Početna
O školi
Tribina ZPG
Upisi
Raspored sati
Web imenik
Foto galerije
Oglasna ploča
Webmail
Kontakt

Za roditelje
Korisničko ime:

Šifra:
Za razrednike
Korisničko ime:

Šifra:

Riva On
NCVVO
Državna matura
MZOS
CARNet
Grad Zadar
Wikipedija

 

Kreativnost

Kreativnost

Nikica Simić, prof. savjetnik

Uvod

Ovaj tekst nastao je kao reakcija na medijsku, znanstvenu i političku popularizaciju kreativnosti u razdoblju naših pokušaja mijenjanja postojećeg školskog sustava. Lakoća s kojom su svi rabili (i rabe dalje) kreativnost naslućivala mi je potpuno nerazumijevanje, ne samo navedenog pojma, nego i nerazumijevanje funkcioniranja našeg školskog sustava. Povremeno sam „lovio” i misao kako se „govornici” nikada uživo nisu susreli s kreativnom djecom. Ne, ne, susretali su ih sigurno, ali su se (uvjeren sam) silno (po)trudili da im pojasne kako su njihove ideje / misli – bezvezne.

Da ne bih djelovao na isti način (lupetanja) potražio sam tekstove o kreativnosti. Danas to s Google-om nije veliki problem, pa navodim neke (google) reference i jednu knjigu:

web.efzg.hr/dok//inf/srica/2Inovacije-teorija.pdf

Što je kreativnost? by Josipa Mamužić on 31/12/2014

Kako razviti kreativnost, autor: Kosjenka Muk

Howard GARDNER – Mindy L. KORNHABER – Warren K. Wake: INTELIGENCIJA – različita gledišta, Naklada Slap, 1999.

Da ne bi bilo zabune, ovaj tekst samo je pokušaj osvješćivanja drugog kuta promišljanja kreativnosti. Polazište sam našao u prijedlogu reformskog dokumeta kurikuluma Učiti kako učiti u kojem se (na stranicama 10 i 11) skreće pozornost na taj aspekt učenja.

Prilog (izvod iz prijedloga kurikuluma Učiti kako učiti) kratak je pa ga zbog toga navodim u cjelosti.

--------

KREATIVNO MIŠLJENJE (str. 10. i 11.)

1. CIKLUS

Učenik na spontan i kreativan način oblikuje i izražava vlastite misli i osjeća pri učenju i rješavanju problema

Pojedine ideje ili situacije može osmisliti i prikazati na drugačiji način. Pokazuje interes prema novome (idejama, pristupima rješavanja problema, situacijama).

Uz podršku učitelja, usmjerava svoju kreativnu aktivnost prema krajnjem cilju ili produktu.

2. CIKLUS

Učenik koristi kreativnost za oblikovanje vlastitih ideja i pristupa rješavanju problema.

Uspoređuje i povezuje različite ideje (poznate i nove, vlastite i tuđe).

Istražuje različite strategije i pristupe novim situacijama.

Izražava vlastite ideje na različite načine.

Počinje iskazivati autonomijuu kreativnom procesu i sve manje pod utjecajem drugih.

Uz podršku učitelja, može osmisliti i organizirati jednostavan projekt (kreativan proces + kreativni produkt).

3. CIKLUS

Učenik je sve samostalniji u kreativnom djelovanju.

Otvoren je raznolikim (novim) idejama i pristupima, osmišljava ih, povezuje i iskušava. Fleksibilno kombinira različite ideje, sadržaje, pristupe. Izražava svoje ideje na osoban i sebi svojstven način.

Iskazuje značajnu autonomiju u kreativnom procesu.

Prihvaća postojanje rizika, neizvjesnost i nepoznanice u kreativnoj aktivnosti. Uz praćenje učitelja, može osmisliti i organizirati složeniji i zahtjevniji kreativni projekt (kreativni proces+kreativni produkt).

