Početna
O školi
Tribina ZPG
Upisi
Raspored sati
Web imenik
Foto galerije
Oglasna ploča
Webmail
Kontakt

Za roditelje
Korisničko ime:

Šifra:
Za razrednike
Korisničko ime:

Šifra:

Riva On
NCVVO
Državna matura
MZOS
CARNet
Grad Zadar
Wikipedija

 

Međupredmetne teme

Tekst je pisan u vrijeme „radne verzije“ NOK-a, dakle prije usvajanja NOK-a (2011.)

U Predgovoru NOK-a piše:

Vrijednosti navedene u NOK-u jasne su težnje koje obvezuju na ostvarenje sve dionike - kako

one koji obnašaju odgojno-obrazovnu djelatnost u odgojno-obrazovnim ustanovama, tako i one koji posredno sudjeluju u najhumanijoj misiji odgoja i obrazovanja.

Vrijednosti, ciljevi i međupredmetne teme osiguravaju prostor odgoju koliko i obrazovanju.

U ovim dijelovima predgovora NOK-u, ministra dr. sc. R. Fuchsa, naglašena je obveznost implementacije NOK-a u sve škole. Naglašena je usmjerenost na odgoj i dijete/učenika na prvom mjestu, u tom procesu. To bi trebao biti temelj školskih kurikuluma, a sustavna primjena međupredmetnih tema, temelj svakog predmetnog kurikuluma. To je svakako novost i izravno djelovanje na postojeće programe.

Sada se vraćam na vlastito polazište vezano uz implementaciju ovakvih očekivanja kurikuluma. Naime, meni je očigledno da je vrlo ambiciozno očekivati značajne promjene kad je u pitanju usmjerenost na odgoj i dijete/učenika u postojećim uvjetima u većini škola. Sve dok je u razrednim odjeljenjima tridesetak učenika to očekivanje ne može se i neće se ostvariti. Temeljni uvjet koji treba na prvom mjestu osigurati je mogućnost individualizacije u nastavi. To je moguće (prema osobnom iskustvu) tek ako je broj učenika u odjeljenju do 15 učenika. Nakon toga prevladava «efekt grupe» i uglavnom rad s pozicije «ex cathedra».

Međupredmetne teme ( poduzetništvo , učiti kako učiti, osobni i socijalni razvoj, informacijsko-komunikacijska tehnologija, zdravlje i zaštita okoliša, građanski odgoj ), koliko god bile značajne (jer, vrlo često se spominju u NOK-u) bit će jako teško implementirati u ionako preopterećeni (gimnazijski) sustav.

Uzmimo na primjer temu «učiti kako učiti» koja je najprirodnija u školskom sustavu i čini se da ju je najjednostavnije uključiti u sustav.

Podsjetimo se najprije na (gimnazijsku) stvarnost od 16 programa/predavača tjedno. Svaki od programa trebao bi uključiti ovu vrlo važnu temu. Šesnaest nastavnika bi toj temi trebali posvetiti barem 4 sata godišnje, što u konačnici, s obzirom na broj predmeta, čini oko 60 sati godišnje. Nije nevažno spomenuti da se poučavanje (16) različitih predavača također razlikuje, pogotovo u situaciji oslanjanja samo na vlastito iskustvo (bez jasnog programa unatoč zadanim ciljevima). Iz ovog primjera slijedi da je puno jednostavnije osmisliti jedan program od 15-20 sati godišnje koji bi izlagala stručna osoba.

Međupredmetne teme - poduzetništvo, građanski odgoj, zdravlje, sigurnost i zaštita okoliša, osobni i socijalni razvoj su teme koje su, u velikoj mjeri, prebacivanje odgovornosti na škole (pod utjecajem EU) i samo gubitak (školskog) vremena. Naime, sve dok je sustav društvenih vrijednosti u Hrvatskoj ovakav kakav jest – svi edukatori bit će učenicima samo smješni. Unatoč tome, ako se teme aktiviraju i s minimalističke pozicije (15-20 sati godišnje edukacije) to bi značilo značajno povećanje (fizičkog) opterećenja učenika. Zbog navedenoga mislim da bi se, svakako, u dogledno vrijeme trebali pripremiti materijali (udžbenici, priručnici) za učenike i nastavnike.

