Početna
O školi
Tribina ZPG
Upisi
Raspored sati
Web imenik
Foto galerije
Oglasna ploča
Webmail
Kontakt

Za roditelje
Korisničko ime:

Šifra:
Za razrednike
Korisničko ime:

Šifra:

Riva On
NCVVO
Državna matura
MZOS
CARNet
Grad Zadar
Wikipedija

 

Παιδεία i πολτεία - Pajdeja i politeja

Tekst je motiviran aktualnim reformskim događajima u Hrvatskoj. Uporište sam našao u prošlosti i tekstu Mirka Jozića: Pajdeja u Platonovoj državi (Latina&Graeca, nova serija / 2011, br. 19.).

Uvod

Budući da je navedeni tekst „dostupan samo najupornijim čitateljima“, koji su spremni istraživati mrežu i druga mjesta na kojima se možda tekst nalazi, citirat ću neke dijelove koji će mi biti svojevrsna argumentacija za neke zaključke.

Citati

Pojam παιδεία označava u grčkom jeziku kako odgojno-obrazovni proces tako i rezultat tog procesa[2]. Odgojno-obrazovni proces, a obuhvaćao je pisanje (s čitanjem i računanjem), muziku (sa sviranjem lire) i gimnastiku (hrvanje, plivanje, rukovanje lukom i praćkom). Nakon završetka toga osnovnog programa slijedilo je više obrazovanje za koje su bili nadležni sofisti i retori. Oni su nudili pouku iz filozofije, retorike, povijesti i prirodnih znanosti. Školovanje je bilo vrlo skupo i mogli su ga svojoj djeci priuštiti samo bogati.

Za razliku od sofista koji se smatraju profesionalcima za odgoj i obrazovanje, Platonov Sokrat o sebi kaže da on nije odgojitelj, da mu παιδεία nije profesija nego poziv ili pozivanje od Boga. U Sokrata παιδεία nije određena kao pripremanje mladih ljudi za uspješno javno djelovanje i upravljanje državom, nego kao njihovo samooblikovanje u polisu posredstvom dijaloga. Iako je Sokrat vrlo zainteresiran za polis, παιδεία je ipak u prvom redu rađanje čovjeka, rađanje sebe iz sebe. Zato on svoju „pedagogiju“ naziva babičkom vještinom – on pomaže pri rađanju ali sam ne rađa. Za njega je παιδεία u prvom redu događanje u duši koje, zbog neraskidive veze čovjeka i polisa, ima, naravno, također izravne posljedice na oblikovanje polisa.

Najviši domet u tome razumijevanju nije spoznaja istine, nego spoznaja istine u svijetlu dobra[3].

A da bi polis mogao dobro funkcionirati, nužno je odgajati i obrazovati buduće čuvare kako bi došli u stanje „prijateljstva sa sobom“ i tek kao takvi bili spremni preuzeti punu odgovornost za polis. Platon razrađuje cijeli sustav pajdeje ne uvijek orijentiran na najbolje za svakoga već prema njegovim sposobnostima što je Državi najviši cilj odgoja i obrazovanja.

...

Παιδεία koju je Platon ponudio kao model odgoja i obrazovanja nije nikada u potpunosti ostvarena – ona je ideal – ali jednako tako nije nikada ni zaboravljena. Uvijek je bila i do danas ostala stvar slobodnih ljudi.

Kraj citiranja

Odgoj i obrazovanje su vječna tema svih civilizacija, religija, država…, i bez dvoumljenja tvrdim, uvijek u funkciji održavanja postojećih kulturno-svjetonazorskih dosega vladajućih. Toga su bili svjesni i stari mislioci i posebnu su pozornost posvetili pajdeji i politeji (παιδεία, πολτεία)[4].

Ako je moja tvrdnja dobra lako možemo uočiti i probleme s kojima je suočena hrvatska država u kontekstu budućeg mijenjanja našeg odgojno-obrazovnoga sustava.

Zadnjih nekoliko godina svjedočimo procesima čiji su korijeni upravo u davno uočenim problemima. Ja ih nazivam sukobom politike i Platonove pajdeje (idealnog cilja koji promovira Sokrat / Platonova pedagogija).

Digresija

Jednom su mi ozbiljno prigovorili kad sam djeci pridružio - „tabula rasa“. Kritičari su naravno imali moćne argumente, međutim, iskazali su i ogromno nerazumijevanje konteksta u kojem sam ih povezao. Naime, jasno je svima da se djeca ne rađaju s etičkim sustavom. I jasno je svima da upravo na „glatkoj ploči“ svi žele ispisivati ono što misle da je u funkciji održavanja sustava koji žele promovirati. Religije su u tom smislu nadominantnije. To znanje imaju od davnina. To znanje je neupitno. Upravo svjedočimo ekstremnim posljedicama (danas je aktualan islamski terorizam) takvoga ispisivanja na glatkoj ploči. U povijesti možemo pronaći i dramatičnije primjere.