4. i 5. CIKLUS

Učenik kreativno djeluje u različitim područjima učenja.

Ideje, sadržaje i moguća rješenja problema nastoji sagledati „iz drugoga kuta” i reorganizirati na različite načine. Stvara nove i originalne veze među idejama, situacijama i, problemima. Kombinira ideje iz različitih područja te osmišljava i isprobava različite nove postupke i tehnike kako bi stvorio nove ideje i produkte ili koristio postojeće.

U kreativnom procesu se prvenstveno oslanja na vlastitu inspiraciju i vlastite kreativne resurse (ideje, strategije, alate, tehnike, …). Izražava svoje ideje na osoban i sebi svojstven način.

Otvoren je prema novim idejama i različitim mogućnostima, prihvaća postojanje rizika, neizvjesnost nepoznanice u kreativnom procesu i ustrajava u kreativnoj aktivnosti.

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE OČEKIVANJA

Očekivanja se mogu ostvariti u nastavi svakog predmeta, svakodnevno kroz određenje sadržaje, tijekom redovne nastave, ali i kroz SR, izvannastavne, izvanučionične aktivnosti u suradnji sa školskom knjižnicom i drugim ustanovama, a naročito je pogodno za projektni pristup te integraciju različitih tema / područja učenja.

1. CIKLUS

Primjerice osmišljavanje alternativnih završetaka priče i/ili odgovora na pitanja u stilu što bi bilo kada više ne bi padala kiša.

Uključivanje različitih igara koje potiču stvaranje asocijacija i korištenje mašte.

Opažanje i istraživanje svijeta oko sebe svim osjetilima.

2. CIKLUS

Uključivanje različitih igara koje potiču stvaranje asocijacija i korištenje mašte i razvijanje sposobnosti korištenja simbola.

Osmišljavanje jednostavnih pokusa koji omogućuju istraživanje svijeta oko sebe.

3. CIKLUS

Osmišljavanje originalnih rješenja konkretnih i apstraktnih problema.

Primjena situacija učenja koje potiču stvaranje asocijacija, korištenje mašte, umjetničko izražavanje, razvijanje simbola.

Primjena istraživačkog učenja.

Slikovito i simboličko prikazivanje složenijih matematičkih operacija, samostalno traženje veza među pojmovima, uspoređivanje, iznošenje oprečnih ideja.

Predviđanje ishoda problema / zadataka, postavljanje pitanja, pretpostavki, hipoteza, izvođenje dokaza.

4. i 5. CIKLUS

Osmišljavanje originalnih rješenja konkretnih i apstraktnih problema.

Primjena situacija učenja koje potiču stvaranje asocijacija, korištenje mašte, umjetničko izražavanje i razvijanje simbola.

Slikovito i simboličko prikazivanje složenijih matematičkih operacija, samostalno traženje veza među pojmovima, uspoređivanje, iznošenje oprečnih ideja.

Predviđanje ishoda problema / zadataka, postavljanje pitanja, pretpostavki, hipoteza, iznošenje dokaza.

Osmišljavanje postupka / procesa istraživanja.

Osmišljavanje i primjena novih ideja i rješenja problema iz svakodnevnog života.

----------

Komentar NS

Svaki put kad „ulazim u razred” pitam se jesam li u stanju učenicim jasno prenijeti „poruku” i jasno odgovoriti na njihova pitanja. Zbog toga najprije jasnoću svih novih informacija osvješćujem sebi na način: razumiješ li priču na način da je možeš ispričati drugima tako da je razumiju (ili da se barem trude pratiti). Da bi to uopće bilo moguće, zaključio sam - moramo najprije naučiti jezik na kojem komuniciramo!

