Početna
O školi
Tribina ZPG
Upisi
Raspored sati
Web imenik
Foto galerije
Oglasna ploča
Webmail
Kontakt

Za roditelje
Korisničko ime:

Šifra:
Za razrednike
Korisničko ime:

Šifra:

Riva On
NCVVO
Državna matura
MZOS
CARNet
Grad Zadar
Wikipedija

 

Džingis kan

Zadar, 15. veljače 2017.

Nikica Simić, profesor i učitelj

Stavljajući me na popis inicijatora peticije Stop plagiranju u Hrvatskoj Ivan je uz moje ime dodao – učitelj. To mi je najveći kompliment koji sam dobio u životu.

Uvod

Zadnjih nekoliko mjeseci svjedočili smo hrvatskoj inačici predstave - Car je gol. Mislim da su svi sudionici i gledatelji na kraju odahnuli, jer uistinu se objavila golotinja koje se svi srame osim tzv. pobjednika.

Prvi mail koji sam uputio Ivanu bio je samo simbolički mail podrške, ali sam ga zbog nečega naslovio – vjetrenjače, bez ikakve argumentacije u mailu.

Nikada nisam živio izvan Hrvatske i teško mi je dokuči(va)ti motive djelovanja onih koji su stjecajem okolnosti sebe i obitelj ostvarivali na nekim drugim mjestima i drugom okruženju - istovremeno u srcu živeći domovinu. Međutim, upoznao sam mnoge povratnike, koji su s tugom odlazili iz Hrvatske, ali gledao i mnoge koji su djelujući za dobrobit Hrvatske, Hrvatsku uspješno vraćali (i vraćaju) u prošlost.

Prije desetak godina Davor Pavuna je, uz podršku ministra Primorca, pokušao vratiti hrvatske znanstvenike koji su uspješne karijere ostvarili u inizemstvu. Više se toga nitko ne sjeća, iako je Davor još niz godina pokušavao promovirati svoje ideje o boljoj Hrvatskoj. Pokazalo se uzalud.

Radman je na valu svoje znanstvene karizme, u suradnji s Ivanom, uspio animirati politiku i pokrenuli su Medils. Pokazalo se kako je znanstveni motor bio Ivan jer, nakon što se njihova suradnja narušila, Medils je ubrzo postao znanstveno neproduktivan. Ivan je svoje djelovanje u Hrvatskoj, volontirajući i donirajući, nastavio s Medicinskim fakultetom u Splitu. Do prije par dana.

Čitajući i osluškujući komentare na njegovu odluku, nailazio sam na meni zbunjujući komentar – a što se znanstvenik miješa u politiku. Zbunjujući zbog toga jer se naši akademici (ipak ih možemo nazvati znanstvenicima, makar bivšima) vrlo često politički angažiraju, međutim, skoro u pravilu na strani vladajućih – bez političkog šikaniranja. Možda je to i zbog toga što ih je dobar broj, zahvaljujući i politici, stekao status akademika.

Promišljajući Ivanovo djelovanje zadnjih mjeseci nisam nalazio politički nazivnik. Priča je za mene jednostavna. Nakon (političkog?) relativiziranja odluke Etičkog povjerenstva vezano uz preuzimanje dijela teksta (plagiranje) uslijedila je polarizacija znanstvene zajednice, i ne samo nje. Odjednom je svaki građanin Hrvatske morao imati svoje mišljenje o tome. Tada se uključio i Ivan te pregledom znanstvenog opusa našeg ministra pronašao još neka, recimo blago, sumnjiva mjesta (koja nitko kasnije nije spominjao u svojim komentarima).

I započeo komunikaciju s našim premijerom.

Izravno uključivanje premijera, u raspravu o plagiranju, pokazalo se, odjednom je postao hrvatski politički problem i politički udar s lijeva - na Hrvatsku.

Politička reakcija bila je stravična. Etikete koje su počeli lijepiti uz Ivanovo ime mogu podnijeti samo – tzv. političari.

A Ivan je samo želio da se cijela hrvatska znanstvena zajednica ne kompromitira s čelnikom sumnjive (a temeljem zaključka Etičkog povjerenstva i – dokazane) znanstvene reputacije. A još više je želio spriječiti neizbježnu poruku novim generacijama: zašto bi učili kad se i varanjem može postati i ministar.

