Početna
O školi
Tribina ZPG
Upisi
Raspored sati
Web imenik
Foto galerije
Oglasna ploča
Webmail
Kontakt

Za roditelje
Korisničko ime:

Šifra:
Za razrednike
Korisničko ime:

Šifra:

Riva On
NCVVO
Državna matura
MZOS
CARNet
Grad Zadar
Wikipedija

 

Strategija svih strategija 4

POJMOVNIK

U našim školskim dokumentima vrlo često susrećemo pojmove i sintagme čije značenje se uzima kao «samo po sebi jasno». Početkom ovog stoljeća aktualiziran je kurikulum (neki tvrde kako je ispravnije reći – kurikul). Budući da se radilo o «novom pojmu» netko se domislio kako bi bilo dobro pojasniti ga. I 2007. objavljena je knjiga (s oko 400 stranica), «Kurikulum», koju je priredio V. Previšić u izdanju ŠK.

Vrlo često se spominju kvalitetna škola i kvalitetni nastavnik. I o tome su napisane knjige (W. Glasser). O elementima kvalitete škola pisali su Stole i Fink u Mijenjajmo naše škole, vjerojatno i mnogi drugi.

Upravo zbog toga se neprekidno pitam zašto se s nevjerojatnom lakoćom koriste te sintagme.

U ovom slučaju me zbunjuju autonomija, kompetencije, stručno usavršavanje, formalno, neformalo, informalno učenje.

Zainteresirane upućujem na (esej za raspravu)

Babette Loewen

Informalno i neformalno učenje - esej za raspravu

Analize i perspektive

Siječanj, 2011.

http://www.mladi.org/phocadownload/informalno%20i%20neformalno%20uenje.pdf

Autonomija

Na 8. stranici Uvoda Strategije piše: Osnovno načelo na kojem se zasniva Strategija jest autonomija svih institucija u području obrazovanja i znanosti, kao i autonomija svih djelatnika…Važan preduvjet autonomije djelatnika je podizanje razine njihovih kompetencija kroz unaprjeđivanje sustava inicijalnog obrazovanja i stalnog stručnog usavršavanja.

U Predgovoru NOK-a bivši ministar, dr. sc. Radovan Fuchs piše: Vrijednosti navedene u NOK-u jasne su težnje koje obvezuju na ostvarenje sve dionike - … i dalje: Načela, koja čine vrijednosna uporišta za izradbu i ostvarenje nacionalnoga kurikuluma, jesu:

(10.) samostalnost škole – stupanj slobode i neovisnosti škole u osmišljavanju aktivnosti, programa te projekata za učenike, roditelje, učitelje i ostale školske djelatnike kao dio školskog kurikuluma i stvaranja identiteta škole; sloboda izbora sadržaja, primjene metoda i organizacije odgojno-obrazovnoga rada u ostvarivanju nacionalnoa kurikuluma.

(11.) pedagoški i školski pluralizam – stupanj slobode i neovisnosti u stvaranju različitosti u pedagoškom i školskomu radu.

Pogledajmo što piše, na 192. stranici, u Lekcijama iz Finske.

Ugled i kvalitetni uvjeti rada – maleni razredi, odgovarajuća potpora savjetnicima i nastavnicima djece s posebnim odgojno – obrazovnim potrebama, pravo glasa u odlučivanju, neznatni problemi s disciplinom, velika profesionalna autonomija

Prije komentara podsjećam što Anić i Goldstein kažu o autonomiji.

Autonomija ž 1. upravljanje samim sobom, nezavisnost od vanjskih utjecaja na duhovni i moralni integritet osobe 2. pol. pravo stanovništva da samostalno rješava stvari unutrašnje uprave, kulture i obrazovanja, obično unutar više upravno – teritorijalne jedinice ◊ grč. autonomia ← AUTO + NOMIA.

Citirao sam dva «naša mjesta» i jedno «tuđe». Na temelju navedenoga pokušat ću «izvoditi zaključke».

Autonomija djelatnika

Pogledajmo najprije što bi moglo «kriti» u sintagmi - autonomijom djelatnika. Pretpostavit ću da se na prvom mjestu misli na učitelje (nastavnike/profesore). Pretpostavit ću dalje da se pod (profesionalnim) djelovanjem misli samo na obrazovni dio djelovanja. Naime, u odgojnom djelu (djelovanja) većina djelatnika je potpuno autonomna i, nažalost, prepoznaje se uglavnom u lošim primjerima.