U ovom slučaju ja ne poznajem jezik komunikacije[1]. Naime, većina tekstova temelji se na meni nejasnim pojmovima. Nabrojat ću neke od njih: inteligencija, pamet, talentiranost, darovitost, kreativnost, duša, psiha, apstraktno, kreativno,…iz kojih se proizvode spektri novih pojmova, tipa: apstraktno mišljenje, kreativno mišljenje, kritičko mišljenje, psihologija, autonomija u kreativnom preocesu, inspiracija, kreativni resursi …

Jednom zgodom suočio sam se s devet značenja jedne riječi u engleskom jeziku, i ta priča nije mi bila zabavna. Značenje svih gore navedenih riječi (pojmova) naslućujem poprilično dobro, međutim kad / ako su znanstveni tekstovi u pitanju uvijek se pitam je li to što je ispisano u skladu s mojim razumijevanjem navedenih pojmova. Jer autori u pravilu izbjegavaju navesti značenje na koje misle ispisujući riječi koje su njima samorazumljive. Zbog toga mi je ta priča još manje zabavna. Naime, takvi autori tekstova drugačije interpretacije u pravilu proglašavaju – neznanjem.

Zbog toga ću najprije komentirati neke pojmove, riječi, sintagme…iskazane u kurikulumu Učiti kako učiti.

Prijedlog kurikuluma Učiti kako učiti počinje s naslovom kreativno mišljenje i navodi definiciju (?) kreativnog mišljenja.

Kreativno mišljenje očituje se na primjerima stvaranja originalnih poveznica i ideja na temelju kojih učenici primjenjuju svoja znanja u različitim okruženjima.

Ovo je moj dojam nakon prvog čitanja,

Ova sintagma sadrži imenicu mišljenje (koja se izvodi iz glagola misliti) i za mene ima značenje konačnog (vlastitog) stava o nečemu. Nije nevažno naglasiti kako mišljenje / (osobni) stav o nečemu ne znači i „istinitost”, bez obzira na to na koji način smo stvorili svoje mišljenje o nečemu.

Zbog toga mislim kako bi sintagma kreativno promišljanje (nečega) mnogo bolje opisivala proces stvaranja vlastitog mišljenja / stava (o nečemu). Tada nas sagledavanje predmeta iz mnogih kutova (kreativnost?) mnogo bolje približava „istinitoj” slici predmeta.

Naravno, u ovom slučaju nema govora o „definiciji predmeta”. Naime, navođenje karateristika procesa nije definicija.

U kojem kontekstu se „kreativno” razlikuje od „normalnog mišljenja”, iz ovih par natuknica, nije baš razvidno – jer nema definicije kreativnosti same.

a onda sam pročitao:

by Josipa Mamužić on 31/12/2014

Ovdje nije riječ o mišljenju o kojemu obično raspravljamo u svakodnevnom govoru (naše mišljenje o nekomu ili nečemu). U psihologiji to nazivamo stavom. Mišljenje je proces obrade ideja, predodžbi, slika, simbola i pojmova, a blisko je procesu rješavanja problema.

Ovim primjerom jasno naglašavam problem poznavanja jezika komunikacije. I zbog toga se odlučujem za (meni) bolju riječ (promišljanje) koja jasnije sugerira proces i dubinsku analizu predmeta te „put do stvaranja mišljenja (o nečemu)”.

Kreativnost

Da bismo ubuduće, što je moguće bolje razumijevali iz kreativnosti izvedene sintagme (kreativni proces, kreativno djelovanje, kreativni produkt, kreativni način, kreativna aktivnost…) nužno je krenuti od definicije kreativnosti. Međutim, već prvi korak (u traženju definicije) vodi nas u kaotično područje. Navest ću ponešto:

Anić, Goldstein: Rječnik stranih riječi

kreativnost: smisao ili sposobnost stvaranja novog

web.efzg.hr/dok//inf/srica/2Inovacije-teorija.pdf

Definicije kreativnosti

•Kreativnost je sušta suprotnost nekreativnosti.

•Kreativnost je sposobnost smišljanja novih ideja.

•Kreativnost je kad je netko pametno šašav.

•Kreativnost je obilježje kreativne osobe.

