Početna
O školi
Tribina ZPG
Upisi
Raspored sati
Web imenik
Foto galerije
Oglasna ploča
Webmail
Kontakt

Za roditelje
Korisničko ime:

Šifra:
Za razrednike
Korisničko ime:

Šifra:

Riva On
NCVVO
Državna matura
MZOS
CARNet
Grad Zadar
Wikipedija

 

Repetitio est mater studiorum

Ponavljanje je majka nauka[1] (često se prevodi i kao: Ponavljanje je majka znanja).

Zvonimir Doroghy: Blago latinskog jezika, SNL, Zagreb 1986.

Uvod

Ova (latinska?) mudrost, sažeta u četiri riječi, prati nas na razne načine od prvog ulaska u školu. Ja sam je proživljavao kroz: uči, uči sine…neki drugi mnogim repeticijama tijekom školovanja. Danas se objavljuje kroz instrukcije i domaće radove.

Ovakva pedagoška (!?) praksa temelji se na navedenoj mudrosti. Međutim, takva praksa u sukobu je s navedenim prijevodom ove latinske sentencije i puno je bliža prijevodu:

Ponavljanje je majka učenja!

S ovakvim se prijevodom slažem. Slaganje temeljim na činjenici da se ponavljanjem usporava proces zaboravljanja važnih podataka relevantnih za razumijevanje teme. Naime, mislim da su pohranjeni podaci (memorija) od neocjenjive važnosti za slijedeći iskorak u procesu (nastavka) učenja.

Učenje je proces!

Znanje je proizvod učenja!

Repeticije

Ne tako se davno (izvanškolski) odlazak učenika k nekom (da mu pojasni nešto) nazivao – repeticije. Doslovno značenje riječi (repetitio) vezano je uz ponavljanje tema izloženih u školi, s pokušajem da drukčiji pristup istoj temi u individualnom radu poluči bolje razumijevanje teme, i naravno – bolju ocjenu! Jezikoslovci su brzo dokučili kako u tom procesu (suradnje učenika i čovjeka koji zna – koji nije repetitor) više nije riječ (samo) o ponavljanju izloženog u školi.

Instrukcije

I repeticije su uskoro postale instrukcije.

U svijesti učenika (i roditelja) to je jednakoznačno. Za njih je to i dalje samo pokušaj da se dobije bolja ocjena! Takvo razumijevanje navedene mudrosti – mudrost pretvara u suprotnost!

Instruktori (recimo znalci), koji bi trebali voditi učenike prema razumijevanju problema (pravo učenje!) prilagođavaju se takvoj stvarnosti i vrlo brzo postaju servis onih koji su im učenike poslali po ispomoć čineći sve kako bi učenik uspio (samo) reproducirati teme koju im je odredio njihov nastavnik – jer, njihov nastavnik im u konačnici određuje ocjenu.

Domaći rad

Ova se tema aktualizira (medijski) ovih dana i - zabavlja naš narod. Novinari, k'o novinari, iznose (kojekakve svjetske?) podatke s interpretacijom koju požele (ovisno o tome kome se žele dodvoriti[2]), ne razumijevajući (skoro pa) ništa.

Zbog toga ću svoje mišljenje o ulozi domaćeg rada pri učenju malo pojasniti.

U mojem razumijevanju ponavljanja (majke učenja) domaći rad ima neocjenjivu vrijednost. Naime, učitelj ma koliko briljantan bio, u učionicama se suočava s nevjerojatnim različitostima učenika i svako unificiranje vodi ga u – neuspjeh. U kratkom druženju s učenicima (jedan, dva do tri sata tjedno; 45 do 135 minuta tjedno) u mogućnosti je samo izložiti dio osnova „svog“ (preopsežnog) programa.

Riječ je o komunikaciji koju učitelj pokušava ostvariti s dvadesetak i više učenika očekujući kako će većina učenika i razumijeti njegovo izlaganje teme.

Međutim, ako je netko i pomislio da je to dovoljno za razumijevanje izloženoga – u krivu je! Nastavnik je svjestan rečenoga i - učenike upućuje prema samostalnom učenju (domaći rad) nadajući se …

I tada uistinu počinju pravi problemi!

Na ovom mjestu ne snalaze se više ni (naši) učitelji niti učenici.

Naime, većina nastavnika domaći rad vezuju uz konačnu ocjenu učenika. Ako pretpostavimo da je takvih nastavnika 50-ak posto lako je izračunati da se vanškolsko opterećenje učenika školskim obvezama značajno povećava.

Pokazuje se, također, da je vrlo malo učenika koji samostalnim djelovanjem mogu (i žele) udovoljavati takvim zahtjevima.

Zbog toga se dio učenika usmjerava prema instrukcijama (koje plaćaju). Dio učenika ostvaruje međusobnu suradnju (sve ih je manje iako je to jedan od ponajboljih načina rješavanja problema), a dio učenika par minuta prije dolaska nastavnika od nekoga prepiše zadani domaći rad.

Dakle, u teoriji je domaći rad od neocjenjive vrijednosti u napredovanju učenika (slažem se), ali naša praksa pokazuje suprotno.

Moje sumiranje rečenoga:

- domaći je rad od neocjenjive važnosti u procesu učenja,

- domaći je rad u našoj praksi neproduktivan!

Ove su ekstremne tvrdnje postale uporišta i za ekstremne stavove o domaćem radu, vezano uz ukidanje, odnosno zadržavanje domaćeg rada.

Naravno, riječ je o banalnoj interpretaciji navedenih tvrdnji.