Danas to izgleda ovako.

Učitelj se najprije zaduži za neki obrazovni program.

Sve predmetni programi, koje propisuje «država», ispisani su prilično detaljno u nekakvim knjigama tzv. nastavni planovi i programi. Učitelj tada, na temelju ispisanog u NPP, ispisuje svoj, tzv. izvedbeni program. U sustavu, naravno, postoji element kontrole, to su tzv. prosvjetni savjetnici, koji dolaskom u škole najprije provjeravaju te (izvedbene) programe, ali i tzv. «pripreme za sat».

Problemi počinju ako se nije ispunilo propisano.

Iz navedenog se može zaključiti da danas zapravo i ne postoji autonomija djelatnika.

Slijedeće pitanje je prirodno.

Kako «povećati» autonomiju djelatnika, tj. na kojim mjestima «olabaviti» kontrolu, tj. «dati slobodu» odlučivanja djelatnicima?

Pretpostavimo da su, uvođenjem državne mature i ekspliciranjem obrazovnih ishoda, stvoreni uvjeti za «vlastitu interpretaciju» programa i izbora puteva i načina ostvarenja zacrtanih ciljeva (obrazovnih ishoda), pitanje je u Strategiji i dalje otvoreno. Naime, Strategija kaže: « Važan preduvjet autonomije djelatnika je podizanje razine njihovih kompetencija kroz unaprjeđivanje sustava inicijalnog obrazovanja i stalnog stručnog usavršavanja.»

Zaključak koji izvodim je taj – autonomija djelatnika će «čekati» dok se djelatnici «stručno ne usavrše» (ili dok ih sustav «stručno ne usavrši», što je pitanje također vezano uz autonomiju) i ne postanu «kompetentni».

To bi bilo, manje-više u redu, kad bi bilo nedvosmisleno jasno što se misli pod kompetencijama i stručnim usavršavanjem, ili što se misli kada se kaže «unprijediti sustav inicijalnog obrazovanja». Kada bi to bilo jasno o Strategiji bi se moglo puno odgovornije (i javno) raspravljati s mnogih pozicija.

Autonomija institucija (u području obrazovanja i znanost)

NOK je još 2011. najavio samostalnost škola, te pedagoški i školski pluralizam uz naznaku: (težnje) koje obvezuju na ostvarenje sve dionike.

Strategija ponavlja iskazane «težnje». NOK je precizniji u definiranju «težnji».

Iz navedenog je jasno kako su autori i NOK-a i Strategije svjesni da navedeno ne postoji u našem školskom sustavu. Naglašavam:

ne postoji: sloboda i neovisnost škole u osmišljavanju aktivnosti, programa te projekata za učenike, roditelje, učitelje i ostale školske djelatnike kao dio školskog kurikuluma i stvaranja identiteta škole;

ne postoji: sloboda izbora sadržaja, primjene metoda i organizacije odgojno-obrazovnoga rada u ostvarivanju nacionalnoa kurikuluma;

ne postoji : sloboda i neovisnosi u stvaranju različitosti u pedagoškom i školskomu radu.

Pretpostavimo da su autori i NOK-a i Strategije u pravu i da bismo u slijedećih dvadesetak godina to što ne postoji promijenili u – sada postoji.

Budući da se ovdje radi o obrazovnim institucijama (svejvrsnim tvrtkama) u «vlasništvu države», koja ih i finacira, postavlja se prvo pitanje.

Na koji način će vlasnik svojoj tvrtki «narediti» da bude neovisna i slobodna (autonomna)?

Može li se to dogoditi na način (u varijanti potpune autonomije) da vlasnik usmjeri novac u tvrtku i kaže – ispuni moja očekivanja na svoj način?

Sklon sam vjerovati da takva misao nije ni blizu niti autorima niti političarima.

Nakon toga je zaključak očigledan. Potpuna autonomija obrazovnih institucija je nemoguća.

Slijedeće pitanje je opet prirodno: kakva to autonomija (institucija) ide u javnu raspravu?

Mislim da nitko o tome nema nikakvih saznanja – autori pogotovo.

Recimo ipak, s obzirom na navedene težnje, kako bi taj proces mogao zaživjeti u školama?

Prema sadašnjem zakonu u školama je «generator» svih školskih aktivnosti – ravnatelj. To je, naravno, osoba (muškarac, žena) izabrana na nekavom natječaju (za ravnatelja) temeljem nekakvih kriterija propisanih od strane školskog odbora (države). Koliko znam rjetki kandidati su ispisivali svoju viziju razvoja škole u eventualnom četverogodišnjem mandatu.

