Početna
O školi
Tribina ZPG
Upisi
Raspored sati
Web imenik
Foto galerije
Oglasna ploča
Webmail
Kontakt

Za roditelje
Korisničko ime:

Šifra:
Za razrednike
Korisničko ime:

Šifra:

Riva On
NCVVO
Državna matura
MZOS
CARNet
Grad Zadar
Wikipedija

 

Gimnazija 4. dio

Pogledajmo na kraju moguće modele temeljene na uvodnim pretpostavkama:

a) treba smanjiti broj predmeta,

b) smanjiti tjedno opterećenje učenika, tj. pronaći „optimalno opterećenje“,

c) DM kriterij upisa na fakultete

d) fakulteti određuju relevantne predmete za upis i sudjeluju u kreiranju DM ispita.

1. Država određuje tri predmeta nužna za polaganje DM.

2. Tri (do četiri) predmeta definiraju se modelom. Recimo da se radi o prirodoslovnom modelu, prirodno je pretpostaviti da da se radi o matematici, fizici, informatici, kemiji i biologiji[1].

3. Predmete koji se ocjenjuju (do broja deset) predlaže/određuje škola.

Model 1. (prirodoslovna gimnazija)

U ovom modelu prirodno je pretpostaviti da matematika (viša razina) i dalje ostane nužni uvjet za polaganje DM, tako da možemo govoriti o modelu 3+4+3. Tjedna satnica prva tri predmeta mogla bi biti od 10 do 12 sati. Za slijedeća četiri predmeta (u ovom slučaju) opterećenje bi moglo biti također na razini 12 sati. Učenicima koji su u sustavu natjecanja satnica se povećava u predmetima u kojima iskazuju sklonosti. Preostale predmete (do broja 10) određuje škola prema sugestijama stručnih aktiva prirodoslovnih predmeta. Tijekom četiri godine mogu se „pokriti“ svi „općekulturni“ predmeti modularno ili predmetno s prilagođenim programima i satnicama do ne više od ukupno 28 sati tjedno.

Tjelesna i zdravstvena kultura obvezan je predmet koji se ne ocjenjuje.

Vjeronauk je izborni predmet koji se ne ocjenjuje.

Fakultativni predmeti također se ne ocjenjuju.

U ovom prijedlogu modela učenici su maksimalno opterećeni na razini šest - sedam predmeta. Ostali obvezni predmeti moraju biti u funkciji općekulturnog suporta, a to znači da se iz idealnog predmetnog kurikuluma izvedu programi s ukupnom četverogodišnjom satnicom na razini stotinjak sati.

Model 2. (klasična gimnazija)

Pokušajmo na isti način kreirati model klasične gimnazije.

U ovom slučaju najozbiljniji kandidat za treći obvezni predmet na DM mogla bi biti povijest. Ako pretpostavimo da da su se učenici opredjelili za klasične jezike, prirodno se objavljuju latinski i grčki jezik. Ako se učenici opredjele za još jedan „živi jezik“, dobili bismo sličnu (3+3) shemu.

Mislim da bi u ovakvom kontekstu „jezičnog opredjeljenja“ učenika bilo zanimljivo kreiranje neovisnog predmeta – književnost.

U spektru postojećih predmeta nije teško prepoznati filozofiju i sociologiju, te likovnu i glazbenu kulturu, kao predmete koji bi upotpunili njihovo humanističko obrazovanje.

Naravno, neizostavna je matematika.

Budući da je DM već promovirala tzv. nižu razinu matematike, kao dostatnu u obrazovanju učenika, lako je kreirati (obvezan) kurikulum temeljen na programu prva dva razreda sadašnjeg gimnazijskog učenja matematike.

U ovakvom modelu nije uopće nemoguće kreirati predmet, tzv. prirodoslovlje, u kojem bi učenici dobili sve relevantne (općekulturne) informacije.