Da nema zabune, nakon svega što se zbivalo zadnjih mjeseci i nakon političkog utvrđivanja čistoće znanstvenog rada, zaključak vrijedi bez obzira na to je li naš ministar plagirao ili nije.

Ta poruka je, odlukom Sabora (politike), postala je sada hrvatska zbilja.

A zašto je Ivan odlučio kako jeste, odgovori su na čudan način ispisani u Heraklitu mračnom.

Heraklit mračni u hrvatskom školstvu

predstavljen je u Zadru, u listopadu 2015. Prelistavajući tekst ovih dana uočio sam zanimljiva mjesta koja su na čudan način najavila sadašnja zbivanja.

O vladanju:

Str. 19.

Ksenofont: Hijeront ili o tiraninu (Leo Strauss: O tiraniji) GZH, 1980., str. 14.

Povijest je i o tome ostavila tragove. Hijeront je u razgovoru s pjesnikom Simonidom, pojasnio problem vladanja, tj. upravljanja državom.

I o jednoj teškoj muci tiranina govorit ću ti Simonide. Ništa manje od običnih ljudi, poznaju ljude neustrašive, vješte i pravedne. Međutim, umjesto da ih poštuju, boje ih se; boje se neustrašivih da ne bi podigli ustanak za slobodu; boje se vještih ljudi, da ne bi kovali zavjeru, pravednika se boje, da narod ne poželi da oni njime upravljaju.

A kada ove od straha uklone, kakvi im drugi ostaju da ih služe nego zlikovci i slugani?…

Čini se, na prvi pogled, kako se ova priča ne odnosi na demokraciju. Međutim, meni se čini da je to univerzalna priča o upravljanju državom (vladanju), bez obzira na tip vladavine. Neustrašive, vješte i pravedne treba...“skloniti“.

Politika u hrvatskom školstvu

Str. 171.

Samuel Noah Kramer: HISTORY BEGINS AT SUMER (1959.).

Iako to možda oni radije ne bi priznali, znanstvenici, pjesnici i humanisti nisu oni koji pokreću svijet, već su to državnici, političari i vojnici.

Heraklit:

Efežani bi najbolje učinili kada bi se svi

odreda …(neprimjerena riječ, op. NS),

svaki odrastao čovek među njima,

pa grad prepustili golobradim dečacima!

Komentirajući Heraklitov aforizam, Diogen iz Laerte dodaje:

Diogen Laertije (Životi i mišljenja istaknutih filozofa, BIGZ, 1979.)

On (Heraklit) napada Efežane što su protjerali njegovog prijatelja Hermodora i kaže: Efeženi bi postupili kako treba kad bi svi pomrli, i da nedoraslim ljudima ostave grad, zato što su protjerali Hermodora, najsvjesnijeg među njima govoreći: „Nećemo nikoga da trpimo da bude najbolji, ili, ako takav čovjek postoji neka, onda, ide bilo kud i neka se druži s drugima”.

O demokraciji

Str 17.

Ovih dana mladi često guglaju navodno Sokratovo proročanstvo:

Demokracija će platiti što će pokušati odgovarati svima. Siromasi će htjeti imatek bogatih, a demokracija će im to dati.

Mladi će htjeti biti uvažavani kao stari, a žene će htjeti biti muški, stranci će htjeti prava starosjedilaca. A demokracija će im to dati.

Lopovi i prevaranti će htjeti važne državne funkcije. A demokracija će im to dati.

A kada lopovi i prevaranti konačno demokratski preuzmu vlast, jer kriminalci i zločinci teže za moći, nastat će gora tiranija nego u vrijeme bilo koje monarhije ili oligarhije.

O varanju (plagiranju)

Str. 34.

Propitujući moralnu dimenziju raznih tipova varanja u školi lako je ustanoviti kako proizvodi loše i odgojne i obrazovne efekte. U nekim zemljama to je jedan od najvećih učeničkih krimena. Kod nas je praksa potpuno drugačija i zanimljivo je kako se čak i naša bivša ministrica, sada ravnateljica jedne zagrebačke gimnazije javno i sa simpatijom očitovala o snalažnju tog tipa u razredu. Takva dobrohotnost je u konačnici i dovela snalaženje do razine izravne kupovine ispita i nove hrvatske krilatice: tko nema novca – neka uči. Da ne spominjem prepisivanje doktorskih disertacija čak i na najvišim političkim razinama[1].