Kurikularna reforma na hrvatski način

U svijetlu navedenoga pokušat ću ukratko racionalizirati nedavne pokušaje reformiranja hrvatskoga odgojno-obrazovnog sustava. Svoje zaključke temeljim na: Iako to možda oni radije ne bi priznali, učenjaci, pjesnici i humanisti nisu oni koji pokreću svijet, već su to državnici, političari i vojnici[5].

a) Borisov pokušaj

Nedavno se bivši premijer Milanović pohvalio kako je on imenovao Borisa i pokrenuo kurikularnu reformu. Boris je, naprotiv, često izjavljivao kako ga u reformi ne zanima politika – i odbijao učlanjivanje u stranke koje su ga pozivale. Želio je da struka u reformi ima konačnu riječ. Za početak djelovanja dobio je i nedvosmislenu podršku Sabora, dakle većine parlamentarnih stranaka. To bi se moglo nazvati – političkim konsenzusom.

Godinu dana djelovala je skupina od oko pet stotina stručnjaka različitih profila i iznjedrila predmetne kurikulume koje je u sljedećoj školskoj godini trebalo dijelom implementirati u škole. To se nije dogodilo.

Danas je potpuno nevažno jesu li predmetni kurikulumi ispunili očekivanja. Naime, siguran sam da su bili i savršeni (s pozicije struke) politika bi imala zadnju riječ. Da je kojim slučajem Milanovićeva Vlada opstala, Boris bi sa svojim timom vjerojatno nastavio djelovati, i bez obzira na silnu reakciju oporbe, koja bi uslijedila, mi bismo nakon pet godina imali nove predmetne kurikulume - sasvim sigurno bolje od postojećih, a moguće je da bi uslijedile i strukturne promjene u školstvu.

Međutim, dogodila se promjena vladajućih i „politički konsenzus“ odjednom je dobio potpuno drukčiji oblik.

b) Dijanin pokušaj

Nova Vlada i dalje je zdušno podržavala kurikularnu reformu. Naravno s potpuno drukčijih pozicija. Nije dugo trebalo do imenovanja Dijane za voditeljicu „nove reforme“. Dijana je savršeno odradila ono što je od nje očekivala politika. Imenovana su nova (opet?) podobna stručna tijela i upravo kad se sustav trebao pokrenuti nastupila je politička kriza. Rješenje krize pronašlo se u u trgovini s kurikularnom reformom.

c) Novi pokušaj (ne znam kako bih ga imenovao[6])

S obzirom na navedeno teško je naslutiti na koji način će se odvijati proces reformiranja hrvatskog školstva. Nova (nestranačka) ministrica u ranoj je fazi (političke trgovine) najavljivala depolitizaciju reforme, da bi se nedugo poslije demantirala naglašavajući važnost politike u svakoj državnoj reformi. Budući da uz ime gospođe Divjak stoji naznaka nepripadanja političkim opcijama, njezina neovisnost bit će joj najveći krimen u pokušajima provedbe svojih ideja.

Zaključak

Promišljajući povijest (na svoj način) lako nalazim kako je naša priča odavno ispričana. Nitko me ne može uvjeriti kako oni koji odlučuju ne znaju istinu, ali ni razuvjeriti u to, da su vrlo daleko od ideje Dobra. Platon je u četvrtom stoljeću prije Krista raspravljao ideju pajdeje. Meni je trebalo tridesetak godina djelovanja u sustavu da (iz prakse) naslutim slično – 24 stoljeća kasnije[7]!!!

Zato još jednom naglašavam:

Παιδεία koju je Platon ponudio kao model odgoja i obrazovanja nije nikada u potpunosti ostvarena – ona je ideal – ali jednako tako nije nikada ni zaboravljena. Uvijek je bila i do danas ostala stvar slobodnih ljudi.

Navodeći Borisov i Dijanin pokušaj namjerno sam istaknuo suprotna stajališta u pristupu. Lako se može naslutiti kako Borisa stavljam u poziciju idealiste (danas takve ljude blago etiketiraju – naivac), a Dijanu u kategoriju političara / pragmatičara, koji zna istinu, ali je daleko od ideje Dobra.

Iz navedenoga nije teško naslutiti s kojim problemima će se, u svojem djelovanju, suočavati nova ministrica. Ja njoj (i nama) želim sve najbolje, ali iz njezinih najava svojeg budućeg djelovanja u vrlo skoro vrijeme očekujem – njezinu ostavku.

Rješenje

U svojim tekstovima najčešće pokušavam locirati problem(e). To se, u pravilu, doživljava kao kritizerstvo (ne kritika sa željom boljega). Zbog toga se trudim pronaći i moguća rješenja problema u postojećim uvjetima. A oni u temeljima imaju:

a) Politika odlučuje,

b) Za svaku reformu potreban je (u demokraciji) politički konsenzus ili dugotrajna vladavina iste političke opcije,

c) Reformi školskog sustava mora prethoditi reforma gospodarstva.

