Početna
O školi
Tribina ZPG
Upisi
Raspored sati
Web imenik
Foto galerije
Oglasna ploča
Webmail
Kontakt

Za roditelje
Korisničko ime:

Šifra:
Za razrednike
Korisničko ime:

Šifra:

Riva On
NCVVO
Državna matura
MZOS
CARNet
Grad Zadar
Wikipedija

 

Asocijativni prostor

Pokušavajući dokučiti korjene problema učenja krenuo sam u asocijativni prostor. Spomenuvši sintagmu prijatelju, za trenutak je bio zbunjen, što mi je bio znak da se radi o nečemu što se ne rabi često u komunikaciji ovog tipa. Brzo sam mu pojasnio da je to za mene skup svih, za života, stečenih podataka/informacija. Upravo to Marinkovo pitanje potaklo je i moju znatiželju i motivaciju za ovakav tekst.

I krećem u avanturu, pitajući s kamo me može odvesti nekakva (moja) logika, a budući da logika traži jasna polazišta, najprije sam krenuo u potragu za prihvaćenim definicijama „ključnih pojmova“. Prva je bila asocijacija. Našao sam je u Hrvatskoj enciklopediji:

asocijacija (srednjovj. lat. associatio).

1. Udruga, društvo, savez; udruživanje, povezivanje.

2. Povezanost među različitim psihičkim sadržajima ili psihomotornim djelatnostima. Temelji se na iskustvu, tj. na stečenim vezama među različitim sadržajima. Zakone po kojima se asociraju (povezuju) sadržaji različitih doživljaja postavio je već Aristotel, a svode se na opće načelo dopunjanja cjelinâ. Asocijativno povezivanje različitih elemenata vrlo je važno u procesu učenja i reprodukcije naučenoga, kao i kod stjecanja različitih vještina i navika. Redovito se asocijativno povezuju elementi koji su bili doživljeni u prostornom susjedstvu ili su vremenski slijedili jedan za drugim (asocijacija po dodiru), elementi su međusobno slični (asocijacija po sličnosti) ili oprečni (asocijacija po kontrastu). Pokusno ispitivanje asocijacija započinju potkraj XIX. st. F. Galton i W. Wundt. U klasičnom ispitivanju slobodnih asocijacija ispitanik dobiva zadaću da na podražajnu riječ, čiji smisao poznaje, odgovori prvom riječju koja mu padne na pamet, a ispitanikovi se odgovori raščlanjuju s obzirom na čestoću kojom se neka riječ javlja kao odgovor na određenu podražajnu riječ (banalne ili originalne asocijacije) i vrijeme asociranja. Metoda slobodnih asocijacija upotrebljava se u dijagnostičke svrhe. S. Freud se koristio slobodnim asocijacijama radi otkrivanja potisnutih doživljaja i tumačenja snova. C. G. Jung je utvrdio da kod nekih riječi dolazi do produženog vremena asocijacije ili izostajanja reakcije, pa je takve riječi smatrao pokazateljima potisnutih doživljaja. Metoda slobodnih asocijacija primjenjuje se i u forenzičnoj psihologiji u kombinaciji s tzv. detektorom laži.

Nakon čitanja „definicije“ zaključio sam da sam na dobrom putu. Naime, naišao sam na rečenicu: Asocijativno povezivanje različitih elemenata vrlo je važno u procesu učenja i reprodukcije naučenoga, kao i kod stjecanja različitih vještina i navika, ali ključno značenje otkrio sam u – povezivanju.

Promišljajući učenike iz te perspektive – i njihovo često „nerazumijevanje“ mnogih (asocijativnih) mjesta, zaključio sam da su moguće dvije situacije:

- njihov asocijativni prostor veoma je skroman,

- njihova mogućnost povezivanja jako je skromna.

Polazeći od prve pretpostavke sjetio sam jednog zabavnog iskustva (asocijacija).

Pripremajući diplomski rad „naletio sam“ na nekoliko članaka na engleskom jeziku. Trebalo ih je hitno staviti u funkciju. I potražio sam prijetelje, profesore engleskog jezika. Pokazalo se da bi „moj prijevod“, uz pomoć engleskog rječnika – bio bolji. Ne znajući što bih, potražio sam najboljeg (dr. sc. Ivo Mardešić, pok[1].). Tada je obnašao funkciju dekana na zadarskom fakultetu. Bili smo „povezani prijateljski“ i – prihvatio je uz jedan (tada čudan mi) uvijet: moram sjediti uz njega. Naše druženje bilo je kratko i za mene, očigledno, nezaboravno. Na svim njemu sumnjivim mjestima nudio je do devet značenja određene riječi (naravno da sam naknadno provjeravo rječnik – sva značenja bila su na popisu). Ja sam morao birati…

Danas u potpunosti razumijem njegov pristup. Naime, njegov asocijativni prostor u fizici bio je skroman (baš kao i kod profesora engleskog jezika koje sam prije konzultirao), samo što je Ivo odmah znao što nas čeka.

Promišljajući asocijativne prostore (temeljem i tog iskustva) naših učenika, zaključio sam kako su uistinu u velikim problemima. Naime, naš školski sustav temelji se na dvadesetak (ogromnih) asocijativnih/predmetnih prostora.