•Kreativnost je kad se nešto radi na novi, neuobičajeni način.

•Kreativnost je primijenjena genijalnost.

•Kreativnost je dovođenje u vezu nečega što nije uzajamno povezano.

•Kreativnost je kad se mašta pokuša pretvoriti u stvarnost.

•Kreativnost je originalno razmišljanje o problemima i pojavama oko nas.

•Kreativnost je božji dar talentiranih stvaralaca.

Još neke definicije

- Kreativnost je sposobnost otkrivanja ili pronalaženja novih ideja, takvih koje još nisu smišljene ili poznate;

- Kreativnost je temeljena na povezivanju dvije ili više poznatih ideja na takav način da se dolazi do nečeg novog, prethodno nepoznatog;

- Kreativnost je povezana sa slučajnim otkrićem nečeg neočekivanog, ali korisnog i djelotvornog;

- Kreativnost polazi od modifikacije ili unapređenja poznatih ideja, proizvoda ili usluga, čineći ih boljim i korisnijim nego prije;

- Kreativnost ima veze s intuicijom, inspiracijom, vizijom, „šestim čulom”, dakle počiva na iracionalnim temeljima.

Gardner, Kornhaber, Wake:

Psiholozi i drugi znastvenici raspravljaju o definiciji inteligencije i drugih društvenih vrlina, poput kreativnosti, ili pak društvenih mana, poput kriminaliteta.

by Josipa Mamužić on 31/12/2014

Kreativnost se najčešće smatra osobinom koja je svojstvena samo nekim ljudima (najčešće umjetnicima) ili nekim zanimanjima. Možda i jest istina da su neki ljudi više kreativni i da su neka zanimanja kreativnija od drugih, ali kreativnost kao osobina nipošto nije karakteristika samo nekih ljudi. Psiholozi smatraju da je, kao što je slučaj sa svim drugim karakteristikama, kreativnost prisutna kod svakog od nas. Prema tome, pitanje koje možemo postaviti je koliko je neka osoba kreativna i kakva je kreativnost te osobe. Zbog svoje širine, kreativnost je relativno teško definirati. Međutim, većina znanstvenika se slaže da je to sposobnost stvaranja i realiziranja novih ideja. U psihološkom smislu, kreativnost je kognitivni[2] proces. Kognitivni procesi su one naše sposobnosti koje nam omogućuju da spoznajemo svijet koji nas okružuje, kao što su npr. osjeti, percepcija, pamćenje, pažnja, učenje, mišljenje i dr. Kada govorimo o kreativnosti najviše nas zanima ovaj posljednji fenomen. Ovdje nije riječ o mišljenju o kojemu obično raspravljamo u svakodnevnom govoru (naše mišljenje o nekomu ili nečemu). U psihologiji to nazivamo stavom. Mišljenje je proces obrade ideja, predodžbi, slika, simbola i pojmova, a blisko je procesu rješavanja problema.

Kosjenka Muk

Kreativnost nije slučajni dar darovan sretnim pojedincima. To je vještina koja se vježba i razvija kao svaka druga.I Einstein je rekao: ja nisam pametniji od drugih, ja samo više razmišljam!

Na kraju naglašavam:

(JM): Zbog svoje širine, kreativnost je relativno teško definirati!

(KM) : To je vještina koja se vježba i razvija kao svaka druga!

S prvom se konstatacijom slažem. Druga konstatacija je rezolutna (s katastrofalnim argumentom u podršci) i meni „sumnjiva”, pogotovo ako „mišljenje” Kreativnost ima veze s intuicijom, inspiracijom, vizijom, „šestim čulom”, dakle počiva na iracionalnim temeljima, „drži vodu”.

Zaključak

Moj stav (mišljenje) o kreativnosti može se svesti na rečenicu tipa: kad bi se kreativnost mogla „naučiti” svijet bi vrlo brzo „potonuo” od težine mnoštva kreativnih ljudi.

