo je misiju koja se u filmovima naziva – nemoguća (ali realizibilna s T. Cruiseom[3]).

U nastavku definiranja NV spominju se strateško tijelo RH i (hrvatski) strateški ciljevi. To mi je teško komentirati, jer pridjev strateški pretpostavlja postojanje nekakve/ih strategije/ja (razvoja Hrvatske). Siguran sam da postoji jedna (zgotovljena i od Sabora usvojena) strategija vezana uz znanost, tehnologiju i obrazovanje, a poznato je kakav je (strateški!) odnos vladajućih prema toj strategiji. Siguran sam i u to da ne postoji strategija gospodarstva – koja bi trebala biti ishodište svih drugih strategija!

Moj komentar

Navedeni naziv Nacionalno vijeće za razvoj ljudskih potencijala samo je još jedna hrvatska megalomanska smijurija!

Citiram dalje.

Hrvatski kvalifikacijski okvir (HKO)

je reformski instrument kojim se uređuje cjelokupni sustav kvalifikacija na svim obrazovnim razinama u Republici Hrvatskoj kroz standarde kvalifikacija temeljene na ishodima učenja i usklađene s potrebama tržišta rada, pojedinca i društva u cjelini.

Hrvatski kvalifikacijski okvir (HKO)je okvir u kojem svaka kvalifikacija stečena u Hrvatskoj ima svoje mjesto. U središtu su HKO-a ishodi učenja - dakle, kompetencije koje je osoba stekla učenjem i dokazala nakon postupka učenja, pri čemu sam postupak učenja nije ključan budući da je ishod učenja provjeren. Svakoj kvalifikaciji stečenoj u Republici Hrvatskoj mjesto je određeno prema razini koju imaju skupovi ishoda učenja koji pripadaju toj kvalifikaciji. Smještanje kvalifikacija na određenu razinu omogućuje da se kvalifikacije mogu uspoređivati i povezivati.

HKO ima reformsku ulogu u sustavu obrazovanja što uključuje: obrazovne programe temeljene na ishodima učenja i usklađene s potrebama tržišta rada, transparentne kriterije ocjenjivanja ishoda učenja, razvoj kriterija i procedura za vrednovanje i priznavanje ishoda neformalnog i informalnog učenja, osnaživanje i daljnji razvoj cjeloživotnog učenja te osiguranje kvalitete stjecanja svih kvalifikacija.

Osnovni su ciljevi HKO-a, između ostalog, osiguravanje uvjeta za kvalitetno obrazovanje i učenje u skladu s potrebama gospodarskog razvoja, socijalne uključivosti i ravnomjernog razvoja, jačanje konkurentske prednosti hrvatskog gospodarstva koja se temelji na ljudskim potencijalima, osiguravanje uvjeta za jednaku dostupnost obrazovanju tijekom cijelog života te jednostavnost prepoznavanja i priznavanja inozemnih kvalifikacija u Republici Hrvatskoj i hrvatskih kvalifikacija u inozemstvu[4].

Kraj citiranja.

Hrvatski kvalifikacijski okvir

Uvod

Naši reformski dokumenti[5] počeli su nastajati 2005. Jedan od njih bio je i HKO. Nelogičnost nastajanja dokumenta na kojima se trebala temeljiti reforma hrvatskog obrazovnog sustava naglasio sam u Heraklitu…I dalje tako mislim te opet naglašavam: reforma obrazovnog sustava mora se temeljiti na jasnoj viziji hrvatskog gospodarskog razvoja (gospodarskoj strategiji). Nakon toga stvara se Strategija obrazovanja iz koje se najprije izvodi okvir (hrvatskih) kvalifikacija (koji se mora temeljiti na hrvatskoj gospodarskoj strategiji, nikako na trenutačnim potrebama tržišta). Nakon toga prirodno slijedi stvaranje hrvatskog kurikuluma, tj. stvaranje ponajboljih načina kojima bi se najbrže i najbolje približavali ostvarenjima ciljeva naznačenih u okviru kvalifikacija. Na kraju bi trebalo uslijediti stvaranje akcijskih planova (prema prioritetima i mogućnostima).

