Početna
O školi
Tribina ZPG
Upisi
Raspored sati
Web imenik
Foto galerije
Oglasna ploča
Webmail
Kontakt

Za roditelje
Korisničko ime:

Šifra:
Za razrednike
Korisničko ime:

Šifra:

Riva On
NCVVO
Državna matura
MZOS
CARNet
Grad Zadar
Wikipedija

 

Fizičko rasterećenje

Fizičko rasterećenje

Nikica Simić, prof. savjetnik

3. dio

Uvod

Drugi dio priče o rasterećenju postavio sam na Tribinu ZPG za sve čitatelje koji nisu upućeni u davna zbivanja. Procijenio sam da je aktualna i četiri godine poslije, pokušavajući naglasiti kako kod nas uvijek postoje tzv. znalci, koji zbog nečega ne žele vidjeti očito.

Mislim da se slično dogodilo pri ekipiranju tzv. ekspertne skupine. Namjerno ističem tzv. jer sam postao alergičan na samoproglašavanje (ekspertima za nešto).

U stručnoj raspravi neki komentatori (ne želim ih nazivati stručnjacima) ukazali su na neprisutnost tzv. STEM stručnjaka u skupini. Taj argument mogao bih iskoristiti za osobne potrebe. Naime, odazvao sam se na javni poziv…i nisam dobio nikakav odgovor – zašto me nisu prihvatili. A prema obrazovanju pripadam prirodoslovnom području (dipl. ing. teorijske fizike). Taj argument možda i ima nekakvo uporište u smislu nekakve ravnoteže između humanista i prirodoslovaca. Smatrao bih ga ipak nedovoljno važnim da su u tzv. ekspertnoj skupini (bili) okupljeni ljudi koji su u svojim životima reformirali bilo koji sustav[1].

U kurikularnoj reformi na prvom mjestu vidim - reformu.

Prije desetak i više godina dr. Petar Bezinović bio je na čelu skupine koja je pripremala aktualizaciju državne mature. Pozorno sam pratio sve prethodne korake, i bio uistinu (ugodno) iznenađen. Proveo je istraživanja među učenicima, roditeljima, nastavnicima…i dobio podršku. Nakon toga istražio je postojeća iskustva u državama koje prakticiraju državnu maturu, i zaključio kako DM ima smisla i kod nas, te pokrenuo je proces. Ali kako to biva, dogodila se promjena vlasti i projekt je stavljen na čekanje.

Politika je, kao i nedavno, ipak zaključila kako projekt može ići dalje – ne razumijevajući ni što ni ni kako će se reforma provoditi. Najgore je što ni danas nisu u stanju dokučiti – zašto je reforma odgojno obrazovnog sustava najvažnija reforma u Hrvatskoj.

Prije dvadesetak godina dr. Dragutin Rosandić bio je na čelu skupine koja je trebala mijenjati naš školski sustav. Politika je i tada imala zadnju riječ – i od reforme nije bilo ništa. Dr. Rosandić je napisao knjigu o svojem iskustvu (Hrvatsko školstvo u okružju politike). Nisam primijetio da ga je itko iz tzv. ekspertne skupine konzultirao.

Dr. Vladimir Paar je (značajno) sudjelovao u kreiranju HNOS-a. Projekt nije uspio unatoč silnom uloženom novcu. Čini se da je imao političku podršku jer je, nakon toga, neprekidno bio ometajući element svima koji su željeli nešto mijenjati.

U tom razdoblju ispisani su razni dokumenti (Plan razvoja…, NOK, HKO, Strategija), dokumenti koje sam sustavno komentirao…i na kraju, protiv šutnje se pokušao boriti ispisujući[2] u knjizi svoja iskustva.