Model 3. (glazbena gimnazija)

Jedan od postojećih školskih modela dugo me „uznemirava“. Naime, radi se o tzv. glazbenim školama. Namjerno naglašavam tzv. Učenici glazbenih škola izloženi su strahovitim naporima jer istovremeno pohađajući glazbenu školu moraju pohađati i neku od gimnazija. Zašto je to tako meni je uistinu – misterij. Pogotovo u kontekstu „hrvatskog trajnog nastojanja“ da se promoviraju nadareni učenici. Svi učenici glazbenih škola, prije upisa, moraju proći rigorozne testove s kojima se procjenjuje njihov glazbeni talent. Ako pretpostavimo da su procjene povjerenstava dobre, možemo zaključiti da su svi izabrani/upisani učenici iskazali visok stupanj glazbene darovitosti.

Ali od trenutka upisa u prvi razred osnovne glazbene škole (glazbeno) darovita dječica nose križ pohađanja dviju škola. I naravno, na takvom putu mnoga (evidentno, glazbeno darovita) djeca i odustaju.

Promišljajući ovaj problem u kontekstu sadašnje cjelovite reforme školskog sustava zaključio sam da je moguće kreirati model glazbene škole koja će biti i dovoljno „općeobrazovna“, te svojim učenicima osiguravati jednostavno polaganje DM.

Ne vidim razloga da se učenici glazbenih škola za DM pripremaju u okviru istog prostora. Netko može reći da se glazbeni talenti razvijaju individualnim radom, vrlo često u komunikaciji „jedan na jedan“ i da to sa sobom nosi „nerješive probleme“ u organizaciji općeobrazovnog tipa nastave.

Volio bih da nikada ne čujem bilo koji od argumenata s te pozicije.

Model 4. (sportska gimnazija)

Dugo me opsjeda još jedan od naših nebuloznih programa. To su tzv. sportske gimnazije/programi. Opet se radi o talentiranoj djeci, ovaj put u drugom području.

Pokazuje se da se sportska darovitost najčešće prepoznaje unutar obitelji, pogotovo kod roditelja sa sportskom biografijom. Neki sportovi su zahtjevni od rane dječje dobi i mnoga djeca već u predškolskoj dobi imaju rekete u ruci, sanjaju šahovske figure, čine čuda sa svojim tijelom, plivaju ili…a ako se njihov talent počne značajnije (rezultatski) manifestirati, njihove (fizičke) obveze počinju razmjerno rasti (u sve napornijim treninzim i natjecanjima). U srednjoj školi takve obveze mogu biti do dva treninga dnevno (na razini četiri sata). Ako se tome pridoda vrijeme relaksacije tijela i vrijeme za transfer od doma do terena…lako je izračunati da je „za školu“ ostaje jako malo vremena.

Posljedica toga je da najtalentiraniji sportaši vrlo brzo prekidaju svoje školsko obrazovanje – uz podršku roditelja!

Taj problem kod nas je prepoznat, međutim, rješavan je na potpuno pogrešan način. Domišljene su nekakve „sportske gimnazije/programi“ koji, zapravo, ni na koji način nisu bili suport primarnom talentu (i obvezama). Učenici su zapravo upisivali programe jezične ili opće gimnazije i rasporedom, ali još dramatičnije, suočavali se (vrlo brzo) s netolerantnim odnosom nastavnika (prema njihovim sportskim obvezama).

I morali su ispunjavati sve što taj program i profesori zahtjevaju.

Danas (skoro) bez iznimke možemo tvrditi da naši vrhunski sportaši nisu završili srednju školu[2].

Druga strana medalje je, na našu žalost, puno gora. Naime, rijetki sportaši postaju i vrhunski sportaši (reprezentativci, itd.) Na tom putu puno je zamki…i mnogi se, zbog ozljeda ili nekih drugih razloga, u ranoj dobi nađu „ni na nebu ni na zemlji“. Sportska karijera im je zaustavljena, a za nastavak akademskog obrazovanja nemaju (u sadašnjem pristupu) niti osnovne pretpostavke.

