Početna
O školi
Tribina ZPG
Upisi
Raspored sati
Web imenik
Foto galerije
Oglasna ploča
Webmail
Kontakt

Za roditelje
Korisničko ime:

Šifra:
Za razrednike
Korisničko ime:

Šifra:

Riva On
NCVVO
Državna matura
MZOS
CARNet
Grad Zadar
Wikipedija

 

Mudrost iliti moj zadnji osvrt na Strategiju

Pet stotina godina prije

Citat[1]:

Ukoliko je država umjetničko djelo , po tradicionalnom historiografskom[2] gledištu, njezina samodostatnost temeljila se na nekolicini ključnih uporišta, poput gospodarske i vojne moći, sloge među stanovništvom, racionalnog uživanja prirodnih dobara. Znanje je nezaobilazni preduvjet za izgradnju svakog od navedenih uporišta na kojima je stoljećima počivalo visoko zdanje Dubrovačke Republike, grada – države koji je svoj puni procvat doživio u vrijeme renesanse, razdoblja obilježenog promicanjem klasične kulture znanja barem jednako koliko i razvitkom likovnih umjetnosti . Zato škola izbija u prvi plan među ustanovama kojima je Republika dugovala tadašnju veličinu i na kojima je zasnivala nadu da će vječno potrajati.

Tražeći odgovor na pitanje o svrsi državnoga školstva u Dubrovačkoj Republici, nameće se jednostavna misao da su vlasti prvenstveno bile zainteresirane za praktičnu korist svojih podanika. Sustav višestoljetnog trajanja[3] bio je osmišljen tako da ponudi temeljno obrazovanje budućim trgovcima, pravnicima, klericima i državnicima, kojima je omogućeno usavršavanje u međunarodnim središtima ili stjecanje neposredne prakse[4]. Svi su zajedno sjedili u u školskim klupama, neovisno o različitom društvenom statusu [5].

Završen citat.

Komentar NS

Svi koji citiranjem («tuđe pameti») pokušavaju «svoju istinu» prikazati neupitnom (i biti barem jednako pametni) ulaze u prostor koji je ipak samo – «osobno interpretativan». Ovaj tekst g. Relje Seferovića me je uznemirio zbog ekstremne različitosti u postupanju onih prije i ovih sada koji odlučuju – na istom prostoru.

Ne znam koliko je relevantna navedena «definicija» države, ali ako jeste, lako je prepoznati u kojoj poziciji je sada naša država: gospodarski i vojno - katastrofalna, sloga među stanovništvom dovedena je do ekstremne polarizacije, a naša prirodna dobra već dugo – jedino prodajemo.

Vratimo li se pet stotina godina u prošlost, na mjesto koje i dalje živi, u dobroj mjeri na temeljima koje su davno definirali mudri ljudi, moguće je izvesti mnoge zaključke i o našoj današnjoj mudrosti. Jedan gradić-državica uspjevao je uspješno opstajati i razvijati se pet stoljeća unatoč političkom okruženju, čak preživjeti i prirodnu katastrofu.

Zato škola izbija u prvi plan među ustanovama kojima je Republika dugovala tadašnju veličinu i na kojima je zasnivala nadu da će vječno potrajati.

Ispisao sam niz tekstova u kojima ekspliciram svoj doživlja škole u RH. I na puno mjesta se pitao upravo ovo. Čemu neko «društvo (država, narod)» duguje svoju uspješnost i dugovječnost?

Isčitavajući «svašta» dokučio sam da je pamet uvijek na kraju presuđivala o dugovječnosti uspješnih država. Države (imperiji) stvorene samo elementima sile trajale su koliko i – sila. Mislim, čak, da su mudri državnici stvarajući svoju državu na razne načine (osvajanjem, ujedinjavanjem, ili …bilo kako) na čudan način bili «sociolozi» i (intuitivno) osjećali dinamiku procesa u društvu[6].

Pamet im je trebala i za lakša i brža osvajanja (i nažalost, čak i genocide), ali dugovječnost vladanja jedino im je mogla garantirati – mudrost.

Sustav višestoljetnog trajanja[7] bio je osmišljen tako da ponudi temeljno obrazovanje budućim trgovcima, pravnicima, klericima i državnicima, kojima je omogućeno usavršavanje u međunarodnim središtima ili stjecanje neposredne prakse.

Zakonom iz 1557. uređeno je stipendiranje darovitih učenika svih staleža, koji su uz državnu potporu studirali pretežno na talijanskim sveučilištima, iako se pozornost poklanjala i izučavanju raznih državi potrebnih obrta (Ivo Perić: «Dva reformna zahvata u školovanju dubrovačke omladine iz 15. i 16. stoljeća»).

Naglašavajući ove rečenice pokušavam osvijestiti prvu strategiju obrazovanja na ovim prostorima. Strategiju koja se prije svega temeljila na državnim potrebama i vjerojatno na nekakvoj gospodarskoj strategiji.