Istraživanje ovog fenomena u našem školstvu svakako bi pomoglo u traženju pravih rješenja u mijenjanju ove loše prakse[2].

I str. 38.

Ovdje ne postavljam pitanje postoji li ili ne varanje u našem školskom sustavu, jer ono postoji. Ključna pitanja su: koje su mu dimenzije i, s obzirom na to, što varanje u konačnici generira u društvu. Pogrešno je ignorirati ovaj fenomen, opisujući ga kao marginalan.

Kriv je netko drugi

Str. 69.

U zadnje vrijeme se u medijima često spominju loši rezultati našeg školskog sustava, (PISA mjerenja, U21 Ranking of National Higher Education Systems 2012), a ankete pokazuju da se učenici završnih razreda osnovnih škola najčešće izjašnjavaju kako ne vole školu.

Umjesto da se pokušaju razumjeti, oko ovih podataka radije se nabacujemo krivnjom.

Prisjetimo se nedavnog komentara našeg pomoćnika ministra (op., NS).

Ministri nečega

Str. 161.

Ministri su prije mandata bili obični ljudi koji su se mukotrpno probijali u partijskim hijerarhijama. Kad bi na vlast došla njihova partija, započinjala bi dioba kolača. Broj ministarstava (i funkcija u Vladi) nerijetko ovisi i o broju zaslužnih partijskih ljudi i potpuno je nevažno koje su im kompetencije.

O doktoratima

Str. 181.

Slušajući, početkom milenija, izlaganje prvog reformskog slovenskog ministra prosvjete, Slavka Gabera, u Europskom domu, procjenio sam da ćemo ići slovenskim putem.

Podaci koje pamtim iz Gaberovog izlaganja bili su:

Procjenili smo da nam nedostaje visoko obrazovnog kadra – i vrlo brzo su se „namnožili” magistri i doktori.

Nedavno sam pročitao kako je u RH prošle godine doktoriralo 1072 kandidata.

O odljevu mozgova

Str. 173.

Međutim, pokazuje se kako je proizvodnja znanstvenika i visokoobrazovanog kadra spor i skup proces za većinu država. Pokazuje se i to kako je to danas problem i bogatih zemalja pa veliki dio svojeg znanstvenog potencijala kupuju po svijetu. O tome najjače svjedoči podatak kako u SAD godišnje dolazi oko 750 000 mladih stručnjaka iz svijeta. To je proces koji je povijest već zabilježila.

Nakon što je Dedal odletio s Krete bio je dobrodošao kod svih kraljeva. Zabilježeno je i to kako je Marcel osvajajući Sirakuzu izdao nalog da se Arhimeda ne dira. Manje je poznato kako je Džingis - kan pri osvajanju imao trajni nalog - znanstvenike (one koji znaju) ne dirajte. Da ne spominjem blisku prošlost (2. svjetski rat) u kojoj je oko 1800 znanstvenika na strani pobjeđenih preživjelo i nastavilo se baviti znanstvenim radom.

Pasi Sahlberg je u nedavnom intervjuu za HRT iznio podatak kako SAD-e osiguravaju daljnje školovanje za oko 750 000 visoko obrazovanih mladih ljudi iz cijelog svijeta – i pritom ostvaruju nevjerojatnu gospodarsku korist.

Str. 184.

Proces odljeva hrvatskih mozgova, koji kulminira ovih dana, posljedica je nesuvisle politike u posljednjih dvadesetak godina. U to ne treba sumnjati.

Politička emigracija danas ne postoji. U jednom periodu, vjerujući novom hrvatskom poretku, mnogi ugledni znanstvenici i mnoge obitelji došli su u Hrvatsku s vjerom i nadom – i vrlo brzo odustajali. Zanimljivo je da su u Hrvatskoj osta(ja)li samo bivši politički emigranti, koji, zapravo na vlastitu žalost, i dalje rješavaju osobne probleme i dugove iz onog rata prije, ali su, na našu žalost odveli svoju i našu državu u potpuno krivom smjeru.

Str. 185.

Hrvatsku je u zadnjih sedam godina napustilo[3] oko 67 500 ljudi, od kojih 12% s VSS.

Sadašnja brojka je znatno veća (op., NS).

