Početna
O školi
Tribina ZPG
Upisi
Raspored sati
Web imenik
Foto galerije
Oglasna ploča
Webmail
Kontakt

Za roditelje
Korisničko ime:

Šifra:
Za razrednike
Korisničko ime:

Šifra:

Riva On
NCVVO
Državna matura
MZOS
CARNet
Grad Zadar
Wikipedija

 

Fizičko rasterećenje

Fizičko rasterećenje

Nikica Simić, prof. savjetnik

2. dio

Ovaj dio započet ću s jednim, sada već davnim, medijskim očitovanjem[1] prof. dr. Vedrane Spajić Vrkaš.

Priloženi komentar ispisao sam u rujnu 2012.

Naši učenici imaju 25% manju satnicu od europskih

U navedenom tekstu prof. dr. Vedrana Spajić Vrkaš zagovara tezu kako naši učenici uopće nisu preopterećeni školskom satnicom …što argumentira slijedećom tablicom

Ukupan broj sati obvezne nastave od 1. do 8. razreda osnovne škole

država

Ukupno (1. – 8.)

RH u odnosu na druge

Danska

1537

- 59

Njemačka

1580

- 102

Irska

1556

- 78

Španjolska

1837

- 359

Francuska

1754

- 276

Italija

1831

- 353

Luksemburg

2039

- 561

Mađarska

1207

+ 271

Austrija

1575

- 97

Portugal

1966

- 488

Slovenija

1526

- 48

Slovačka

1481

- 3

Finska

1364

+ 114

UK-Engleska

1747

- 269

Hrvatska

1476

Analize brojeva najčešće ovise o interpretatoru.

Uz prepostavku da su ovi brojevi (vezani uz broj sati obvezne nastave, kako je navedeno) točni i zaključak je koji izvodi prof. dr. V. Spajić Vrkaš korektan. Međutim, ako brojeve pogledamo kroz „drugu prizmu“ dobit ćemo također zanimljive zaključke. Naime, pretpostavimo li da i u Europi nastavna godina traje 35 tjedana lako se može izračunati tjedno opterećenje (obveznom nastavom) učenika. Tjedno opterećenje je tada u spektru od 58 sati obvezne nastave u Luksemburgu do 34 u Mađarskoj. (u RH je prema ovim brojevima 42 sata). Ovakva interpretacija sada vodi na drugačije promišljanje (brojeva).

Na prvom mjestu, besmisleno je i zamisliti kako učenici u Luksemburgu u školi provode skoro deset sati dnevno (uz prepostavku petodnevnog radnog tjedna), a potpuno sam siguran da tjedna satnica u RH nije 42 sata.

Ovom „analizom“ navedeni brojevi dovedeni su u sumnju.

Budući da vjerojatno postoje neki, nama nepoznati, „izvori“ tih brojeva, odnosno, moguće je da je došlo do nerazumijevanja u interpretaciji „obvezne nastave“.

I u ovoj „analizi“ nismo bliže značenju navedenih brojeva vezanih uz opterećenje učenika.

Moguće objašnjenje bilo bi u tome da se pretpostavi kako sve škole rade „cjelodnevno“. Na taj način bismo se približili navedenim brojevima, ali u tom slučaju moramo mijenjati percepciju „nastave“.

Slijedeća mogućnost jest u tome da pretpostavimo kako se „nastavne godine“ u različitim državama – razlikuju. No i uz prepostavku da djeca cijelu godinu pohađaju nastavu, tjedno (obvezno / nastavno) opterećenje u Luksemburgu, bilo bi oko 40 sati, što je očita besmislica. Naravno, moguće su i banalnije interpretacije ovih brojeva, tipa: krivi su novinari, brojevi su izmišljeni, ovaj tekst je naručen, …

Činjenica je kako se ovim naslovom, za koji su odgovorni odgovorni urednici u novinama, nedvosmisleno sugerira (za mene) kriva hrvatska školska stvarnost, na koju je prof. dr. V. Spajić Vrkaš, također, skrenula pozornost. Činjenica je da mediji itekako utječu na profiliranje „javnog mišljenja“. S ovakvim naslovima stvara se pogrešnu sliku o hrvatskoj školskoj stvarnosti, a moguće je da se na ovakav način daju argumenti i političarima za neke njihove buduće i neobične odluke vezane uz mijenjanje hrvatskog školstva.

U nastavku analize objavljenog teksta još ću se malo držati (sumnjivih) brojeva.