Jednom davno bio sam djete i promišljajući budući život zbog nečega sam osvjestio misao: želim stvarati novo! Slijedeće pitanje bilo je logično. Kako to ostvariti? A i odgovor.

Naime, stvaranje novoga pretpostavlja poznavanje staroga. I naravno, priča počinje s učenjem i otkrivanjem onoga što su ljudi već ostvarili / spoznali u području u kojem pojedinac želi stvarati. Inače će uvijek biti u zoni otkrivanja tople vode. Nakon što se (u velikoj mjeri) postigne prepoznavanje postojećeg (područja) moglo bi uslijediti i stvaralačko djelovanje (stvaranje novoga). Kako i kad se to događa i može dogoditi - nitko ne zna! Postoje samo mišljenja kako bi se to moglo „brže” događati ako se ostvare neke (navedene) predradnje.

Prvi zapis o putu prema istini dobili smo s Audiatur et altera pars[3].

Ja u tome vidim mnoštvo pozicija iz kojih moramo sagledavati predmet istraživanja. Iz različitih kutova slika / doživljaj predmeta jeste (bar malo) drugačija/i. Kad i kako se može vidjeti novo, koje je i ostvarivo…nitko to ne zna.

Tada to nazivamo – stvaralački čin.

AG: kreacija: lat. creatio - creare: stvoriti

PS

Ako je ovaj zaključak dobar, s obzirom na uzbudljiv i nekontroliran prirast novih informacija u svakom području, lako slijedi i pitanje smisla tzv. općeg obrazovanja – što bi trebalo biti jedno od temeljnih pitanja reforme našeg školstva.



[1] Kod nas se prije dvadesetak godina u školskom sustavu „pojavila debata” . Prvo pravilo debate, prije početka rasprave, odnosilo se na jasno definiranje svih pojmova koji se javljaju u zadanoj temi, jer ukoliko pravilo nije ispoštivano moguće su svekolike interpretacije i iznošenja mnogih argumenata koji „nemaju veze sa zadanom temom”.

[2] AG: kognitivan - koji se odnosi na spoznaju; spoznajni. lat.cognitus – znan

[3] Seneka: Neka se sasluša i druga (protivnička) strana (ili stranka). Naš narod kaže: medalja ima dvije strane.

16. studenog 2016.

 

::Tribina ZPG
Παιδεία i πολτεία - Pajdeja i politeja

Tekst je motiviran aktualnim reformskim događajima u Hrvatskoj. Uporište sam našao u prošlosti i tekstu Mirka Jozića: Pajdeja u Platonovoj državi (Latina&Graeca, nova serija / 2011, br. 19.).

Opširnije...

5. 7. 2017.


::Popis udžbenika

Poštovani roditelji i učenici, na donjem linku možete pronać popis udžbenika za slijedeću školsku godinu

popis udžbenika


::Školski kurikulum

Svi zainteresirani na donjem linku mogu preuzeti školski kurikulum i eksperimentalni plan i program.

školski kurikulum (.doc, 217 KB)
eksperimentalni plan i program (.doc, 117 KB)


::Anketa
Misliš li da ćeš ostvariti dobar uspjeh na državnoj maturi?
Da,siguran/a sam!
Ne!
Nisam siguran/a!
Ovisi koliko se budem pripremao/la.


::Inicijativa

Eksperimentalni program

Zadarska privatna gimnazija već neko vrijeme intenzivno radi na stvaranju eksperimentalnog školskog programa. Pozivamo sve zainteresirane da se detaljnije upoznaju s projektom.

Prijedlog eksperimentalnog programa (PDF, 80KB)


::Projekt

Seksualnost adolescenata

Zadarska privatna gimnazija s pravom javnosti ove godine je pokrenula vlastiti projekt pod naslovom Seksualnost adolescenata. Program i tijek projekta možete vidjeti u PDF formatu.


::Informacije