Pogledajmo što piše na teletekstu (petak, 18. 07. 2014.), tri godine poslije gore ispisanog:

Program međupredmetnih sadržaja građanskog odgoja je na javnoj raspravi. Kako se i najavljivalo od slijedeće školske godine građanski odgoj …Predlaže se da se u srednje škole eksperimentalno kao izborni predmet u trajanju od 35 sati…

Poznato je i to kako je „prošlo i prolazi“ uvođenje druge međupredmetne teme (zdravstveni odgoj) u školski sustav. A postoje naznake i o uvođenju poduzetništva u sustav.

Evaluacija:

Pokazalo se da sam bio i nisam bio dobar prognozer.

Procjenio sam, polazeći sa stajališta da škola postoji zbog djece, i da je najbrži put mijenjanja sustava prema kompetencijama uvođenje međupredmetne teme – učiti kako učiti.

Dakle, pogodio sam da će se pojaviti novi predmeti, ali ne i državne (političke) prioritete.

Zdravstveni odgoj je polazirao Hrvatsku. Građanski odgoj je na sličnoj poziciji.

Stari Grci su davno domislili Kairosa[1], Boga „pravog/sretnog trenutka“.

Oni koji „upravljaju državom“ o tome bi trebali puno ozbiljnije misliti.

Bez obzira na ispravnost ideje koju žele afirmirati.

Činjenica je da se tek nakon usvajanja međupredmetnih kurikuluma, koji su proizveli „nered“ u državi, najavljuje „kurikulumska reforma“ (valjda to znači pravljenje novih kurikuluma u svim predmetima, što je NOK i najavio).

A što se čekalo tri godine – valjda netko i zna.

Stari tekst opet.

Poseban (najveći) problem vidim u NOK-ovoj pretpostavci visokih kompetencija onih koji poučavaju, što je, budimo realni, potpuno kriva pretpostavka. Možda se u nekim školama na to i može računati, ali je u cijelom sustavu, s oko sedamdesetak tisuća djelatnika, jako je naivno to pretpostaviti.

«Kadrovi» su uvijek na prvom mjestu i najveći problem kod «reformiranja» bilo kojeg sustava. Svaka promjena na širem planu utječe na svakog dionika. To osobno preformuliranje (reformiranje) je i temelj otpora promjenama. Da se kojim slučajem dionici stave u potpuno nove (bolje od dosadašnjih) uvjete i s dodatnim stimulansom (plaće), vjerojatno bi došlo do značajnijeg akceleriranja sustava. Međutim, budući da se to neće dogoditi, «oni koji poučavaju» NOK će doživljavati kao još jednu «suvišnu obvezu» (tlaku) od strane Ministarstva. Nije nevažno spomenuti da je oko 20% «onih koji poučavaju» pred mirovinom.

Bez obzira na ove moje «crne prognoze» mislim da je ovaj dokument jako važan i u ovom trenutku slamka spasa koju ne bismo smjeli ispustiti.

Komentar danas:

Bio sam (su)dionik Šuvarove reforme i čudno mi je što oni „koji trebaju znati“ nemaju pojma što čine. Ili ih možda uopće ne zanimaju posljedice onoga što čine.

NOK je od neposrednih dionika (nastavnika) očekivao da će ispisivati svoje predmetne kurikulume. Znao sam da se to nikada neće dogoditi i prije dvije godine na Simpoziju za unapređivanje nastave fizike provocirao Hrvatsko fizikalno društvo, kao najkompetentnije, da kreira kurikulum fizike.

Odgovor predsjednika HFD pamtim: svi smo mi fizikalno društvo.

Slično sam tražio i od agencijskih stručnjaka (predmetnih viših savjetnika), koji i primaju plaću za nešto.