Tako sam došla do podatka da učenik na zapadu u osnovnoj školi prosječno provede oko 900 sati, a u nas 750, dok u srednjim školama vani to iznosi oko 1150 sati, a u nas oko 900, ili ukupno, naši učenici zaostaju oko 25 posto sati. (VSV)

Pogleda li se službeni nastavni plan za provedbu nastavnog programa za naše osnovne škole, obvezni predmeti idu s opterećenjem od 630 sati (od 1. do 4. razreda), a u višim razredima satnica raste od 770 do 910 sati. Tjedno opterećenje u hrvatskim gimnazijskim programima je u rasponu od 32 do 35 sati. Ako te brojeve pomnožimo s 35 nastavnih tjedana dobit ćemo godišnje opterećenje u rasponu od 1120 do1225 sati.

Prema podacima iz Jutarnjeg lista (13. 12. 2009.) tjedno opterećenje talijanskih učenika je 29 sati, u Austriji je taj broj oko 30 sati, u Francuskoj su gimnazijalci tjedno opterećeni u rasponu od 25 – 28 sati, u Sloveniji tjedna satnica ne premašuje broj 32, a hrvatski učenici imaju najveći fond sati i najveći broj nastavnih predmeta u Europi.

Razlikovanje brojeva u ovom slučaju jednostavno ne smije postojati, jer se radi o lako provjerljivim (državnim) podacima, pogotovo na razini jedne Akademije. Puno veći problem je što se na temelju sumnjivih brojeva proizvode „stručna istraživanja“ i zaključci, tipa:

Ako se oslonimo na brojke, ne možemo reći da su učenici u Hrvatskoj preopterećeni satnicom, …

Nadam se da sam „kompromitiranjem brojeva“ kompromitirao i navedeni zaključak, jer polazeći od drugačijih brojeva (parcijalno navedenih) zaključak je potpuno drugačiji i nedvosmisleno vodi na to kako su hrvatski učenici satnicom među najopterećenijima u Europi.

…ali naš je sustav opterećujući zbog načina na koji se radi u školi, odnosno na koji se shvaća učenje i poučavanje na nastavi.

U drugom dijelu izjave opterećenje se problematizira na drugačiji način i puno bliže onome što opterećenje u školi i jeste (način poučavanja). Naravno i to je samo djelić slagalice, jer je (za mene) opterećenje u određeno mnogim predmetnim programima, koji su u najvećoj mjeri neprilagođeni uzrastu učenika.

Nekoliko istraživanja pokazalo je da su naši učenici na svim razinama nezadovoljni školom, da zaista smatraju da su preopterećeni, a moje istraživanje iz 1997. godine pokazalo je da su nezadovoljni i roditelji i nastavnici.

Društvena (znanstvena?) istraživanja najčešće su usmjerena na potvrđivanje (očitog) „vrha sante leda“ i post festum. Naravno da je to potrebno, ali tek kao temelj i polazište za „dubinsko istraživanje“ uzroka tog stanja. Rezultat gore navedenih istraživanja očit je svima u školskom sustavu već jako dugo. Međutim, ne postoji niti jedno istraživanje koje bi dalo odgovor – zašto je to tako. Postoje samo paušalna nagađanja, koja, bez obzira na to koliko su dobra, ostaju samo na razini osobnog mišljenja – i koja su znastveno potpuno nerelevantna.

Hrvatska je početkom devedesetih godina doživjela dvostruku traumu: stvaranje države u ratu i prijelaz iz jednog društvenog uređenja u drugo. Takva je situacija za svakog ozbiljnog znastvenika / istraživača morala biti nevjerojatan izazov i „znastveni Eldorado“ u svim segmentima društva, jer je takva okolnost u „srcu Europe“ bila nezamisliva. Na našu žalost (i za znanost) prilika je propuštena.

Toga je svjesna i gospođa Vedrana Spajić Vrkaš, kad je riječ samo o školstvu, naglašavajući: Mi nemamo iz čega donijeti zakonitosti odgoja i obrazovanja, u nas nije provedeno nijedno istraživanje, nijedna valjana evaluacijana osnovi koje bismo mogli mijenjati sustav. Odluke se donose politički i ad hoc kako koji ministar preuzme resor.

Gđa. Vrkaš ovdje poentira davno poznatom istinom: znanstvenici, pjesnici i humanisti nisu oni koji pokreću svijet, već su to državnici, političari i vojnici.

