Početna
O školi
Tribina ZPG
Upisi
Raspored sati
Web imenik
Foto galerije
Oglasna ploča
Webmail
Kontakt

Za roditelje
Korisničko ime:

Šifra:
Za razrednike
Korisničko ime:

Šifra:

Riva On
NCVVO
Državna matura
MZOS
CARNet
Grad Zadar
Wikipedija

 

Mudrost iliti moj zadnji osvrt na Strategiju

Pet stotina godina prije

Citat[1]:

Ukoliko je država umjetničko djelo , po tradicionalnom historiografskom[2] gledištu, njezina samodostatnost temeljila se na nekolicini ključnih uporišta, poput gospodarske i vojne moći, sloge među stanovništvom, racionalnog uživanja prirodnih dobara. Znanje je nezaobilazni preduvjet za izgradnju svakog od navedenih uporišta na kojima je stoljećima počivalo visoko zdanje Dubrovačke Republike, grada – države koji je svoj puni procvat doživio u vrijeme renesanse, razdoblja obilježenog promicanjem klasične kulture znanja barem jednako koliko i razvitkom likovnih umjetnosti . Zato škola izbija u prvi plan među ustanovama kojima je Republika dugovala tadašnju veličinu i na kojima je zasnivala nadu da će vječno potrajati.

Tražeći odgovor na pitanje o svrsi državnoga školstva u Dubrovačkoj Republici, nameće se jednostavna misao da su vlasti prvenstveno bile zainteresirane za praktičnu korist svojih podanika. Sustav višestoljetnog trajanja[3] bio je osmišljen tako da ponudi temeljno obrazovanje budućim trgovcima, pravnicima, klericima i državnicima, kojima je omogućeno usavršavanje u međunarodnim središtima ili stjecanje neposredne prakse[4]. Svi su zajedno sjedili u u školskim klupama, neovisno o različitom društvenom statusu [5].

Završen citat.

Komentar NS

Svi koji citiranjem («tuđe pameti») pokušavaju «svoju istinu» prikazati neupitnom (i biti barem jednako pametni) ulaze u prostor koji je ipak samo – «osobno interpretativan». Ovaj tekst g. Relje Seferovića me je uznemirio zbog ekstremne različitosti u postupanju onih prije i ovih sada koji odlučuju – na istom prostoru.

Ne znam koliko je relevantna navedena «definicija» države, ali ako jeste, lako je prepoznati u kojoj poziciji je sada naša država: gospodarski i vojno - katastrofalna, sloga među stanovništvom dovedena je do ekstremne polarizacije, a naša prirodna dobra već dugo – jedino prodajemo.

Vratimo li se pet stotina godina u prošlost, na mjesto koje i dalje živi, u dobroj mjeri na temeljima koje su davno definirali mudri ljudi, moguće je izvesti mnoge zaključke i o našoj današnjoj mudrosti. Jedan gradić-državica uspjevao je uspješno opstajati i razvijati se pet stoljeća unatoč političkom okruženju, čak preživjeti i prirodnu katastrofu.

Zato škola izbija u prvi plan među ustanovama kojima je Republika dugovala tadašnju veličinu i na kojima je zasnivala nadu da će vječno potrajati.

Ispisao sam niz tekstova u kojima ekspliciram svoj doživlja škole u RH. I na puno mjesta se pitao upravo ovo. Čemu neko «društvo (država, narod)» duguje svoju uspješnost i dugovječnost?

Isčitavajući «svašta» dokučio sam da je pamet uvijek na kraju presuđivala o dugovječnosti uspješnih država. Države (imperiji) stvorene samo elementima sile trajale su koliko i – sila. Mislim, čak, da su mudri državnici stvarajući svoju državu na razne načine (osvajanjem, ujedinjavanjem, ili …bilo kako) na čudan način bili «sociolozi» i (intuitivno) osjećali dinamiku procesa u društvu[6].

Pamet im je trebala i za lakša i brža osvajanja (i nažalost, čak i genocide), ali dugovječnost vladanja jedino im je mogla garantirati – mudrost.

Sustav višestoljetnog trajanja[7] bio je osmišljen tako da ponudi temeljno obrazovanje budućim trgovcima, pravnicima, klericima i državnicima, kojima je omogućeno usavršavanje u međunarodnim središtima ili stjecanje neposredne prakse.

Zakonom iz 1557. uređeno je stipendiranje darovitih učenika svih staleža, koji su uz državnu potporu studirali pretežno na talijanskim sveučilištima, iako se pozornost poklanjala i izučavanju raznih državi potrebnih obrta (Ivo Perić: «Dva reformna zahvata u školovanju dubrovačke omladine iz 15. i 16. stoljeća»).

Naglašavajući ove rečenice pokušavam osvijestiti prvu strategiju obrazovanja na ovim prostorima. Strategiju koja se prije svega temeljila na državnim potrebama i vjerojatno na nekakvoj gospodarskoj strategiji.