Kako to rade Finci

Str 164.

početak finskog uspješnog školskog sustava temeljen na konsenzusu svih političkih stranaka.

str. 182.

Postupak koji je doveo do odluke parlamenta 1963. bio je strogo političke prirode. Bilo je to jamstvo da je finska politička elita ozbiljno posvećena reformi općeg obrazovanja. …(str. 55.)

Obrazovna politika nužno je isprepletena s drugim socijalnim politikama, kao i s općom političkom kulturom nacije…

Obrazovanje se u Finskoj smatra javnim dobrom i kao takvo ima važnu ulogu u izgradnji nacije. (str. 75.)

Uistinu, obrazovanje je uskoro postalo glavno sredstvo društvene i gospodarske promjene u poslijeratnom razdoblju…. (str. 44.)

Informacijsko društvo i gospodarstvo utemeljeno na znanju bili su važni čimbenici reforme obrazovanja u Finskoj još od 1970-ih. Gospodarski je sektor od odgojno-obrazovnog sustava očekivao potreban broj osposobljenih i kreativnih mladih ljudi s odgovarajućim kompetencijama koji će se moći snalaziti u gospodarskim i tehnologijskim okruženjima koja se ubrzano mijenjaju. (Lekcije iz Finske, str. 165.)

Posebno je zanimljiv snažan uzajamni utjecaj obrazovne politike i gospodarskih strategija od početka 1990-ih godina. (str. 149. i 150.)

Mijenjajmo naše škole, str. 21.

Str. 174.

Drucker (1993) tvrdi da sredstva za proizvodnju nisu više kapital, ni prirodni resursi, ni radna snaga, nego znanje (a tako će biti i u budućnosti).

Kako to radimo mi

Str. 174.

Iz dana u dan se uvjeravamo kako je našim političarima važnija moć od uređivanja države.

Str. 98.

Ne znam koja je definicija države Hrvatske aktualna jer su naši političari skloni identifikaciji s domovinom, pogotovo kad ih se kritizira (napada), jer tada se odmah napada - i Hrvatska. Povijest poznaje i takvu definiciju: Država to sam ja! (Luis XIV (1638. – 1715.): (L´etat c´est moi.)

Str. 99.

Netko je jednom rekao – poslije mene potop.

Wikipedija: Poslije mene potop se pripisuje francuskom kralju Luju XV (1710-1744) ili najslavnijoj od njegovih ljubavnica, Madame de Pompadour (1721-1764).

Kod nas je etiketa najčešće i evaluacija.

Licemjeri

Str. 278.

Heraklit:

Jednog lepog dana, boginja Pravde već će

osuditi

Sve te kovače laži i njihove lažne svedoke!

Licemjerima nazivamo osobe koje se pretvaraju da imaju vrline, moralna ili religijska vjerovanja, principe, itd., a koje ih zapravo ne posjeduju, te napose one čija se djela razlikuju od izrečenih stavova. Osoba koja glumi željene javne stavove, odnosno osoba čiji privatni život, vjerovanja ili izjave su u suprotnosti s onim javnima. Drugim riječima, kažeš jedno, misliš drugo, i to s figom u džepu. Političari su postavili mjere licemjerja, i sad svi misle da imaju pravo ponašati se poput njih.

Dante: Pakao, SysPrint, Zagreb, 1996.

Pakao, kojim će proći Dante s Vergilijem, ima devet krugova. Što su grijesi teži, to je krug niži i uži.…

U osmi krug Dante je stavio osobe u koje se nema povjerenja. Sastoji se od deset jaruga. U peti rov stavio je podmitljivce i varalice (korumpirane političare) u rjeku vrele smole, a u šestu jarugu smjestio je licemjere, zaogrnute pozlaćenim, olovnim kabanicama.

TISUĆU I JEDNA NOĆ: Historijska čitanka Miljenka Jergovića, str. 199.

Bulukija – odgovori car – uzvišeni Allah je stvorio sedam slojeva Džehennema,…

Sedmi se zove al-Havija i pripremljen je za licemjere.

Na kraju dilema

Str. 54.

Hesiod: Glupo je biti pravedan kada nepravedni postižu više pravde!