Ad a) Mislim da o tome nema rasprave

Ad b) Gospođa Hitrec nedavno reče: politički konsenzus u Hrvatskoj nije moguć! I sam sam razmišljao o tome tražeći način(e) u kojima bi ta tvrdnja bila manje rezolutna. Jedno od rješenja bila mi je i ovakva mogućnost (makar je nazivali politička trgovina). Problem koji vidim je u tome žele li vladajući novu ministricu uistinu podržavati. Ukoliko bude tako, mislim da će joj i oporba dati svekoliku podršku. Međutim, ukoliko vladajući budu samo očekivali da gđa. Divjak čini ono što oni očekuju…nova priča bit će brzo ispričana.

Ad c) Čini se da našoj politici ne treba gospodarska reforma. Zašto je tako lako se može i naslutiti. Zbog toga se u priči kao kompromis javlja tzv. tržište (rada).To meni znači kako političari itekako znaju istinu, ali i to kako su daleko od ideje Dobra. Naše tzv. tržište (rada) dovelo je do tzv. lex Agrokora. Naše tzv. tržište (rada) dovelo je do gospodarskog uništenja Slavonije (Liku i Ravne kotare navodim usput). Naše tzv. tržište (rada) dovelo je do dugogodišnjega i besmislenog ulaganja u brodogradnju…

Netko mi je davno prigovorio, odslušavši moje argumente, kako ćemo tada u našem (gospodarskom) slučaju postati zemlja konobara. Pokušao sam se obraniti argumentom kako je Nizozemska zemlja tulipana, i da tu nema baš ništa loše – ako smo u tome najbolji na svijetu.



[1]Wikipedija: Aristotelov pojam politeia ima dva značenja: 1. ustav, ustrojstvo polisa, državni poredak (nadređeni pojam koji obuhvaća sve oblike vladavina); 2. politeja, ustavna vladavina (jedan konkretan oblik vladavine).

politeja tj. ustavna vladavina) i tri neprihvatljiva, pogrešna (tiranija tj. samosilništvo, oligarhija tj. vladavina malobrojnih, demokracija tj. pučka vladavina); knjige VII i VIII posvećene su idealnom obliku ustava.

[2] Na ovom mjestu asociram nastavne programe i planove realizacije koji danas dobivaju dimenziju – kurikuluma. Pajdeja za mene ima značenje svojevrsnog kurikuluma odgoja i obrazovanja. Ne zaboravimo, priča je od prije dva milenija.

[3] Postoje, naravno, i drugi modeli razumijevanja svijeta u kojima spoznaja Dobra nema takvo značenje. Ukoliko se istina odvoji od Dobra, ona se može lako zloupotrijebiti. Teroristi koji se pripremaju za zločin također znaju istinu, ali ta ih istina – jer isključuje Dobro – ne priječi da izvrše zločin.

[4] Već tada bilo je razvidno koliko intenzivno se prožimaju odgoj, obrazovanje i politika.

[5] S.N. Kramer: Historija počinje u Sumeru, Epoha, Zagreb 1966. (prijevod: Vesna Krmpotić).

[6] Ispričavam se gospođi Divjak što je ne imenujem u podnaslovu. Baš zato puno očekujem.

[7] Zbog toga sam izuzetno ogorčen na postojeći odgojno obrazovni sustav koji školuje buduće pedagoge. Naime, mislim da svi budući nastavnici - pedagozi moraju znati kako je ideja odgoja i obrazovanja nastala i evoluirala. Sa zaključkom – da ni danas nemamo konačno rješenje.

5. srpnja 2017.

 

::Tribina ZPG
Sveobuhvatna reforma, 2. dio

Treću godinu održava se svečana konferencija 'Hrvatski kvalifikacijski okvir - prilika za kvalitetnu provedbu cjelovite reforme obrazovanja'. Organizira ju Nacionalno vijeće za razvoj ljudskih potencijala uz podršku Ministarstva znanosti i obrazovanja.
Na konferenciji su predstavljeni ciljevi razvoja i osposobljavanja s naglaskom na Hrvatski kvalifikacijski okvir kao instrument za provedbu obrazovne reforme na svim razinama - od strukovnog pa do cjeloživotnog učenja.

Opširnije...

12. 12. 2017.


::Popis udžbenika

Poštovani roditelji i učenici, na donjem linku možete pronać popis udžbenika za slijedeću školsku godinu

popis udžbenika


::Školski kurikulum

Svi zainteresirani na donjem linku mogu preuzeti školski kurikulum i eksperimentalni plan i program.

školski kurikulum (.doc, 217 KB)
eksperimentalni plan i program (.doc, 117 KB)


::Anketa
Misliš li da ćeš ostvariti dobar uspjeh na državnoj maturi?
Da,siguran/a sam!
Ne!
Nisam siguran/a!
Ovisi koliko se budem pripremao/la.


::Inicijativa

Eksperimentalni program

Zadarska privatna gimnazija već neko vrijeme intenzivno radi na stvaranju eksperimentalnog školskog programa. Pozivamo sve zainteresirane da se detaljnije upoznaju s projektom.

Prijedlog eksperimentalnog programa (PDF, 80KB)


::Projekt

Seksualnost adolescenata

Zadarska privatna gimnazija s pravom javnosti ove godine je pokrenula vlastiti projekt pod naslovom Seksualnost adolescenata. Program i tijek projekta možete vidjeti u PDF formatu.


::Informacije