Početna
O školi
Tribina ZPG
Upisi
Raspored sati
Web imenik
Foto galerije
Oglasna ploča
Webmail
Kontakt

Za roditelje
Korisničko ime:

Šifra:
Za razrednike
Korisničko ime:

Šifra:

Riva On
NCVVO
Državna matura
MZOS
CARNet
Grad Zadar
Wikipedija

 

Nova kurikularna reforma

Nova kurikularna reforma

drukčija perspektiva

Nikica Simić, prof. savjetnik

Uvod

Prije skoro tri godine započela je tzv. cjelovita kurikularna reforma.

Promišljajući promjene i mogućnosti mijenjanja u našem školstvu [1] zaključio sam kako je većina problema generirana brojem i preopsežnim predmetnim programima [2] . Zbog toga sam u potpunosti podrža(va)o nastupajuću kurikularnu reformu, nadajući se da je to samo prvi korak (ukupne / cjelovite) reforme hrvatskog školstva.

Nakon što su „zgotovljeni“ prijedlozi predmetnih kurikuluma zasmetala me cjelovitost u nazivu reforme predmetnih kurikuluma. Naime, svoje razumijevanje cjelovitosti predmetnih kurikuluma temeljio sam na ukupnosti kurikuluma od početka školovanja do završetka srednjoškolskog obrazovanja. Međutim, brzo sam uočio da toga u prijedlozima predmetnih kurikuluma nije bilo. Kurikulumi, koje sam „istraži(va)o“, bili su samo pokušaj recikliranja postojećih programa uz malo šminkanja (temeljenog na općem teorijskom pristupu kreiranja kurikuluma; npr. naglašavanjem obrazovnih ishoda.).

Pokazalo se da su se u razdoblju nastajanja prijedloga predmetnih kurikuluma objavili i neki neočekivani problemi. Na prvom mjestu naglašavam nepremostive razlike u mišljenjima članova samih predmetnih povjerenstava. Posljedica toga bila su izdvojena mišljenja koja su na svoj način kompromitirala prijedloge kurikuluma, u čijem kreiranju su i sami sudjelovali. Razlog je jednostavan. Naime, ako se stručnjaci (koji su dobili mandat za stvaranje novih predmetnih kurikuluma) ne mogu usuglasiti, svako mišljenje o prijedlozima kurikuluma postaje – jednako vrijedno.

Politika i reforme

Državni se sustavi, nakon što se utvrdi da neki dijelovi sustava ne funkcioniraju dobro , odlučuju na mijenjanje tih dijelova sustava. Mislim da je iz navedenoga razvidno kako je svaka reforma, pa i reforma školstva, pokrenuta i uvjetovana politikom! Iz toga slijedi i zaključak: za uspjeh, odnosno neuspjeh reforme, odgovorna je isključivo – politika.

Polazeći od navedenoga zaključka pokušat ću sebi i drugima osvijestiti što se dogodilo u prethodnom (reformskom?) razdoblju.

1. Netko je u Vladi zaključio da Hrvatskoj treba reforma školstva!

Ne sjećam se niti jednog istraživanja koje je prethodilo tom zaključku. Ne sjećam se dakle niti nekakvih smjernica Vlade, u kontekstu – mi želimo…Naravno, smjernice nisu ni mogle postojati bez istraživanja.

Budući da je to bilo tako, može se zaključiti kako je to Vladi bio samo jedan od projektića kojima biračima poručuju: Vlada radi!

Takav je zaključak je nakon svega sve izvjesniji!

2. Izabrana je (politički definirana!) tzv. ekspertna skupina na čelu s dr. sc. Borisom Jokićem!

Znanstvenik Boris dugo je naglašavao kako je njegovo djelovanje i djelovanje ekspertne skupine apolitično, te da će o predmetnim kurikulumima isključivo odlučivati - struka. Dobar argument (?) za to bio je u njegovom nepripadanju ni jednoj političkoj stranci.

Mislim da je (politički) procjenjeno kako takav pristup garantira i neovisnost djelovanja stručnih skupina, tj. djelovanja bez političkih utjecaja. Nažalost, upravo je takav (naivan?) pristup bio Borisova temeljna pogreška. Naime, teško mi je povjerovati da jedan znanstvenik može i pomisliti kako se reforma može realizirati bez potpune i dugotrajne političke podrške. Naravno da je to znao!

I uslijedili su kompromisi.

Mislim da je upravo zbog toga znastvenik Boris preskočio najvažniju fazu reforme. A to su istraživanja temeljem kojih bi se znanstveno utvrdile manjkavosti sustava. Nakon što se (ako se) utvrdi da postoje mogao bi se kreirati plan ukupne reforme hrvatskog školstva, te akcijske planove mijenjanja (trenutačno mogućih i prioritetnih) djelova sustava.