Ovu priču zaključit ću s Hesiodom i njegovom definicijom pameti. Citirajući ga naveo sam tipičnu dilemu hrvatskih građana. Naime, djelujući u društvu čija pravila djelovanja ne poznaješ, u pravilu si gubitnik a prema Hesiodovoj gnomi i - glup. Glup si i gubitnik ako ti se postojeća pravila djelovanja ne sviđaju i ako ih, ne daj Bože, poželiš mijenjati.

Jer to je dozvoljeno samo strankama / partijama.

Pametan postaješ brzo ako / kad se učlaniš u neku strančicu, a prepametan (uspješan) ukoliko je tvoja poslušnost na razini nepodnošljivoj elementarnom moralu.

Umjetnost vladanja (upravljanja državom) upravo je u postizanju takvog stanja kod građana. To je stanje ravnodušnosti i potpunog nedjelovanja. A ako / kad se pojavi poneka smetnja ravnodušni građani samo će svjedočiti jednoj bezočnoj egzekuciji i dodati još jedan dokaz - svojoj pameti.

Papa je jednom Poljacima postavio pitanje: a čega se bojite? I dogodilo se što jeste.

I kod nas se dogodilo što jeste.

Poprilično poznajem pravila djelovanja u Hrvatskoj i komentiram samo s – ništa novo pod kapom nebeskom (u Hrvatskoj). Tužan sam samo što su se i premijer i ministar usudili svoje licemjerje javno eksponirati – ispraćajući Ivana.

Valjda je to dio pračovijeka u njima, dio koji mora objaviti svoju pobjedu na način kako lovci slikama obilježavaju ubojstvo kapitalne lovine.

Njima ne zamjeram jer oni su činili ono što znaju. Bili su ono što jesu, bez iznenađenja. Ali tužan sam zbog građana Hrvatske i njima proslijeđujem Heraklitovu gnomu: Svinjama je draže blato od čiste vode.



[1] Mediji danas (10. rujan 2014.) bruje kako je 18 sudionika u aferi Indeks, koja se odnosi na kupnju ispita na osječkom Ekonomskom fakultetu – priznalo krivnju.

[2] Čini se da postoji istraživanja o tome.

JL od 7. listopada 2014. pod naslovom Hrvatski učitelji najmanje rade s djecom, a učenici se oslanjaju na prepisivanje prenosi međunarodno istaživanje, a SD od 8. listopada 2014. istraživanja Foruma za slobodu odgoja i Mreže centara obrazovne politike, o sitnoj korupcije i neetičkom ponašanju u hrvatskim srednjim školama.

[3] Krunoslav Šarić, JL 30. 03. 2013.

16. veljače 2017.

 

::Tribina ZPG
Sveobuhvatna reforma, 2. dio

Treću godinu održava se svečana konferencija 'Hrvatski kvalifikacijski okvir - prilika za kvalitetnu provedbu cjelovite reforme obrazovanja'. Organizira ju Nacionalno vijeće za razvoj ljudskih potencijala uz podršku Ministarstva znanosti i obrazovanja.
Na konferenciji su predstavljeni ciljevi razvoja i osposobljavanja s naglaskom na Hrvatski kvalifikacijski okvir kao instrument za provedbu obrazovne reforme na svim razinama - od strukovnog pa do cjeloživotnog učenja.

Opširnije...

12. 12. 2017.


::Popis udžbenika

Poštovani roditelji i učenici, na donjem linku možete pronać popis udžbenika za slijedeću školsku godinu

popis udžbenika


::Školski kurikulum

Svi zainteresirani na donjem linku mogu preuzeti školski kurikulum i eksperimentalni plan i program.

školski kurikulum (.doc, 217 KB)
eksperimentalni plan i program (.doc, 117 KB)


::Anketa
Misliš li da ćeš ostvariti dobar uspjeh na državnoj maturi?
Da,siguran/a sam!
Ne!
Nisam siguran/a!
Ovisi koliko se budem pripremao/la.


::Inicijativa

Eksperimentalni program

Zadarska privatna gimnazija već neko vrijeme intenzivno radi na stvaranju eksperimentalnog školskog programa. Pozivamo sve zainteresirane da se detaljnije upoznaju s projektom.

Prijedlog eksperimentalnog programa (PDF, 80KB)


::Projekt

Seksualnost adolescenata

Zadarska privatna gimnazija s pravom javnosti ove godine je pokrenula vlastiti projekt pod naslovom Seksualnost adolescenata. Program i tijek projekta možete vidjeti u PDF formatu.


::Informacije