Početna
O školi
Tribina ZPG
Upisi
Raspored sati
Web imenik
Foto galerije
Oglasna ploča
Webmail
Kontakt

Za roditelje
Korisničko ime:

Šifra:
Za razrednike
Korisničko ime:

Šifra:

Riva On
NCVVO
Državna matura
MZOS
CARNet
Grad Zadar
Wikipedija

 

Nikoga ne zanima zadarsko iskustvo u reformi obrazovanja

Nadnaslov:

NIKICA SIMIĆ – OSNIVAČ PRVE PRIVATNE GIMNAZIJE U ZADRU

Naslov:

Nikoga ne zanima zadarsko iskustvo u reformi obrazovanja

Podnaslov:

Kad sam se prijavio za rad i tzv. ekspertnoj skupini, pokazalo se da moja prijava nije udovoljila kriterijima. Činjenica je da stručni tim Zadarske privatne gimnazije prije pet godina kreirao reformski pšrogram te da imamo neprocjenjivo iskustvo. No, čini se da to nikoga ne zanima.

Kurikularna reforma kao tema ni po ljetnjoj vrućini ne silazi s naslovnica hrvatskih medija. Zadranima je, između ostalog, zanimljiva i po činjenici da je na njezino čelo, nakon odlaska Jokićeve ekipe, postavljena rektorica Zadarskog sveučilišta dr. sc. Dijana Vican, a aktualna oporba smatra da novi ljudi koji su preuzeli ovu reformu znače klerikalizaciju hrvatskog obrazovanja.

U ovoj iznimnoj, strateški važnoj temi hrvatske budućnosti, razgovarao je s poznatim zadarskim profesorom Nikicom Simićem, Nikola Šimić Tonin. Razgovor prenosimo u cijelosti.

Svi su za reformu, a svi je koče. Što dalje? Reforma predmeta, ili reforma školstva? S kojim djelatnicima u reformu? Što je uopće cjelovita kurikularna reforma?

Reforma – taoc politike

- Ovo pitanje još nitko nije postavio. Zbog toga procjenjujem kako je to svima jasno. Meni nije pa ću pokušati dokučiti. Reforma, naime, ima značenje čina novog stvaranja, ali i preinačenje neke strukture radi poboljšanja ili prilagođavanja njezinih funkcija bez razgrađivanja njezinih osnova. Iz naziva se može zaključiti kako je riječ o reformiranju kurikuluma. Reformi se sada dodaje riječ široka spektra i većini čitatelja nejasnog značenja. A sintagma cjelovita kurikularna reforma ne približava nas potpunom razumijevanju procesa.

Ja sam skloniji nazivu reforma hrvatskog školstva čiji su neizostavni dijelovi predmetni i školski kurikulumi. Ali ne i jedini.

Što se dogodilo prije?

 

Nakon usvajanja Strategije krenulo se najprije u mijenjanje predmetnih programa. Nisam primijetio da se paralelno radilo i na školskim kurikulumima. Ministar Mornar dao je zeleno svjetlo aktivirajući petnaestak milijuna kuna (???). Slijedom Strategije formirani su ekspertna skupina i predmetna povjerenstva, koji su nakon izvjesnog vremena iznjedrili radne prijedloge novih predmetnih kurikuluma. Nakon promjene vlasti proces je, ipak mogu reći, (privremeno?) zaustavljen. Nedavno su imenovani novi voditelji reforme.

Što će se događati ubuduće?

Ne mogu naslutiti motive novih voditelja za prihvaćanje izuzetno zahtjevne obveze, pogotovo u nejasnoj političkoj situaciji, jer bez političke podrške, pokazalo se – nema ni reforme. Naime, meni je izvjesno kako će imenovani voditelji nastaviti djelovanje jedino uz pretpostavku ostajanja na vlasti iste političke opcije. Uz pretpostavku dolaska druge opcije na vlast vjerojatnost nastavka suradnje s razriješenom ekspertnom skupinom – postoji, naravno uz neke promjene.