HKO

Budući da sam ispisivanje ovih tekstova odlučio temeljiti na drukčijem ishodištu, tj. na poziciji ne/razumijevanja hrvatskog jezika to činim i nastavljam s Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom.

Pridjev hrvatski u nazivu se nalazi samo zbog razlikovanja od europskih kvalifikacijskih okvira na kojima se temeljilo i njegovo stvaranje. Time se naglašavaju naše posebnosti. Smatram da je na ovom mjestu – njegovo pravo mjesto.

Okvir je razumljiv većini. Ja ću ga pojasniti matematički. Riječ je o konačnom skupu kvalifikacija od posebnog interesa za razvoj Hrvatske.

Uvevši u igru kvalifikacije prisjetio sam se svojeg nerazumijevanja značenja HKO-a, na početku njegova stvaranja, upravo zbog riječi kvalifikacija. Zbog toga sam posredovao u dolasku dr. sc. Mile Dželalije[6], koji je zadarskim ravnateljima predstavio HKO u nastajanju. Zbog boljeg razumijevanja citiram tekst Frane Vukoje[7]:

Posljednjih dana često smo čuli riječ kvalifikacija. Prema rječnicima kvalifikacija je određenje vrijednosti, prikladnosti, valjanosti čega. U Velikom rječniku hrvatskog jezika Vladimira Anića i Goldstein-Anićevom Rječniku stranih riječi navodi se kako postoje pozitivna i negativna kvalifikacija. U Hrvatskoj općoj enciklopediji stoji da je kvalifikacija ocjena, donošenje suda o vrijednosti, značenju nekog čina, postupka, zbivanja. U kaznenom pravu kvalifikacija je opis, oznaka ili određenje svojstva određenog delikta; podvođenje konkretnog kriminalnog ponašanja pod zakonski opis određenog kaznenog djela. Prema Novom rječniku stranih riječi Bratoljuba Klaića kvalifikacija u pravnom pogledu može biti svrstavanje izvjesnog društvenoopasnog djela pod određeni propis kaznenog zakona. Kvalifikacije su (za što) potrebni uvjeti u znanju i formalnim dokazima za kakav posao ili službu, stručna sprema, osposobljenost za određeni posao, stjecanje vještina, diploma, znanstveni radovi, staž... Pojam potječe od latinske riječi qualificatio - qualis znači kakav, a facere znači činiti. U sportskom žargonu, kvalifikacije su izlučno natjecanje, ono u kojem se pobjedom ulazi u okršaje s novim protivnicima, plasman, plasiranje. U teološkom smislu, kvalifikacija je procjena teologa ili crkvenih institucija o tome koliko su neko učenje može uskladiti s učenjem božanske obnove. I za određene kvalifikacije poželjne su – kvalificirane osobe!
Iz teksta je vidljivo mnoštvo značenja riječi kvalifikacija. Istaknuo sam značenje koje korespondira sa značenjem u nazivu.

Mislim da je nakon ovog teksta puno lakše razumijevanje definicije i zato ponavljam definicijske dijelove naglašavajući ponešto i još jedno citiram:

HKO je reformski instrument kojim se uređuje cjelokupni sustav kvalifikacija na svim obrazovnim razinama u Republici Hrvatskoj kroz standarde kvalifikacija temeljene na ishodima učenja i usklađene s potrebama tržišta rada, pojedinca i društva u cjelini.

U središtu su HKO-a ishodi učenja - dakle, kompetencije koje je osoba stekla učenjem i dokazala nakon postupka učenja, pri čemu sam postupak učenja nije ključan budući da je ishod učenja provjeren.