Opće obrazovanje

Promišljajući dalje asocijativni prostor, konačno sam dokučio i argument(e) onih koji zagovaraju tzv. opće obrazovanje u (našem) školstvu. Zato mi je nejasno zašto zagovornici općeg obrazovanja nisu nikada izrekli ovaj argument. A tako je jednostavan i očigledan.

Naime, ako asocijativni prostor ispunimo mnoštvom podataka velika je vjerojatnost da će se ti podaci jednom i lijepo aktualizirati.

Pitajući se zašto se to ipak nije dogodilo (i dalje ne događa na širem planu) morao sam krenuti dalje postavljajući si pitanja.

Prvo pitanje je bilo temeljeno na vlastitom iskustu.

Zašto je asocijativni prostor učenika jako skroman?

Učenici

Preselivši se u poziciju učenika zaključio sam da oni uopće ne vide smisao u gomilanju podataka u svojem asocijativnom prostoru (nemam pojma kako ga oni nazivaju). Jedini smisao vide u nekakvoj ocjeni!

Prisjećam se da sam se i sam davno pitao zašto učim to što učim. Odgovor mi je uvijek bio – zato što moram. Nastavak priče bio mi je zabavniji: naime, ako već nešto moram, pokušat ću otkri(va)ti i – što tu ima. Moja ogromna prednost bila je u znatno manjoj količini informacija koju sam trebao akceptirati.

Ne znam je li moj zaključak dobar, ali mi se čini da većina učenika svoj asocijativni prostor puni podacima koji njima baš ništa ne znače - nakon dobivanja pozitivne ocjene.

Drugu pretpostavku vezanu uz „mogućnost povezivanja“, za sada i nakon ovakvog zaključka, bespredmetno je aktualizirati.

Ako je ovaj tip zaključivanja (i konačni zaključak) dobar, tada nam predstoji uistinu veliki posao. Najviše u dijelu „uvjeravanja“ djece/učenika – da će im svaka (sada stečena) informacija jednom biti od velike koristi.

Mislim da bi to trebalo biti temeljno pitanje svih koji će ovih dana krenuti u kreiranje predmetnih kurikuluma.

Ako se kurikulumi budu kreirali samo s pozicije predmeta, mislim da se ništa značajno neće dogoditi u kontekstu željenih promjena.

Hrvatski jezik

Moje kompetencije u ovom dijelu su jako, jako skromne, ali budući da problematiziram asocijativni prostor (u koji stavljam djeci razumljive podatke), pretpostavljam da je značenje riječi (njihovo razumijevanje) prvi korak u razumijevanju ostalog. A slijedom takvog zaključivanja, za mene je uloga hrvatskog jezika, u tom dijelu, nemjerljiva.

U ovom trenutku, meni se čini, da se hrvatski jezik u najvećoj mjeri vezuje uz „nacionalni identitet“. I u tom dijelu nalazim ekstremno važan značaj jezika, i baš zato će kreatori kurikuluma hrvatskog jezika imati ogromne probleme.

Naime, mislim da se asocijativni prostor najbolje popunjava – (s identifikacijskim) čitanjem. Ako sam u pravu, tada kreatori kurikuluma moraju najprije otkriti što je to što djecu/učenike najviše zanima. Tek tada se može nalaziti mjera jednog i drugog pristupa.



[1] Upravo sam otkrio da je preminuo 2011. u Zadru. Nisam ga ispratio. Zadnji naš susret bio je u rodnoj mu Komiži i - za mene je Ivo i dalje živ.

6. travnja 2015.

 

::Tribina ZPG
Παιδεία i πολτεία - Pajdeja i politeja

Tekst je motiviran aktualnim reformskim događajima u Hrvatskoj. Uporište sam našao u prošlosti i tekstu Mirka Jozića: Pajdeja u Platonovoj državi (Latina&Graeca, nova serija / 2011, br. 19.).

Opširnije...

5. 7. 2017.


::Popis udžbenika

Poštovani roditelji i učenici, na donjem linku možete pronać popis udžbenika za slijedeću školsku godinu

popis udžbenika


::Školski kurikulum

Svi zainteresirani na donjem linku mogu preuzeti školski kurikulum i eksperimentalni plan i program.

školski kurikulum (.doc, 217 KB)
eksperimentalni plan i program (.doc, 117 KB)


::Anketa
Misliš li da ćeš ostvariti dobar uspjeh na državnoj maturi?
Da,siguran/a sam!
Ne!
Nisam siguran/a!
Ovisi koliko se budem pripremao/la.


::Inicijativa

Eksperimentalni program

Zadarska privatna gimnazija već neko vrijeme intenzivno radi na stvaranju eksperimentalnog školskog programa. Pozivamo sve zainteresirane da se detaljnije upoznaju s projektom.

Prijedlog eksperimentalnog programa (PDF, 80KB)


::Projekt

Seksualnost adolescenata

Zadarska privatna gimnazija s pravom javnosti ove godine je pokrenula vlastiti projekt pod naslovom Seksualnost adolescenata. Program i tijek projekta možete vidjeti u PDF formatu.


::Informacije