Pretpostavljam da će slijedeći korak biti u formiranju nekih novih (podobnih) predmetnih povjerenstava (s tko zna koliko i koliko kompetentnih stručnjaka). Pretpostavljam i to da će se za taj „projekt“ uzeti nekakav novac iz EU, i da će se nakon koje godine pojaviti i nekakvi predmetni kurikulumi.

Naravno je, ako želim biti uvjerljiv samome sebi, moram se očitovati i o prvim „potezima“ novog ministra.

Činjenica je da je prethodnik proizveo nered (u državi).

Činjenica je i to da nedostatak reformskog kontinuiteta vodi na gubljenje nade[2].

Zamislite se u sličnoj situaciji.

Najprije treba „počistiti proizvedeni nered“, a nakon što se to pokrene, već je drugi „mudrac“ na sceni.

Finci[3] su davno, davno … reformiranje školskog sustava temeljili na koncenzusu svih političkih stranaka.

Možete li uopće zamisliti situaciju u kojoj bi „nova vladajuća stranka“ zadržala prethodnog ministra.

Zaključak s citatom iz NOK-a:

S odgojno-obrazovnim područjima i ciklusima postići ćemo smislenu povezanost odgojno-obrazovnih sadržaja, fleksibilniji način programiranja i planiranja odgojnoobrazovnoga rada usmjerenoga prvenstveno na dijete/učenika.

Ovaj nas dokument poziva da počnemo na drugačiji način razmišljati o nastavi i školi: donosi izazove za učenje i poučavanje, planiranje i ostvarivanje nastave, kao i za cjelokupnost školskoga rada.



[1] Kairos (grč. καιρός, Kairós) ugrčkoj mitologiji bog je sretnoga trenutka, najmlađi Zeusov sin. Kairosovogrčkoime potječe odriječi koja znači "pravi trenutak" ili "Božje vrijeme". Stari suGrci - χρόνος i καιρός, chronos ( Kron) i kairos, pri čemu se prva odnosila na kronološko vrijeme, a druga na period kad se štogod posebno dogodi - chronos je kvantitativne, a kairos kvalitativne naravi.

[2] Najbolji od najboljih, Vasilije Perović (JL, 18. 07. 2014,)

Razlog zbog kojeg se odlučio prijaviti na sveučilište u Engleskoj (Cambrige)… Ono što me odbija od našeg sustava su neprestabne promjene, reforme i razna eksperimentiranja…

[3] Pasi Sahlberg: Lekcije iz Finske

10. rujna 2014.

 

::Tribina ZPG
Παιδεία i πολτεία - Pajdeja i politeja

Tekst je motiviran aktualnim reformskim događajima u Hrvatskoj. Uporište sam našao u prošlosti i tekstu Mirka Jozića: Pajdeja u Platonovoj državi (Latina&Graeca, nova serija / 2011, br. 19.).

Opširnije...

5. 7. 2017.


::Popis udžbenika

Poštovani roditelji i učenici, na donjem linku možete pronać popis udžbenika za slijedeću školsku godinu

popis udžbenika


::Školski kurikulum

Svi zainteresirani na donjem linku mogu preuzeti školski kurikulum i eksperimentalni plan i program.

školski kurikulum (.doc, 217 KB)
eksperimentalni plan i program (.doc, 117 KB)


::Anketa
Misliš li da ćeš ostvariti dobar uspjeh na državnoj maturi?
Da,siguran/a sam!
Ne!
Nisam siguran/a!
Ovisi koliko se budem pripremao/la.


::Inicijativa

Eksperimentalni program

Zadarska privatna gimnazija već neko vrijeme intenzivno radi na stvaranju eksperimentalnog školskog programa. Pozivamo sve zainteresirane da se detaljnije upoznaju s projektom.

Prijedlog eksperimentalnog programa (PDF, 80KB)


::Projekt

Seksualnost adolescenata

Zadarska privatna gimnazija s pravom javnosti ove godine je pokrenula vlastiti projekt pod naslovom Seksualnost adolescenata. Program i tijek projekta možete vidjeti u PDF formatu.


::Informacije