Reforma hrvatskog školstva?

Pomno prateći i na svoj se način uključujući u pokušaje mijenjanja našeg školskog sustava došao sam i do nekih zaključaka. Prvi je očit svima: hrvatsko školstvo treba mijenjati. Budući da je riječ o glomaznom sustavu, tome bi trebala prethoditi mnoga istraživanja sustava, vezana i uz kontekst pripadanja europskim školskim sustavima. Drugi zaključak koji je, čini se očit samo meni, je: reforma školskog sustava mora se temeljiti na gospodarskoj strategiji. Treći zaključak u našim političkim previranjima čini se suvišan. Riječ je o konsenzusu svih političkih stranaka kad je u pitanju reforma.

Svi javno za reformu, ali…

Pogledajmo našu stvarnost u nekoliko citata.

Prof. dr. Vedrana Spajić Vrkaš iz istraživačkog centra za ljudska prava i demokratsko građanstvo Filozofskog fakulteta u Zagrebu: Mi nemamo iz čega donijeti zakonitosti odgoja i obrazovanja, u nas nije provedeno nijedno istraživanje, nijedna valjana evaluacija na osnovi koje bismo mogli mijenjati sustav. Odluke se donose politički i ad hoc kako koji ministar preuzme resor.

Istaknuto:

Ne mogu naslutiti motive novih voditelja za prihvaćanje izuzetno zahtjevne obveze, pogotovo u nejasnoj političkoj situaciji, jer bez političke podrške, pokazalo se – nema ni reforme.

Ivan Vrdoljak, donedavni ministar gospodarstva: Jedan od naših zaključaka je potreba povezivanja ključnih strategija u državi. Ne može strategija gospodarstva biti rađena a da se ne nastavi na platformu strategije obrazovanja.

 

Kad je riječ o konsenzusu, čini se kako je postignut. Naime, i jedna i druga politička opcija (javno) zagovaraju reformu hrvatskog školstva. Naravno, riječ je o podršci pod našim uvjetima. Zbog toga, još jednom citirajući, naglašavam davno iskustvo s naših prostora.

Relja Seferović (navodi Jacoba Burchardta) i poentira: Ukoliko je država umjetničko djelo, po tradicionalnom historiografskom gledištu, njezina samodostatnost temelji se na nekolicini ključnih uporišta, poput gospodarske i vojne moći, sloge među stanovništvom, racionalnog uživanja prirodnih dobara. Znanje je nezaobilazni preduvjet za izgradnju svakog od navedenih uporišta na kojima je stoljećima počivalo visoko zdanje Dubrovačke Republike, grada – države…

Zaključke izvodite sami.

Reforma?

Ako pretpostavimo kako je ipak, u dogledno vrijeme, moguće ispuniti navedene uvjete, trebao bi uslijediti tzv. akcijski plan. I naravno – osiguravanje potrebnih sredstava za njegovu realizaciju. U opciji konsenzusa to bi bilo čak i moguće.

Međutim, nakon toga ulazi se u nepoznati prostor. Naime, kako rekoše Louise Stoll i Dean Fink u Mijenjajmo naše škole:

Povjesničar Gustavson (1955) - Ljudi se boje drastične inovacije, djelomice jer im je draže ono što im je poznato, a djelomice jer su interesi većine ljudi najčešće vezani uz postojeće stanje. Protiv promjena je i ono što bi se moglo nazvati institucionalnom inercijom, sklonost da se svijet ostavi da se okreće kao i dosad, osim ako ne postoje snažni pritisci za provođenjem promjena.

To je, nažalost, samo djelić problema. Naime, za mene je veliko pitanje jesu li budući realizatori (nastavnici, učitelji) reformskih zahvata uopće u stanju provoditi novine u pristupu učenicima i programima. Zbog toga bi se neizostavno i odmah trebalo mijenjati nastavničke studije.