Individualizacija

Budući da su ponajbolja rješenja negdje između ekstremnih, pokušat ću napraviti model u kojem je domaći rad i dalje važna karika u procesu učenja a istovremeno ne proizvodi stres i ne „uzima“ slobodno vrijeme učenika.

1. Ne / rješavanje domaćeg rada ne utječe na konačnu ocjenu!

Mislim da nema dvojbe kako će učenik koji kod kuće posveti temi određeno vrijeme brže napredovati i u konačnici imati bolju ocjenu. Mislim da to vrlo dobro znaju i učenici. Međutim, zbog mnoštva predmetnih obveza (domaćih radova) većina učenika ih nije u stanju sve i obaviti. Zbog toga mislim da je ukidanje obveznosti domaćeg rada prvi korak ka individualizaciji u radu s učenicima i početak prirodne selekcije koja vodi prema interesnom učenju.

Polazim od pretpostavke kako je svaki učitelj tijekom nastave u stanju zaraziti ponekog učenika. Takve učenike će s (neobveznim ali rješenim) domaćim radovima brzo prepoznavati i nastaviti ih upoznavati i s dijelovima programa koji nisu programski obvezni.

2. Ukidanje tzv. općeg uspjeha!

Hrvatska je školska ponuda prilično raznolika (mnoštvo gimnazijskih i strukovnih programa). Iz toga je očito kako se raznolikom ponudom školskih programa razumijevaju različitosti interesa i sposobnosti učenika – i želja da se svakom učeniku pruži mogućnost afirmiranja istih.

Govorim o srednjoškolskoj ponudi.

Međutim, poznato je kako je put u pakao popločan dobrim željama.

Naime, već tijekom obveznog osnovnoškolskog školovanja opći uspjeh (koji se gradi na bodovima prikupljenim od 5. razreda) u najvećoj mjeri zasjenjuje sposobnosti i interese učenika. Jer poznato je da svaka srednja škola upise temelji na općem uspjehu i ponekom bodu iz vanškolskih aktivnosti.

Poznato je i to na koji način to doživljavaju i proživljavaju roditelji i učenici!

Ne vidim razlog zbog kojeg, recimo, prirodoslovna gimnazija upise ne bi temeljila na bodovima samo iz prirodoslovne grupe predmeta, jezična gimnazija izborom nekih drugih predmeta, itd. Opće gimnazija mogla bi zadržati postojeće kriterije upisa temeljene na – općem uspjehu.

U ovom modelu uloga osnovne škole postaje potpuno drugačija. Tijekom osam (u perspektivi devet) godina druženja s djecom / učenicima teško je ne prepostaviti da je moguće profilirati većinu djece – i omogućiti im da u sljedećem razdoblju školovanja ostvare svoje potencijale i interese.

U ovom modelu domaći rad, temeljen na individualizaciji, dobiva vrlo važnu ulogu!

Mislim da je i pitanje domaćeg rada jedno od mnogih koje bi trebala rješavati i rješiti cjelovita (nova?) kurikularna reforma.



[1]Navedeni prijevod latinske mudrosti, s obzirom na moje razumijevanje nauke / znanosti (i nauka) učenja, nije mi „legao“. Zbog toga sam na mreži potražio svoje tumačenje latinske riječi studiorum – i naišao na stranicu Struka JEZIČNE ZNANOSTI I PODRUČJA

repetitio est mater studiorum (lat.), ponavljanje je majka učenja.

Objavljeno: 22. lipnja 2012.

[2] Novinar I. Šola (19. 11. u JL) naglašava i argumentira citatom kako je samorazumljiva i skoro pa obvezna - pristranost novinara (?).

23. studenog 2017.

 

::Tribina ZPG
Šaraj malo, brate!

Savjetnik predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića za koordinaciju Ekspertne radne skupine i reforme obrazovanja Radovan Fuchs rekao je u ponedjeljak tijekom gostovanja u Dnevniku Nove TV da reforma obrazovanja ide "relativno lagano" te da se ne radi na "ho-ruk".
Da je išla na 'ho-ruk', bila bi gotova već prije nekoliko godina. Imamo cjelovitu kurikularnu reformu, odnosno segment koji je ostao i reformu koja se odnosi na strukovnu školu, primjerice, rekao je Fuchs.

Opširnije...

12. 10. 2018.


::Popis udžbenika

Poštovani roditelji i učenici, na donjem linku možete pronać popis udžbenika za slijedeću školsku godinu

popis udžbenika


::Školski kurikulum

Svi zainteresirani na donjem linku mogu preuzeti školski kurikulum i eksperimentalni plan i program.

školski kurikulum (.doc, 217 KB)
eksperimentalni plan i program (.doc, 117 KB)


::Anketa
Misliš li da ćeš ostvariti dobar uspjeh na državnoj maturi?
Da,siguran/a sam!
Ne!
Nisam siguran/a!
Ovisi koliko se budem pripremao/la.


::Inicijativa

Eksperimentalni program

Zadarska privatna gimnazija već neko vrijeme intenzivno radi na stvaranju eksperimentalnog školskog programa. Pozivamo sve zainteresirane da se detaljnije upoznaju s projektom.

Prijedlog eksperimentalnog programa (PDF, 80KB)


::Projekt

Seksualnost adolescenata

Zadarska privatna gimnazija s pravom javnosti ove godine je pokrenula vlastiti projekt pod naslovom Seksualnost adolescenata. Program i tijek projekta možete vidjeti u PDF formatu.


::Informacije