Osnovni su ciljevi HKO-a, između ostalog, osiguravanje uvjeta za kvalitetno obrazovanje i učenje u skladu s potrebama gospodarskog razvoja, socijalne uključivosti i ravnomjernog razvoja, jačanje konkurentske prednosti hrvatskog gospodarstva koja se temelji na ljudskim potencijalima, osiguravanje uvjeta za jednaku dostupnost obrazovanju tijekom cijelog života te jednostavnost prepoznavanja i priznavanja inozemnih kvalifikacija u Republici Hrvatskoj i hrvatskih kvalifikacija u inozemstvu.

Kraj citiranja.

U definiciji / pojašnjenju HKO-a naglasio sam sintagme koje nas i dalje odvode u zonu nerazumijevanja. Idem redom:

- Reformski instrument

Autori ovom sintagmom nedvosmisleno naglašavaju kako promjena (reforma) nije moguća bez ovog alata / instrumenta (ja bih ipak rekao - dokumenta). Tu su u pravu (!) pogotovo ako je sustav kvalifikacija dobro definiran!

- Potrebe tržišta rada

Ovaj dio čini me posebno nezadovoljnim. Naime, sintagma djeluje samorazumljivo i u duhu novog vremena (nazivam ga razdobljem primitivnog kapitalizama i čudne interpretacije demokracije). Budući da neposredno svjedočimo posljedicama dominacije tržišta rada (trgovine[8]) i državnog pokušaja spašavanja tzv. socijalnog mira, mora biti jasno kako tu nešto nije dobro.

- Potrebe gospodarskog razvoja

Na ovom mjestu naglašavam redoslijed navođenja u kojem su potrebe tržišta rada navedene ispred potreba gospodarskog razvoja. Ne mogu naslutiti koja je logika vodila autore teksta. Možda logika nabrajanja u kojoj je važno nabrojiti što je moguće više stavki, ili pak obična logika prepisivanja (iz europskih dokumenata). Naravno, mi i dalje nemamo gospodarsku strategiju da bismo uopće mogli govoriti o nekakvom predvidljivom (možda i kontroliranom) gospodarskom razvoju.

- Postupak učenja nije ključan

Ovaj dodatak definiciji kvalifikacija odstupa od definicije u kojoj se naglašava samo formalni tip učenja[9]. S ovim se dodatkom, u definiciji kvalifikacija, neformalni i informalni načini učenja po važnosti izjednačavaju s formalnim načinom učenja. Mislim da je takav pristup revolucionarni iskorak u mijenjanju dosadašnje paradigme učenja. Ta revolucionarnost navedeno zapravo čini neupotrebljivom na širem planu. Mislim da će tako i ostati, jer neka se znanja na širokom planu ne mogu dosegnuti bez formalnog / institucionalnog obrazovanja. Na našem tzv. tržištu rada to u najvećoj mjeri vrijedi pri zapošljavanju sezonskih radnika. Sezonskih poslova i poslova manje zahtjevnosti (i odgovornosti) uvijek je bilo i bit će ih, pa to poslodavcima ne treba posebno naglašavati.

Moguće je da se ovaj dodatak (u definiciji) odnosi na načine učenja određenih (zahtjevnih) vještina kojim je moguće ovladati i bez formalnog / institucionalnog učenja. Informatičko područje puno je uspješnih primjera takvog učenja.

Kod neformalnih i informalnih načina učenja najvažnije je dobro definirati ishode učenja!

- Ishodi učenja

Ishodi učenja su jedan od ključnih parametara u mijenjanju pardigme učenja u Hrvatskoj. Na tome se i temeljio (nažalost) neuspješan pokušaj kurikularne reforme. Razloge neuspjeha ne vidim samo u političkoj subverziji. Mislim da su za neprihvaćanje tog koncepta najviše krivi neposredni izvršitelji: učitelji, nastavnici, profesori…

Upravo takvoj reakciji neposrednih provoditelja reforme svjedočio sam u razdoblju tzv. Šuvarove reforme. Tada je sabotiranje bilo puno izraženije i u svakodnevnim manifestacijama provoditelja. Sada je na sceni tiha sabotaža. Ni slučajno politički motivirana. Riječ je samo o nerazumijevanju postojeće političko-reformske zbilje. Većina nastavnika misli kako je u takvoj situaciji, za njih osobno, najbolje činiti sve kao i prije (u narodu se to kvalificira s pozicije šuti i ne talasaj).