Pogledajmo kako to izgleda kod nas. Citiram nedavnu izjavu našeg Ministra gospodarstva: «Jedan od naših zaključaka je potreba povezivanja ključnih strategija u državi. Ne može strategija gospodarstva biti rađena a da se ne nastavi na platformu strategije obrazovanja».

Ne čini li se i vama da je u igri neobična i naopaka «logika».

Zabavno je primijetiti da je na sličan način nastajala i Strategija obrazovanja, znanosti tehnologije. Nakon Deklaracije HAZU, domišljen je HNOS (koji je neslavno propao). Zatim se krenulo s Planom razvoja 2005. – 2010., koji niti je realiziran niti evaluiran (kako je obećano). U tom periodu se krenulo i u izradu NOK-a, koji je usvojen prije par godina, ali se još niti ne naslućuje njegova implementacija. Nedavno (prije Strategije) je potiho usvojen i HKO, i tada smo se, zbog nečega dosjetili (opaka je EU, opaka) da bismo trebali napraviti Strategiju – dokument iz kojeg bi se trebali izvoditi HKO i NK, …i razni planovi, upravo tim redoslijedom.

Ne čini li vam se i dalje da je u igri neobična i naopaka «logika».

Mi sada raspravljamo o konačnoj verziji Strategije koja je napravljena za šest mjeseci (vauuu!) i nije temeljena na Gospodarskoj strategiji (koje još nema, još jedan vauuu).

Mislim da je to čisti gubitak vremena.

I mislim da je ova naša Strategija usporediva s nečim što je ušlo u poslovicu i nazvano: Potemkinova sela[8].



[1] Relja Seferović: Između škole i politike…, LATINA&GRAECA br. 24 (2014.)

[2] Klasično mišljenje Jacoba Burchardta…

[3] Suvremena su istraživanja početke organiziranog školskog sustava u dubrovačkoj srednjovjekovnoj komuni, kaoprethodnici Republike, datirala ranim 14. stoljećem…

[4] Zakonom iz 1557. uređeno je stipendiranje darovitih učenika svih staleža, koji su uz državnu potporu studirali pretežno na talijanskim sveučilištima, iako se pozornost poklanjala i izučavanju raznih državi potrebnih obrta (Ivo Perić: «Dva reformna zahvata u školovanju dubrovačke omladine iz 15. i 16. stoljeća»).

[5] Težište je, dakako, bilo na izobrazbi vlasteoskuh sinova: «država je bdjela nad odgojem mladeži, osobito vlasteoske, jer onaj koji je pozvan vladati, mora biti pripremljen za to»…

[6] Sociologija kao znanost objavljuje se tek u dvadesetom stoljeću

[7] Suvremena su istraživanja početke organiziranog školskog sustava u dubrovačkoj srednjovjekovnoj komuni, kao prethodnici Republike, datirala ranim 14. stoljećem…

[8] Wikipedia: Potemkinova sela je fraza, koja označava nešto - što u stvarnosti ne postoji, već postoji samo kao privid i opsjena.

13. svibnja 2014.

 

::Tribina ZPG
Sveobuhvatna reforma, 2. dio

Treću godinu održava se svečana konferencija 'Hrvatski kvalifikacijski okvir - prilika za kvalitetnu provedbu cjelovite reforme obrazovanja'. Organizira ju Nacionalno vijeće za razvoj ljudskih potencijala uz podršku Ministarstva znanosti i obrazovanja.
Na konferenciji su predstavljeni ciljevi razvoja i osposobljavanja s naglaskom na Hrvatski kvalifikacijski okvir kao instrument za provedbu obrazovne reforme na svim razinama - od strukovnog pa do cjeloživotnog učenja.

Opširnije...

12. 12. 2017.


::Popis udžbenika

Poštovani roditelji i učenici, na donjem linku možete pronać popis udžbenika za slijedeću školsku godinu

popis udžbenika


::Školski kurikulum

Svi zainteresirani na donjem linku mogu preuzeti školski kurikulum i eksperimentalni plan i program.

školski kurikulum (.doc, 217 KB)
eksperimentalni plan i program (.doc, 117 KB)


::Anketa
Misliš li da ćeš ostvariti dobar uspjeh na državnoj maturi?
Da,siguran/a sam!
Ne!
Nisam siguran/a!
Ovisi koliko se budem pripremao/la.


::Inicijativa

Eksperimentalni program

Zadarska privatna gimnazija već neko vrijeme intenzivno radi na stvaranju eksperimentalnog školskog programa. Pozivamo sve zainteresirane da se detaljnije upoznaju s projektom.

Prijedlog eksperimentalnog programa (PDF, 80KB)


::Projekt

Seksualnost adolescenata

Zadarska privatna gimnazija s pravom javnosti ove godine je pokrenula vlastiti projekt pod naslovom Seksualnost adolescenata. Program i tijek projekta možete vidjeti u PDF formatu.


::Informacije