Mislim da se, u ovom sveobuhvatnom reformiranju školskog sustava, svakako treba pozabaviti i ovim problemom. Pogotovo što u svijetu postoje lako primijenjivi modeli.

Pretpostavimo li da su ponajbolji sportaši (srednjoškolci) već u sustavu dva treninga dnevno (kroz jutro sat-dva, i u popodnevnim/večernjim satima još toliko), ne vidim razlog da se za njih nastava ne organizira od 10 do 15 sati. Njihovo dnevno predmetno opterećenje tada je na razini 4-5 sati s predmetima (njihovim izborom) relevantnim i za DM i za nastavak školovanja u ekstremnim slučajevima (kad postane izvjesno da je njihova sportska karijera, zbog raznih razloga, ugrožena).

Naravno, ako pomislimo da bi naša reforma mogla krenuti ovim putom, koji pretpostavlja mnoštvo profila srednjih škola, koje bi svojim učenicima (na svoj način) osiguravale buduće akademsko napredovanje (pripremu za fakultete), bez obzira na strukovni ili općeobrazovni profil, ulazimo u zonu tzv. valorizacije programa.

To je slijedeća tema.



[1] Matematika i fizika su nužni za prijem na tehničke fakultete. Fizika, kemija i biologija najčešće su kvalifikacijski uvjet uvjet za biomedicinske fakultete. Informatika je danas „alat“ u svim strukama, a pogotovo u prirodoslovlju. Geografiju nisam stavio u „primarni paket“. Treba je uključiti u slučaju a fakulteti geografiju stave kao kriterij upisa. To još nisam primijetio.

[2] Ima, ima jedan primjer. Mediji su s posebnim zadovoljstvom (?) isticali kako je Niko Kranjčar maturirao u zagrebačkom MIOC-u. Naravno, ovo ne spominjem u kontekstu kako su naši vrhunski sportaši – glupi. Mislim, također, da nitko u Hrvatskoj to ne misli. Na našu žalost, silni nacionalni (identifikacijski) ponos/naboj, koji takvi predstavnici nacije/naroda proizvode u malim narodima, naše školsko djelovanje u najvećoj mjeri čini – besmislenim.

26. svibnja 2015.

 

::Tribina ZPG
Παιδεία i πολτεία - Pajdeja i politeja

Tekst je motiviran aktualnim reformskim događajima u Hrvatskoj. Uporište sam našao u prošlosti i tekstu Mirka Jozića: Pajdeja u Platonovoj državi (Latina&Graeca, nova serija / 2011, br. 19.).

Opširnije...

5. 7. 2017.


::Popis udžbenika

Poštovani roditelji i učenici, na donjem linku možete pronać popis udžbenika za slijedeću školsku godinu

popis udžbenika


::Školski kurikulum

Svi zainteresirani na donjem linku mogu preuzeti školski kurikulum i eksperimentalni plan i program.

školski kurikulum (.doc, 217 KB)
eksperimentalni plan i program (.doc, 117 KB)


::Anketa
Misliš li da ćeš ostvariti dobar uspjeh na državnoj maturi?
Da,siguran/a sam!
Ne!
Nisam siguran/a!
Ovisi koliko se budem pripremao/la.


::Inicijativa

Eksperimentalni program

Zadarska privatna gimnazija već neko vrijeme intenzivno radi na stvaranju eksperimentalnog školskog programa. Pozivamo sve zainteresirane da se detaljnije upoznaju s projektom.

Prijedlog eksperimentalnog programa (PDF, 80KB)


::Projekt

Seksualnost adolescenata

Zadarska privatna gimnazija s pravom javnosti ove godine je pokrenula vlastiti projekt pod naslovom Seksualnost adolescenata. Program i tijek projekta možete vidjeti u PDF formatu.


::Informacije