Naime, u ovom trenutku državna matura jedina (u najvećoj mjeri) promovira i šalje poruku (sustavu i izvršiteljima) o ishodima učenja. NCVV je bez sumnje (!!!) najkompetentniji da prosljeđuje takvu poruku jer svake godine ima na raspolaganju oko 40 000 mjerljivih uzoraka tzv. znanja naših maturanata.

Ako nastavnici ne percipiraju takvu, vrlo jasnu poruku, djelujujući i dalje na načine od prije reformskih pokušaja (kao da se u međuvremenu baš ništa nije dogodilo) – ja ih nazivam (blago) saboterima reforme, a grubo - kako političari znaju reći mrziteljima Hrvatske.

To Be Continued.



[1] Zbog toga sam i naveo popis imenovanih.

[2] poznato je da je iznad Sabora samo Bog!

[3] Možda je među imenovima ipak jedan TC

[4] Citati preneseni sa stranica Ministarstva.

[5] Slijedom: Plan razvoja…2005. – 2010, Nacionalni okvirni kurikulum, HKO, te Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije. (Heraklit mračni u hrvatskom školstu: Reformski dokumenti, str 151.)

[6] Dr. M. Dželalija tada je bio aktivni sudionik u kreiranju HKO-a.

[7] Pročitajte više na: https://www.vecernji.ba/sto-znaci-kvalifikacija-562396 - www.vecernji.ba

[8] Agrokor afera koja je uzdrmala i još drma Hrvatsku.

[9] Kvalifikacije su (za što) potrebni uvjeti u znanju i formalnim dokazima za kakav posao…

20. prosinca 2017.

 

::Tribina ZPG
Mediji i reforme

U subotu, 19. svibnja 2018. Jutarnji je list na četiri stranice tiskovine objavio glamurozan tekst. Najavi teksta urednik posvećuje jednu stranicu sa slikom koja dočarava atmosferu prošlog stoljeća. Na istoj stranici je i najava:
MAGAZIN RUŠI NAJVEĆI OBRAZOVNI MIT
JE LI ŠKOLA STVARNO ZAHTJEVNIJA NEGO PRIJE
Nekoliko stranica poslije dočekuje nas ista slika. Ovaj put prekriva dvije stranice s još par dramatičnih rečenica.

Opširnije...

23. 5. 2018.


::Popis udžbenika

Poštovani roditelji i učenici, na donjem linku možete pronać popis udžbenika za slijedeću školsku godinu

popis udžbenika


::Školski kurikulum

Svi zainteresirani na donjem linku mogu preuzeti školski kurikulum i eksperimentalni plan i program.

školski kurikulum (.doc, 217 KB)
eksperimentalni plan i program (.doc, 117 KB)


::Anketa
Misliš li da ćeš ostvariti dobar uspjeh na državnoj maturi?
Da,siguran/a sam!
Ne!
Nisam siguran/a!
Ovisi koliko se budem pripremao/la.


::Inicijativa

Eksperimentalni program

Zadarska privatna gimnazija već neko vrijeme intenzivno radi na stvaranju eksperimentalnog školskog programa. Pozivamo sve zainteresirane da se detaljnije upoznaju s projektom.

Prijedlog eksperimentalnog programa (PDF, 80KB)


::Projekt

Seksualnost adolescenata

Zadarska privatna gimnazija s pravom javnosti ove godine je pokrenula vlastiti projekt pod naslovom Seksualnost adolescenata. Program i tijek projekta možete vidjeti u PDF formatu.


::Informacije