Krenulo se s mijenjanjem predmetnih kurikuluma. Da bi sve izgledalo ozbiljnije netko je najavljenu (samo) predmetnu kurikularnu reformu proglasio – cjelovitom!

Mijenjanje postojećih predmetnih programa bila je opcija (i dalje je!) brzog i produktivnog mijenjanja sustava. Naime, još uvijek mislim da novi kvalitetni predmetni kurikulumi mogu značajno utjecati i na promjenu postojeće paradigme školovanja / učenja u Hrvatskoj. Novi kurikulumi pokrenuli bi i promjene na sveučilištima te mijenjanje kurikuluma vezanih uz školovanje nastavnika…itd.

Dakle, znanstvenik je Boris intuitivno (?) naslutio temeljne probleme sustava te – pokrenuo proces promjena.

Prihvaćajući političku ponudu, i ulazeći u njemu ipak nepoznati prostor djelovanja, odreagirao je briljantno. Naime, nakon što smo svjedočili razvoju događaja nakon promjene Vlade i objave prijedloga predmetnih kurikuluma, sve sam sigurniji kako je Boris (političku!) opciju zaustavljanja reforme od početka imao na umu, te da mu je u konačnici cilj bio samo uzburkati mutne vode hrvatskog školstva i skrenuti pozornost na bitne teme.

Ako je to istina, to je savršeno postigao. To mi govori da je izvrstan – političar!

Bilo bi idealno da je usput dobio i kvalitetne predmetne kurikulume.

3. Promjena Vlade

Promjenom Vlade (politike) u sustavu reformiranja školstva pojavio se još jedan znastvenik! Pokazalo se da u ovom području svoju znanstvenost nije manifestirao. Politički je djelovao nesuvislo, pa njegovo ime ne želim niti spomenuti. Njegovo djelovanje nazvao bih običnim muljanjem u prijelaznoj fazi u kojoj bi nova politika dobila vrijeme za smišljanje plana kojim bi se – zaustavile promjene u školstvu!

Bio je tipičan primjer licemjerstva!

Nakon što ga je politika potrošila naslijedio ga je novi znanstvenik.

Njegovo ću prezime spomenuti – Barišić.

Iz banalnog razloga. Cijenim takve tipove (ljudi) koji su svjesni svoje (političke) uloge. Svjesno preuzimaju i odrađuju zadatke koje im je odredila partija i - svjesno snose posljedice!

Njegovo djelovanje vezao bih uz djelovanje slona u staklarskoj radnji. Rekao bih da je i on savršeno osvjestio svoju ulogu u reformi. Mislim da mu je zadatak bio - zasjenjivanje političih dosega koje je postigao prvi reformator.

Ulogu je odlično odradio.

Uskoro se pojavila se nova ekspertna skupina, na čelu s još jednom znanstvenicom i savršenom hrvatskom ženom, Dijanom Vican, kojoj su politički legitimitet dali intelektualci / znastvenici iz drugih partija i tzv. neovisni, ali ponajviše ovisnici o politici. Scenarij je odrađen savršeno. Uz snažnu medijsku podršku odigrana je predstava za narod - s kojom su sve političke opcije bile sretne. Jer svaka je politička stranka u stvorenom neredu dobila mogućnost javnog očitovanja (reklamiranja).

4. Politika

Tipična politička intervencija dogodila se nedavno.

Nakon što je euforija oko (tzv. cjelovite kurikularne) reforme uspješno dovedena u stanje društvene ravnodušnosti – cipelarenje reforme nastavilo se bez posljedica. Ulogu je preuzeo političar Vrdoljak, koji je svojim konvertitstvom postao partner u koalicijskoj Vladi. Svoje političko konvertitstvo maskirao je „brigom“ za nastavkom tzv. cjelovite kurikularne reforme!

Pokazalo se i pokazuje da je samo riječ o licemjerju!

Svoga „konja za trku“ pronašao je u osobi koja ne pripada ni jednoj postojećoj političkoj hrvatskoj stranci (model koji prepoznajemo). Takve osobe mediji nazivaju nestranačkima, što bi biračima trebalo značiti – neovisnima!

Politički se scenarij u kojem je prije znanstvenik Boris odrađivao glavnu ulogu sada ponavlja. U glavnoj ulozi je znastvenica Blaženka!

I nju imenujem jer cijenim takve osobe, svjesne onoga što čine (najčešće u svoju korist), i posljedica koje slijede u moralnom kontekstu.