I nastavlja: Osjećaj nemoći da se nešto može promijeniti dominira među mladima, što pokazuje da smo negdje grdno pogriješili u sustavu obrazovanja u pripremi mladih za ulazak u Europu.

Pitanje koje mi se nakon citata objavljuje je: tko smo to mi koji smo grdno pogriješili?

Ja ne želim dijeliti takvu odgovornost! Ne osjećam se odgovornim za grijeh nedjelovanja, pogotovo što sam često u svojim projektima nailazio na nerazumijevanje državnih institucija koje su zadužene za razvoj odgojno obrazovnog sustava.

U predstavljanju sugovornice novinarka Marijana Cvtrtila naglašava: prof. dr. Vedrana Spajić Vrkaš iz istraživačkog centra za ljudska prava i demokratsko građanstvo Filozofskog fakulteta u Zagrebu, suautorica Kurikuluma građanskoig odgoja i obrazovanja, koji će od ove jeseni eksperimentalno ući u škole.

Pogledajmo zato našu stvarnost iz toga kuta.

Prije par godina donesen je Nacionalni okvirni kurikulum. (Moje očitovanje prema NOK-u postoji u Ministarstvu).

Posebno sam argumentirao nemogućnost implementacije međupredmetnih tema (ima ih šest, jedna je građanski odgoj) u postojeće programske / predmetne obveze. Zanimljivo je (naglašavam to) što je NOK obvezao škole i predmetne nastavnike da ispišu svoje školske / predmetne kurikulume!!! u periodu aktualizacije projekta državne mature. Paradoks je u tome što država ima stručne institucije koje su taj zadatak morale odrađivati po definiciji svog posla, a državni krimen vidim u tome što je angažirala više od sto stručnjaka da ispiše kurikulume za zdravstveni i građanski odgoj (međupredmetne teme NOK-a) ne brinući ni trenutak za predmetne kurikulume hrvatskog i egleskog jezika, te matematike – obveznih predmeta na državnoj maturi.

Ovakvom argumentacijom dovodim u pitanje vjerodostojnost gđe. Vedrane, koja je zdušno radila na kurikulumu građanskog odgoja, ne percipirajući (zbog raznih razloga) kako je samo u funkciji politike, na koju se sada obrušava, zasjenjujući svoju osobnu odgovornost (znanstvenice i člana Akademije) s množinom - da smo negdje grdno pogriješili.



[1] Slobodna Dalmacija 24. 09. 2012. Marijana Crvrtila, prof. dr. Vedrana Spajić Vrkaš: Naši učenici imaju 25% manju satnicu od europskih

23. lipnja 2016.

 

::Tribina ZPG
Sveobuhvatna reforma, 2. dio

Treću godinu održava se svečana konferencija 'Hrvatski kvalifikacijski okvir - prilika za kvalitetnu provedbu cjelovite reforme obrazovanja'. Organizira ju Nacionalno vijeće za razvoj ljudskih potencijala uz podršku Ministarstva znanosti i obrazovanja.
Na konferenciji su predstavljeni ciljevi razvoja i osposobljavanja s naglaskom na Hrvatski kvalifikacijski okvir kao instrument za provedbu obrazovne reforme na svim razinama - od strukovnog pa do cjeloživotnog učenja.

Opširnije...

12. 12. 2017.


::Popis udžbenika

Poštovani roditelji i učenici, na donjem linku možete pronać popis udžbenika za slijedeću školsku godinu

popis udžbenika


::Školski kurikulum

Svi zainteresirani na donjem linku mogu preuzeti školski kurikulum i eksperimentalni plan i program.

školski kurikulum (.doc, 217 KB)
eksperimentalni plan i program (.doc, 117 KB)


::Anketa
Misliš li da ćeš ostvariti dobar uspjeh na državnoj maturi?
Da,siguran/a sam!
Ne!
Nisam siguran/a!
Ovisi koliko se budem pripremao/la.


::Inicijativa

Eksperimentalni program

Zadarska privatna gimnazija već neko vrijeme intenzivno radi na stvaranju eksperimentalnog školskog programa. Pozivamo sve zainteresirane da se detaljnije upoznaju s projektom.

Prijedlog eksperimentalnog programa (PDF, 80KB)


::Projekt

Seksualnost adolescenata

Zadarska privatna gimnazija s pravom javnosti ove godine je pokrenula vlastiti projekt pod naslovom Seksualnost adolescenata. Program i tijek projekta možete vidjeti u PDF formatu.


::Informacije