U svojoj prijavi (za ekspertnu skupinu) naveo sam rečenicu. Mi u Zadarskoj privatnoj gimnaziji radimo reformu već pet godina. I u prijavi priložio Školski (reformski, eksperimentalni) kurikulum Zadarske privatne gimnazije. Pokazalo se da naša iskustva ne zanimaju one koji su odlučivali o članovima skupine.

Fizičko rasterećenje

U prethodnom tekstu naglasio sam kako (načelno) rasterećenje, prije svega, vezujem sa stresnim situacijama s kojima je suočen učenik u Hrvatskoj. Polazeći od toga lako sam prepoznao glomazne predmetne programe i opći uspjeh (ocjene) kao najveće generatore stresa. Neposredno fizičko bivanje u školi, u okviru od 32 – 35 školskih sati, ne smatram posebno opterećujućim.

Nakon što je pokrenuta kurikularna reforma ponadao sam se da su i oni prepoznali slično i krenuli prema rasterećenju predmetnih programa. Pokazalo se kako je to privedeno kraju na način koji nisam očekivao.

Moja glavna primjedba odnosi se na to što nijedno predmetno povjerenstvo nije percipiralo slijedeću fazu reforme. Uzrok tome vidim u nerazumijevanju ukupne reforme od strane ekspertne skupine.

Naime, izvjesno je kako smo ulaskom u EU morali ispuniti mnoge uvjete. Jedan od njih se odnosio na prilagođavanje našeg školskog sustava europskim školskim sustavima. Davne 2002. potpisali smo Bolonjski ugovor, koji se odnosio na visoko obrazovanje, i obvezali se na prilagođavanje našeg sustava europskim visokim učilištima. Slično se dogodilo u godini prije najavljenog primanja u EU. Na brzinu smo ispisali Strategiju, ne razumijevajući (kao i pri potpisivanja BU) na što smo se zapravo obvezali.

Čitajući Bolonjski ugovor, na svoj način, ključnu odrednicu vidio sam u tzv. horizontalnoj prohodnosti studenata, što zapravo znači preuzimanje europskih programa i načina rada. Ulaskom u EU, pretpostavio sam da će se slično očekivati od Hrvatske i kod usklađivanja osnovnog i srednjoškolskog sustava. Pogotovo na horizontalnoj prohodnosti učenika.

Ovaj argument proživljavali smo od osnivanja Zadarske privatne gimnazije. Naši tzv. povratnici dovodili su djecu želeći nastaviti obiteljski život u domovini. Međutim, već nakon pola godine shvaćali bi kako se njihova djeca ne uklapaju u naš školski sustav. U prethodnom školskom sustavu „učili su“ desetak predmeta (dio kojih su sami birali) a osvanuli u potpuno drugačijem sustavu, njima nerazumljivom. I naravno povratnici su brzo odlazili ne želeći djecu, u najljepšem životnom razdoblju, činiti nesretnom.

Zato, htjeli mi priznati ili ne, želimo li biti aktivni dio Europe naš školski sustav moramo prilagoditi europskim školskim sustavima.

Pogotovo što se iz dana u dan uvjeravamo kako – ovaj nije učinkovit ni za naše potrebe (a koje su ne zna se, jer nema gospodarske strategije[3]).

Promišljajući ove argumente prije sedam godina tražili smo od Ministarstva da nam odobri eksperimentalni program koji je dimenzioniran na deset predmeta koji se ocjenjuju, umjesto postojećih 15-18 u gimnazijskim programima. Tjedne obveze učenika zadržali smo, ali smo povećavali broj sati pojedinih predmeta (zadržavajući postojeće predmetne programe). Na taj način tzv. opći uspjeh ušao je u zonu uspješne dohvatljivosti. Izbornost smo definirali s dva programa: prirodoslovni i humanistički.

Humanistički smjer uspjeli smo artikulirati interdisciplinarno. Stručni tim Zadarske privatne gimnazije, na čelu s dr. sc. Serđom Dokozom (povijest), dr. sc. Brunom Ćurkom (folozofija) i akademskim slikarom Valentinom Radmanom uspio je interdisciplinirati povijest, filozofiju, umjetnosti, književnost, sociologiju…Naravno je, to u Ministarstvu nikoga nije zanimalo tri godine.