Što je zaustavilo reformu?

Što bi ste rekli na kraju razgovora kojima se kraj ne sluti? Zaključak?

Zadnjih mjeseci svjedočimo događajima koji su zapravo zaustavili reformu za neodređeno vrijeme. Posljedice su nesagledive.

Ispisujući tekst Heraklita mračnog u hrvatskom školstvu propitivao sam moguće naslove. Jedan je bio dijagnoza (školstva i društva), drugi je vodio prema Cervantesu i borbi s vjetrenjačama, treći je bio malo prepotentan – Lekcije iz Zadra. Za Heraklita sam se opredijelio slučajno u svom „bunilu“ naletjevši na knjigu Miroslava Markovića: Filozofija Heraklita mračnog. Promišljajući njegove gnome otkrio sam u njima i dijagnozu i vjetrenjače i lekcije.

Zaustavljanje reforme školstva Heraklita mračnog u hrvatskom školstvu čini sada još aktualnijim, jer je predvidio (onima koji su željeli vidjeti i čuti) sve što će se dogoditi (s reformom).

Profesore, godinama ste aktivan svjedok i akter razvoja hrvatskog školstva, nacionalno afirmirano ime u tome području. Očekujete li svoje mjesto u novom radnom timu za kurikularnu reformu i biste li prihvatili poziv? Gdje biste, u kojem segmentu, mogli/htjeli dati svoj doprinos?

 

Pitanje je malo i provokativno. Međutim, na to pitanje sebi sam odgovorio kad sam se prijavio za rad u tzv. ekspertnoj skupini. Pokazalo se da moja prijava nije udovoljila kriterijima. Unatoč tome, za mene nije upitno mogu li i hoću li pomoći svima koji žele boljitak hrvatskom školstvu. Činjenica je da je stručni tim Zadarske privatne gimnazije prije pet godina kreirao reformski program (već smo u fazi evaluacije programa) te da imamo neocjenjivo iskustvo. Čini se da to nikoga ne zanima.

Nikola Šimić Tonin

 

 

 

 

22. srpnja 2016.

 

::Tribina ZPG
Sveobuhvatna reforma, 2. dio

Treću godinu održava se svečana konferencija 'Hrvatski kvalifikacijski okvir - prilika za kvalitetnu provedbu cjelovite reforme obrazovanja'. Organizira ju Nacionalno vijeće za razvoj ljudskih potencijala uz podršku Ministarstva znanosti i obrazovanja.
Na konferenciji su predstavljeni ciljevi razvoja i osposobljavanja s naglaskom na Hrvatski kvalifikacijski okvir kao instrument za provedbu obrazovne reforme na svim razinama - od strukovnog pa do cjeloživotnog učenja.

Opširnije...

12. 12. 2017.


::Popis udžbenika

Poštovani roditelji i učenici, na donjem linku možete pronać popis udžbenika za slijedeću školsku godinu

popis udžbenika


::Školski kurikulum

Svi zainteresirani na donjem linku mogu preuzeti školski kurikulum i eksperimentalni plan i program.

školski kurikulum (.doc, 217 KB)
eksperimentalni plan i program (.doc, 117 KB)


::Anketa
Misliš li da ćeš ostvariti dobar uspjeh na državnoj maturi?
Da,siguran/a sam!
Ne!
Nisam siguran/a!
Ovisi koliko se budem pripremao/la.


::Inicijativa

Eksperimentalni program

Zadarska privatna gimnazija već neko vrijeme intenzivno radi na stvaranju eksperimentalnog školskog programa. Pozivamo sve zainteresirane da se detaljnije upoznaju s projektom.

Prijedlog eksperimentalnog programa (PDF, 80KB)


::Projekt

Seksualnost adolescenata

Zadarska privatna gimnazija s pravom javnosti ove godine je pokrenula vlastiti projekt pod naslovom Seksualnost adolescenata. Program i tijek projekta možete vidjeti u PDF formatu.


::Informacije