Pogledajmo kako to izgleda kod nas. Citiram nedavnu izjavu našeg Ministra gospodarstva: «Jedan od naših zaključaka je potreba povezivanja ključnih strategija u državi. Ne može strategija gospodarstva biti rađena a da se ne nastavi na platformu strategije obrazovanja».

Ne čini li se i vama da je u igri neobična i naopaka «logika».

Zabavno je primijetiti da je na sličan način nastajala i Strategija obrazovanja, znanosti tehnologije. Nakon Deklaracije HAZU, domišljen je HNOS (koji je neslavno propao). Zatim se krenulo s Planom razvoja 2005. – 2010., koji niti je realiziran niti evaluiran (kako je obećano). U tom periodu se krenulo i u izradu NOK-a, koji je usvojen prije par godina, ali se još niti ne naslućuje njegova implementacija. Nedavno (prije Strategije) je potiho usvojen i HKO, i tada smo se, zbog nečega dosjetili (opaka je EU, opaka) da bismo trebali napraviti Strategiju – dokument iz kojeg bi se trebali izvoditi HKO i NK, …i razni planovi, upravo tim redoslijedom.

Ne čini li vam se i dalje da je u igri neobična i naopaka «logika».

Mi sada raspravljamo o konačnoj verziji Strategije koja je napravljena za šest mjeseci (vauuu!) i nije temeljena na Gospodarskoj strategiji (koje još nema, još jedan vauuu).

Mislim da je to čisti gubitak vremena.

I mislim da je ova naša Strategija usporediva s nečim što je ušlo u poslovicu i nazvano: Potemkinova sela[8].



[1] Relja Seferović: Između škole i politike…, LATINA&GRAECA br. 24 (2014.)

[2] Klasično mišljenje Jacoba Burchardta…

[3] Suvremena su istraživanja početke organiziranog školskog sustava u dubrovačkoj srednjovjekovnoj komuni, kaoprethodnici Republike, datirala ranim 14. stoljećem…

[4] Zakonom iz 1557. uređeno je stipendiranje darovitih učenika svih staleža, koji su uz državnu potporu studirali pretežno na talijanskim sveučilištima, iako se pozornost poklanjala i izučavanju raznih državi potrebnih obrta (Ivo Perić: «Dva reformna zahvata u školovanju dubrovačke omladine iz 15. i 16. stoljeća»).

[5] Težište je, dakako, bilo na izobrazbi vlasteoskuh sinova: «država je bdjela nad odgojem mladeži, osobito vlasteoske, jer onaj koji je pozvan vladati, mora biti pripremljen za to»…

[6] Sociologija kao znanost objavljuje se tek u dvadesetom stoljeću

[7] Suvremena su istraživanja početke organiziranog školskog sustava u dubrovačkoj srednjovjekovnoj komuni, kao prethodnici Republike, datirala ranim 14. stoljećem…

[8] Wikipedia: Potemkinova sela je fraza, koja označava nešto - što u stvarnosti ne postoji, već postoji samo kao privid i opsjena.

13. svibnja 2014.

 

::Tribina ZPG
Naši nasumični pokušaji

Treći dio teksta
Finska je pokazala da obrazovna reforma treba biti sustavna i dosljedna, za razliku od sadašnjih nasumičnih pokušaja intervencija u mnogim zemljama.
Lekcije su kod nas objavljene 2012. godine, iz čega bi se moglo zaključiti da se Pasijeve rječi izravno ne odnose na Hrvatsku. Međutim, budući da je Pasi izvjesno razdoblje boravio u Hrvatskoj,
Opširnije...

12. 6. 2018.


::Popis udžbenika

Poštovani roditelji i učenici, na donjem linku možete pronać popis udžbenika za slijedeću školsku godinu

popis udžbenika


::Školski kurikulum

Svi zainteresirani na donjem linku mogu preuzeti školski kurikulum i eksperimentalni plan i program.

školski kurikulum (.doc, 217 KB)
eksperimentalni plan i program (.doc, 117 KB)


::Anketa
Misliš li da ćeš ostvariti dobar uspjeh na državnoj maturi?
Da,siguran/a sam!
Ne!
Nisam siguran/a!
Ovisi koliko se budem pripremao/la.


::Inicijativa

Eksperimentalni program

Zadarska privatna gimnazija već neko vrijeme intenzivno radi na stvaranju eksperimentalnog školskog programa. Pozivamo sve zainteresirane da se detaljnije upoznaju s projektom.

Prijedlog eksperimentalnog programa (PDF, 80KB)


::Projekt

Seksualnost adolescenata

Zadarska privatna gimnazija s pravom javnosti ove godine je pokrenula vlastiti projekt pod naslovom Seksualnost adolescenata. Program i tijek projekta možete vidjeti u PDF formatu.


::Informacije