5. Zadnja faza cipelarenja

Zabrinjavajući su rezultati PISA testova, Vlada mora uzbrzati kurikularnu reformu naslov je teksta objavljenog u JL 27. studenoga 2017. U tekstu se navode riječi Povjerenika (EK) za obrazovanje, mlade i kulturu: Tibora Navracsisca. Da tema nije ozbiljna njegove riječi (tekst) nazvao bih tragikomičnim. Naime, priča je odavno poznata (i kod nas) tako da zaslužuje pridjev ofucana [3] . Mene vrijeđa, nadam se i mnoge druge, jer nas stavlja u kategoriju debila.

Ako pak tekst čitamo na drukčiji način, možemo zaključiti da smo još jednom na početku. A to znači da se najprije treba senzibilizirati javnost za buduće promjene! To naravno odrađuju mediji. Nakon što se postigne tzv. povoljna društvena klima Vlada će (tko zna koja po redu) dramatično objaviti pokretanje sveobuhvatne reforme hrvatskog školstva.

Na kraju:

Oduvijek su me zanimali ljudi koji su utjecali na tzv. povijesna zbivanja. Uočio sam da povijest najviše voli moćnike: ratnike i osvajače - zapravo ubojice. U njihovoj sjeni djelovali su znastvenici i umjetnici. Nije zanemarivo spomenuti kako je većina (i znastvenika i umjetnika) genijalnost realizirala uz blagoslov i financiranje moćnika. Povijest pamti i njih, ali recimo, najčešće, na način pamćenja Keopsove piramide. Rijetki su, poput Tesle, ušli u globalno pamćenje, neovisno o utjecaju politike, djelujući isključivo za dobrobit ljudi.

U ovoj sam našoj povijesnoj pričici pokušao naglasiti ulogu naših (tipičnih) znastvenika [4] i njihovu spregu s politikom.

Narod je i o tome ponešto rekao: prodao vragu dušu.

A sada dodajem samo da se ne zaboravi! Prisjetimo se ne tako davnog pokušaja jednog istinskog i neovisnog znastvenika. Ime mu je Ivan Đikić.

Prisjetimo se, da se ne zaboravi, na koji način je njegov pokušaj društvenog djelovanja doživjela Hrvatska. Namjerno kažem Hrvatska, jer oni koji vladaju vole naglašavati: Hrvatska - to smo MI! MI jedini volimo Hrvatsku!



[1] Nikica Simić: Heraklit mračni u hrvatskom školstvu, Hrvatsko knjževno društvo, Zadar, 2015.

[2] Danas (studeni 2017. JL) pročitah kako je najmlađi dolarski milijarder (na vrijeme!?) prekinuo institucijsko školovanje i realizirao svoje ideje.

[3] Novost je u tome što je sada riječ o sveobuhvatnoj a ne o cjelovitoj reformi. Tipično novinarstvo.

[4] Rijetkima su poznati njihovi znanstveni dosezi i njihov znastveni utjecaj na mijenjanje stvarnosti. Tko zna kako će ih upamtiti naša povijest.

29. studenog 2017.

 

::Tribina ZPG
Šuvarica

Prije nekoliko godina ravnatelji strukovnih škola domislili su strukovne gimnazije. Riječ je o pokušaju da se popune školske upisne kvote, jer danas u Hrvatskoj većina učenika „želi studirati“. Budući da sve gimnazije u Hrvatskoj bez poteškoća „popunjavaju učionice“, pretpostavili su da bi jačanjem općeg obrazovanja u svojoj ponudi i oni rješili problem „manjka učenika“. To je zapravo nuspojava uvođenja državne mature (u velikoj mjeri prilagođene gimnazijskim programima) u hrvatski školski sustav. I naravno, nepostojanja jasnog hrvatskog tržišta rada.
Opširnije...

7. 8. 2018.


::Popis udžbenika

Poštovani roditelji i učenici, na donjem linku možete pronać popis udžbenika za slijedeću školsku godinu

popis udžbenika


::Školski kurikulum

Svi zainteresirani na donjem linku mogu preuzeti školski kurikulum i eksperimentalni plan i program.

školski kurikulum (.doc, 217 KB)
eksperimentalni plan i program (.doc, 117 KB)


::Anketa
Misliš li da ćeš ostvariti dobar uspjeh na državnoj maturi?
Da,siguran/a sam!
Ne!
Nisam siguran/a!
Ovisi koliko se budem pripremao/la.


::Inicijativa

Eksperimentalni program

Zadarska privatna gimnazija već neko vrijeme intenzivno radi na stvaranju eksperimentalnog školskog programa. Pozivamo sve zainteresirane da se detaljnije upoznaju s projektom.

Prijedlog eksperimentalnog programa (PDF, 80KB)


::Projekt

Seksualnost adolescenata

Zadarska privatna gimnazija s pravom javnosti ove godine je pokrenula vlastiti projekt pod naslovom Seksualnost adolescenata. Program i tijek projekta možete vidjeti u PDF formatu.


::Informacije