Početna
O školi
Tribina ZPG
Upisi
Raspored sati
Web imenik
Foto galerije
Oglasna ploča
Webmail
Kontakt

Za roditelje
Korisničko ime:

Šifra:
Za razrednike
Korisničko ime:

Šifra:

Riva On
NCVVO
Državna matura
MZOS
CARNet
Grad Zadar
Wikipedija

 

Logika i Strategije

Jedan pogled na buduće promjene

Ovih dana najavljuje se početak provedbe Strategije znanosti, obrazovanja i tehnologije. Vlada je imenovala devetočlano povjerenstvo za provedbu. Iz najava se može naslutiti da je prvi korak vezan uz - kurikularnu reformu. Budući da je to širok pojam pogledao sam Javni poziv za prijavu kandidata za voditelja i pet članova Ekspertne radne skupine za provođenje Cjelovite kurikularne reforme, pokušavajući dokučiti kojim smjerom će krenuti reforma.

I naslutiti što bi mogla biti budućnost naše djece?

Logika

Pogledajmo zato u kojem smjeru bi nas povela logika ako pretpostavimo da je u temeljima svake države – gospodarstvo. Ako je to tako, prirodno je zaključiti da bi svaka država najprije trebala kreirati svoju Strategiju gospodarskog razvoja. U gospodarskoj strategiji trebale bi se nalaziti sve razvojne mogućnosti i prioritetne potrebe države. Iz takve strategije trebale bi se izvoditi druge, a na prvom mjestu, nazovimo je – obrazovna. Naime, ako smo procjenili da nam trebaju IT stručnjaci prirodno je očekivati da se obrazuju takvi stručnjaci. Nije mi baš logično da se nakon „proizvodnje“ stručnjaka razvija gospodarstvo u tom smjeru.

Kod nas to izgleda ovako:

Najprije citiram rečenicu iz Strategije (str. 2.): Strategija se zbog toga temelji na sljedećim načelima: donošenju odluka na temelju analize podataka; učinkovitosti sustava i poboljšanom financiranju; postupnosti i logičnom slijedu uvođenja promjena…

i dodajem nedavnu izjavu našeg ministra gospodarstva, Ivana Vrdoljaka «Jedan od naših zaključaka je potreba povezivanja ključnih strategija u državi. Ne može strategija gospodarstva biti rađena a da se ne nastavi na platformu strategije obrazovanja».

U “Misiji i viziji” Strategije piše: Gospodarstvo će se velikim dijelom zasnivati [1] na naprednim tehnologijama koje omogućuju stvaranje visoke dodane vrijednosti, a kvalitetno obrazovani pojedinci moći će pronaći odgovarajući posao.

Zanimljiv je i prilog iz Lekcija iz Finske: Gospodarski je sektor od odgojno-obrazovnog sustava očekivao potreban broj osposobljenih i kreativnih mladih ljudi s odgovarajućim kompetencijama koji će se moći snalaziti u gospodarskim i tehnologijskim okruženjima koja se ubrzano mijenjaju. (Lekcije iz Finske, str. 165.)

Posebno je zanimljiv snažan uzajamni utjecaj obrazovne politike i gospodarskih strategija... (str. 149. i 150.)

A Hrvatska enciklopedija kaže: curriculum [kur:i'kulum] (lat.), tijek, slijed, kretanje nekoga ljudskoga životnog procesa, pa se prema tomu izvornom značenju i danas upotrebljava lat. sintagma → curriculum vitae. Taj je pojam unesen u pedagogiju u sr. vijeku u određivanju slijeda učenja tzv. sedam slobodnih vještina, pa se u povijesti pedagogije pojam curriculuma vrlo dugo svodio samo na nastavni plan i program.

Suvremeni pojam curriculuma, u pedagoškom kontekstu, znači strategiju reforme škole, a obuhvaća ove komponente i njihov slijed:

a) analizu društv. situacije i utvrđivanje društv. potreba u odgoju i obrazovanju;

b) programiranje odgoja i obrazovanja na temelju utvrđenih društv. potreba;

c) planiranje i pripremanje odgoja i obrazovanja u primjerenom škol. sustavu (materijalnome i personalnome);

d) realizaciju odgoja i obrazovanja prema planu;

e) vrjednovanje sveukupnoga kurikularnoga ciklusa, tako da se u novi ciklus unesu izmjene, dopune i inovacije.

Suvremeno je značenje curriculuma razgranato, pa se provodi njegovo razlikovanje s posebnim varijantama, npr. veliki i mali curriculum, makrocurriculum i mikrocurriculum, opći i specijalni, zatvoreni i otvoreni, idealni i izvedbeni, centralizirani i decentralizirani, širi i uži i dr.

Poslije ovoga svaki komentar čini se suvišan. Logika je neumoljiva kad kaže da iz krivih pretpostavki slijedi i krivi zaključak. Međutim, čini se da „politička logika“ ima neka druga pravila i mi nezaustavljivo idemo – negdje.

Nakon usvajanja[2] Strategije znanosti, obrazovanja i tehnologije logičan nastavak bio bi kreiranje kvalifikacijskog okvira, koji bi jasnije iscrtao poziciju Hrvatske u globalnom okruženju, te Nacionalnog kurikuluma.