Navedenu drugu fazu reforme (koja je neizbježna, željeli mi to ili ne) ekspertna skupina nije uopće percipirala.

Istina je da su se spominjala izbornost kreiranjem nekih predmetnih modula. Zabavno je što je ta priča proizvela burne rekacije u tzv. stručnoj raspravi. Za mene je razlog očit. Nemamo gospodarsku strategiju pa nitko ne zna koja je svrha predmetnih modula.

Anegdotica

Upravo ovih dana angažirala me jedna Ustanova za cjeloživotno učenje u programu osposobljavanja za poslove ronioca u ribarstvu. Trebam buduće ronioce educirati o ulozi fizike u kontekstu njihova budućeg posla. Riječ je o modulu koji se relaizira tijekom desetak sati.

Meni nije neobično to što ljudi iz struke / gospodarstva znaju što im je potrebno.

Cjelovita kurikularna reforma

U prethodnom tekstu u pravilu sam koristio sintagmu kurikularna reforma, prije svega zato što je dosadašnji proces bio usmjeren prema kreiranju predmetnih kurikuluma. Značenje cjelovitosti (reforme) moglo bi se naslutiti u obuhvaćanju svih programa osnovne i srednje škole. S takvim značenjem ne mogu se složiti. Naime, mislim da je (svaka) reforma dugotrajan proces i da bi se značenje cjelovitosti trebalo odnositi na ukupni (cijeli) plan reforme (po fazama). Nakon toga bi se trebala provesti relevantna istraživanja te osigurati zakonska podrška. Iz tzv. akcijskog plana uslijedila bi i financijska konstrukcija, te osiguravanje sredstava za provedbu.

To značenje cjelovitosti nisam prepoznao u prethodnom djelovanju (ekspertne skupine).

Zbog toga, pišući o (fizičkom) rasterećenju, usmjeravam pozornost na proces koji se trebao odvijati istovremeno navedenom. Riječ je o strukturnim promjenama škola. Taj tip promjena vezujem uz smanjenje i izbornost određenog broja predmeta (u većini školskih programa). Pogledajmo što bi se postiglo u tom slučaju:

- horizontalno povezivanje s većinom europskih školskih sustava,

- rasterećenje (manji broj predmeta / ocjena) učenika,

- veći fond sati u pojedinim predmetima (veća posvećenost izabranom predmetu),

- interesno učenje.

Siguran sam da ovo znaju svi u ekspertnoj skupini. Međutim, siguran sam da znaju i za teškoće koje bi pratile ovakav zahvat.

Pogledajmo o čemu je riječ:

- mnogi predmeti (izborom učenika) postali bi suvišni,

- mnogi nastavnici bi (slijedom toga) ostali bez posla,

- svi školski sindikati bi se usprotivili.

Naveo sam samo prvu razinu problema.

Promišljajući problem, nazvao sam ga samo – socijalnim. Da smo kojim slučajem bogatije društvo problem ne bi ni postojao. Naime, tzv. cjeloživotnim obrazovanjem (na kojem se inzistira u svim dokumentima) djelatnici bi se brzo prekvalificirali i usmjerili prema postojećim poslovima. Jer kao što Heraklit reče: stalna je samo promjena, a reforma je upravo to.

Procjenjujem da je ekspertna skupina svjesno izbjegla aktualiziranje ovog tipa mijenjanja školskog sustava ne nalazeći riješenje navedenih poteškoća. Međutim, rješenje postoji i nije neizvedivo, barem u prijelaznom razdoblju. Naime, svaka škola[4] mogla bi organizirati nekoliko odjeljenja tog tipa, što bi zanemarivo utjecalo na smanjenje satnica onih nastavnika koji su u predmetima za koje se učenici nisu opredjelili. Istovremeno bi se mogla uspoređivati učinkovitost (na mnogim razinama) postojećih i novih programa.