Zaključak je (meni) prirodan: kandidati se ne obvezuju realizacijom ishoda svoje vizije i zapravo njihova odgovornost ne postoji, osim u slučaju da «naruše postojeće stanje». Drugi problem je što je što su ti «vizionari» u pravilu izabrani «političkom voljom» i sve njihove ambicije vezane uz školu prestaju «ustoličenjem».

Mi se zadnjih godina bavimo educiranjem ravnatelja. To je u okviru nekavog projekta dobijanja licence za «doživotnog ravnatelja». Poznato mi je kako to ide, jer sam i sam bio u tom procesu. Nakon desetak odslušanih modula … Jedan od problema je u tome što su u projekt uključeni samo postojeći ravnatelji. Poznato mi je i to da je to model odnekud uvezen.

Ne vidim razloga da se ravnatelj ne bira na temelju programa. Njegov slijedeći mandat ovisio bi samo o realizaciji njegovih ideja (iz predloženog programa). Dobiveni mandat bi se mogao i prekinuti ako se ključne faze (programa) ne realiziraju. S takvim ravnateljima (istinskim vizionarima) možda bi bilo moguće i pokrenuti sustav.

U ovom trenutku se čini da se kopira pravni sustav «doživotnih sudaca». Mislim da je jasno o čemu govorim.

Veliki problem ravnatelja/vizionara (ako se i pojave) je u «konzerviranom» u školama postojećem kolektivu, koji bi (vizionar) trebao pokrenuti. Unatoč svim ovlastima dobijenim od «države» priča je jako složena (i tu imam svježe i neposredno iskustvo). Priča bi bila čak i moguća da postoji i mala naznaka sličnosti s finskim iskustom.

Lekcije iz Finske (citat):

Povjerenje može opstati jedino u okruženju izgrađenom na poštenju, samopouzdanju i profesionalnosti te s dobrim upravljanjem… ( finski odgojno-obrazovni sustav) predstavlja dio iznimno funkcionalne demokratske socijalne države. .. Kvaliteta neke zemlje ili njezinih dijelova rijetko je rezultat samo jednog čimbenika. Cijelo društvo mora usklađeno djelovati. (str. 174.)

Ali i u djelu:

No nema puno smisla pokušavati poboljšati škole ako ne postoji moralni temelj i jasna ideja o tome što se želi postići. Ako ne znate kamo idete, svako je odredište dobro.…

(L. Stoll, D. Fink: Mijenjajmo naše škole)

29. listopada 2013.

 

::Tribina ZPG
Sveobuhvatna reforma, 2. dio

Treću godinu održava se svečana konferencija 'Hrvatski kvalifikacijski okvir - prilika za kvalitetnu provedbu cjelovite reforme obrazovanja'. Organizira ju Nacionalno vijeće za razvoj ljudskih potencijala uz podršku Ministarstva znanosti i obrazovanja.
Na konferenciji su predstavljeni ciljevi razvoja i osposobljavanja s naglaskom na Hrvatski kvalifikacijski okvir kao instrument za provedbu obrazovne reforme na svim razinama - od strukovnog pa do cjeloživotnog učenja.

Opširnije...

12. 12. 2017.


::Popis udžbenika

Poštovani roditelji i učenici, na donjem linku možete pronać popis udžbenika za slijedeću školsku godinu

popis udžbenika


::Školski kurikulum

Svi zainteresirani na donjem linku mogu preuzeti školski kurikulum i eksperimentalni plan i program.

školski kurikulum (.doc, 217 KB)
eksperimentalni plan i program (.doc, 117 KB)


::Anketa
Misliš li da ćeš ostvariti dobar uspjeh na državnoj maturi?
Da,siguran/a sam!
Ne!
Nisam siguran/a!
Ovisi koliko se budem pripremao/la.


::Inicijativa

Eksperimentalni program

Zadarska privatna gimnazija već neko vrijeme intenzivno radi na stvaranju eksperimentalnog školskog programa. Pozivamo sve zainteresirane da se detaljnije upoznaju s projektom.

Prijedlog eksperimentalnog programa (PDF, 80KB)


::Projekt

Seksualnost adolescenata

Zadarska privatna gimnazija s pravom javnosti ove godine je pokrenula vlastiti projekt pod naslovom Seksualnost adolescenata. Program i tijek projekta možete vidjeti u PDF formatu.


::Informacije