Budući da je kod nas na djelu „politička logika“, mi smo (i tada bez ikakvih prethodnih istraživanja) najprije kreirali Nacionalni okvirni kurikulum (koji se u najavi sada prepravlja u Okvirni nacionalni kurikulum) i nakon toga Hrvatski kvalifikacijski okvir. Logično pitanje je: hoće li se uskoro mijenjati i HKO?

Toliko o logičkom slijedu na koji se poziva Strategija.

Pretpostavimo, ipak, da su ostvarene pretpostavke za nastavak projekta. Imamo Strategiju (politički podobnu), imamo Hrvatski kvalifikacijski okvir i krećemo u popravljanje Nacionalnog okvirnog kurikuluma. Međutim, već na samom početku iskazan je određeni oprez. Naime, čini se da se još oklijeva u izradi Nacionalnog kurikuluma i kreće s izradom prijedloga Okvira nacionalnog kurikuluma. Ovih dana pokušavam dokučiti o čemu se radi – i nikako ne uspijevam. Naime, „moja logika“ kaže da bi NK trebao definirati okvire svih drugih kurikuluma izrada kojih je najavljena u Javnom pozivu…i pitanja koja slijede čine mi se logična: može li Okvir NK ispuniti obveze NK? Ili ćemo jednoga dana kad NK izgubi „okvir“ opet naknadno interveniratiu u, iz Okvira NK, već kreirane kurikulume?

Pretpostavimo dalje da je sve „pod kontrolom“ i pogledajmo što bi moglo uslijediti.

Iz Okvira NK trebali bi se kreirati Nacionalni kurikularni dokumenati:

1. Nacionalni kurikulum za obvezno obrazovanje;

2. Nacionalni kurikulum za strukovne škole;

3. Nacionalni kurikulum za općeobrazovne škole;

4. Nacionalni kurikulum za umjetničke škole;

5. predmetni/modularni kurikulumi za sve škole.

Pretpostavljam da bi svaka škola svoj školski kurikulum autonomno izvodila iz odgovarajućeg Nacionalnog kurikuluma, a svaki nastavnik, također autonomno, svoj predmetni kurkulum izvodio iz Nacionalnog. To je i osnovno načelo Strategije: Osnovno načelo na kojem se temelji Strategija jest autonomija svih institucija u području obrazovanja i znanosti, kao i autonomija svih djelatnika.

Pitanje je samo gdje će se postaviti granice autonomija.

Pretpostavimo da ćemo, ipak, nakon nekog vremena imati savršene dokumente – i politički konsenzus za provedbu istih. Pretpostavimo da će proces implementacije Strategije, temeljem tih dokumenata, započeti recimo za dvije, ili tri godine, što je vjerojatnije, jer teško je očekivati da će prateći elementi, npr. udžbenici temeljeni na predmetnim kurikulumima do tada biti spremni. Pretpostavimo i to da bi prava evaluacija [3] promjena mogla nastupiti nakon 5-10 godina nakon implementacije i da bismo, u najboljoj opciji, nakon desetak godina mogli dobiti „kvalitetno obrazovanu populaciju“ (ne pojedince, njih imamo i sada).

U tom trenutku najvažnije pitanje za Hrvatsku bit će: za koga smo školovali našu djecu?



[1] Čini se da Strategija znanosti, obrazovanja i tehnologije preuzima i „viziju“ gospodarske Strategije, koje nema. A što se tiče kvalitetno obrazovanih pojedinaca mislim da oni ni danas nemaju problema sa zapošljavanjem – negdje u svijetu.

[2] Strategija je kreirana bez postojanja gospodarske strategije i potrebnih društvenih istraživanja. „Analiza stanja“ bez istraživanja nije baš najbolji temelj. Prirodoslovce uče da je pokus jedini kriterij istine.

[3] Recimo PISA mjerenjem.

26. veljače 2015.

 

::Tribina ZPG
Παιδεία i πολτεία - Pajdeja i politeja

Tekst je motiviran aktualnim reformskim događajima u Hrvatskoj. Uporište sam našao u prošlosti i tekstu Mirka Jozića: Pajdeja u Platonovoj državi (Latina&Graeca, nova serija / 2011, br. 19.).

Opširnije...

5. 7. 2017.


::Popis udžbenika

Poštovani roditelji i učenici, na donjem linku možete pronać popis udžbenika za slijedeću školsku godinu

popis udžbenika


::Školski kurikulum

Svi zainteresirani na donjem linku mogu preuzeti školski kurikulum i eksperimentalni plan i program.

školski kurikulum (.doc, 217 KB)
eksperimentalni plan i program (.doc, 117 KB)


::Anketa
Misliš li da ćeš ostvariti dobar uspjeh na državnoj maturi?
Da,siguran/a sam!
Ne!
Nisam siguran/a!
Ovisi koliko se budem pripremao/la.


::Inicijativa

Eksperimentalni program

Zadarska privatna gimnazija već neko vrijeme intenzivno radi na stvaranju eksperimentalnog školskog programa. Pozivamo sve zainteresirane da se detaljnije upoznaju s projektom.

Prijedlog eksperimentalnog programa (PDF, 80KB)


::Projekt

Seksualnost adolescenata

Zadarska privatna gimnazija s pravom javnosti ove godine je pokrenula vlastiti projekt pod naslovom Seksualnost adolescenata. Program i tijek projekta možete vidjeti u PDF formatu.


::Informacije