Zaključak

Zadnjih mjeseci svjedočimo događajima koji su zapravo zaustavili reformu za neodređeno vrijeme. Posljedice su nesagledive.

Ispisujući tekst Heraklita mračnog u hrvatskom školstvu propitivao sam moguće naslove. Jedan je bio dijagnoza (školstva i društva), drugi je vodio prema Cervantesu i borbi s vjetrenjačama, treći je bio malo prepotentan – Lekcije iz Zadra. Za Heraklita sam se opredjelio slučajno u svom „bunilu“ naletjevši na knjigu Miroslava Markovića: Filozofija Heraklita mračnog. Promišljajući njegove gnome otkrio sam u njima i dijagnozu i vjetrenjače i lekcije.

Zaustavljanje reforme školstva Heraklita mračnog u hrvatskom školstvu čini sada još aktualnijim, jer je predvidio (onima koji su željeli vidjeti i čuti) sve što će se dogoditi (s reformom) jer:

1. nije bilo političkog konsenzusa,

2. nemamo gospodarsku strategiju,

3. imamo polarizirano i korumpirano društvo.

Tko god je i pomislio da su to i dalje dobre pretpostavke za reformiranje školskog sustava, ili je naivac ili – licemjer.



[1] Mediji su netom nakon ekipiranja tzv. ekspertne skupine objavili kako je najvažniji kriterij bilo „motivacijsko pismo“.

[2] Heraklit mračni u hrvatskom školstvu.

[3] To je prvo pitanje i zahtjev koje je ekspertna skupina trebala postaviti Ministarstvu i Vladi. Gospodaska strategija prethodi svakoj školskoj. Ako to nije vidjela ekspertna skupina – nije vidjela ništa.

[4] U ovom slučaju morala bi se jasnije definirati autonomija škola.

24. lipnja 2016.

 

::Tribina ZPG
Sveobuhvatna reforma, 2. dio

Treću godinu održava se svečana konferencija 'Hrvatski kvalifikacijski okvir - prilika za kvalitetnu provedbu cjelovite reforme obrazovanja'. Organizira ju Nacionalno vijeće za razvoj ljudskih potencijala uz podršku Ministarstva znanosti i obrazovanja.
Na konferenciji su predstavljeni ciljevi razvoja i osposobljavanja s naglaskom na Hrvatski kvalifikacijski okvir kao instrument za provedbu obrazovne reforme na svim razinama - od strukovnog pa do cjeloživotnog učenja.

Opširnije...

12. 12. 2017.


::Popis udžbenika

Poštovani roditelji i učenici, na donjem linku možete pronać popis udžbenika za slijedeću školsku godinu

popis udžbenika


::Školski kurikulum

Svi zainteresirani na donjem linku mogu preuzeti školski kurikulum i eksperimentalni plan i program.

školski kurikulum (.doc, 217 KB)
eksperimentalni plan i program (.doc, 117 KB)


::Anketa
Misliš li da ćeš ostvariti dobar uspjeh na državnoj maturi?
Da,siguran/a sam!
Ne!
Nisam siguran/a!
Ovisi koliko se budem pripremao/la.


::Inicijativa

Eksperimentalni program

Zadarska privatna gimnazija već neko vrijeme intenzivno radi na stvaranju eksperimentalnog školskog programa. Pozivamo sve zainteresirane da se detaljnije upoznaju s projektom.

Prijedlog eksperimentalnog programa (PDF, 80KB)


::Projekt

Seksualnost adolescenata

Zadarska privatna gimnazija s pravom javnosti ove godine je pokrenula vlastiti projekt pod naslovom Seksualnost adolescenata. Program i tijek projekta možete vidjeti u PDF formatu.


::Informacije