Početna
O školi
Tribina ZPG
Upisi
Raspored sati
Web imenik
Foto galerije
Oglasna ploča
Webmail
Kontakt

Za roditelje
Korisničko ime:

Šifra:
Za razrednike
Korisničko ime:

Šifra:

Riva On
NCVVO
Državna matura
MZOS
CARNet
Grad Zadar
Wikipedija

 

Strategija svih strategija 3

U prethodnom tekstu sam spomenuo, uspoređujući Strategiju s Ustavom, kako «operacionalizacija» ne bi trebala biti neposredni dio Strategije. Međutim, budući da su u (ovoj) Strategiji ispisni ciljevi i mjere (svojevrsna operacionalizacija) i oni su u «javnoj raspravi», pa pogledajmo kako to meni izgleda.

1. cilj: Integrirati politike cjeloživotnog učenja i obrazovanja s ciljevima društvenog, gospodarskog, regionalnog i kulturnog razvoja, te s politikama zapošljavanja i socijalne skrbi.

Nužno je razvijati integrirane i usklađene procese provođenja politika cjeloživotnog učenja unutar kojih su u središtu stremljenja, otkrivanje i razvoj sposobnosti pojedinaca, ciljevi i kulturne i druge vrednote društva te gospodarski razvoj.

Mjera 1.1. Projektirati i uspostaviti baze podataka te razviti sustav evidencije i analize ljudskih potencijala. (2016.; 2018.)

Nadležnost: Tijela državne i javne uprave.
Provedba: Nadležna ministarstva i Zavodi za zapošljavanje.
Rok: Razvoj do 2016., a potpuna uspostava do 2018.
Pokazatelji ostvarivanja: Broj obuhvaćenih građana u bazama podataka.

Mjera 1.2.: Razviti modele i instrumente za prognoziranje budućih potreba za znanjima i kvalifikacijama u skladu s razvojnim ciljevima predvidivim demografskim te imigracijskim promjenama. (2017.; 2018.)

Nadležnost: tijela državne i javne uprave.
Provedba: Nadležna ministarstva i Zavodi za zapošljavanje.
Rok: Razvoj do 2017. i uspostava do 2018.
Pokazatelji ostvarivanja: Metodologija, podloge i baze podataka za prognoziranje
potreba za znanjima i kvalifikacijama.

KOMENTAR
Navedeni 1. cilj (iz naslova) moguće je realizirati jedino uz pretpostavku da postoje odgovarajuće strategije/ciljevi s kojima se treba integrirati. Budući da su u praksi nevidljivi (ako postoje) nije jasno s čime se politike CUO trebaju integrirati.

Ako pretpostavimo da takvi ciljevi/strategije ipak postoje i krene se u realizaciju navedenih mjera, naslućujem da će to biti na način stvaranja nekakvih novih (administrativnih) državnih agencija (bez obzira na to što je navedena nadležnost) u koje će se zapošljavati neki čudni, podobni ljudi i primati plaće na teret poreznih obveznika (iz proračuna), slijedećih pet godina (prema navedenom planiranju).

Recimo da nisam u pravu s ovom procjenom, ali mi se period od pet godina čini predugačak s obzirom na nedavni popis stanovništva, koji je definirao jako puno baza podataka.

Što se tiče «razvijanja sustava evidencije», pretpostavljam da se radi o običnoj bazi podataka (evidencija iz popisa) i mislim da se tu nema bogzna što razvijati, a što se tiče «analize ljudskih potencijala» pretpostavljam da se tu radi, također, samo o evidenciji «stručne spreme» iz popisa stanovništva, popisa nezaposlenih i o broju mogućih radnih mjesta (politika zapošljavanja, sada i u perspektivi), tako da se niti iza «analize ljudskih potencijala» ne krije poseban misterij.

Kad je u pitanju (2. cilj) «razvijanje modela i instrumenata za prognoziranje…» mislim da je puno jednostavnije «kupiti model» koji već negdje funkcionira i u taj model ugraditi naše posebnosti – jer se radi o nečemu što je obična matematika.

Preporučujem da se u taj, razvijeni ili kupljeni model (prognoziranja), svakako ugradi parametar utjecaja EU. (I sve «prognoze» se tada kompromitiraju. Ne postoji način da me se razuvjeri u izrečeno).

Ovo analiziram s pozicije da će se ovo uskoro i ostvarivati. Međutim, čini mi se da je danas sve ovo (gore najavljeno) nepotrebno. Naime, od kada je «svijeta i vijeka» ljudi su se sami snalazili na temelju postojećih resursa, kod nas i u svijetu. Nisu čekali da ih država zapošljava. Problem države je što već duže vrijeme ne zna naći način da iskoristi silnu energiju oko 350 tisuća radno sposobnih i nezaposlenih stanovnika.

Iz gore priloženih «životopisa» lako se može zaključiti da ljudima (prioritetno) ne trebaju «agencije» nego spektar mogućih poslova.

Naravno, Strategija se radi dugoročno. Najavljena je kao «živo tkivo», tj. mijenjat će se periodično. Ako to bude tako, tada se u temelje trebaju ugraditi – prioriteti.

Procjenjujem da ove mjere nisu prioritetne.

Država treba «stvarati radna mjesta»!!!

Strategija gospodarskog razvoja i realizacija ciljeva iz te strategije učinit će ovu Strategiju (koja mora biti dio SGR razvoja) funkcionalnom, a možda u ovom djelu (cjeloživotnog učenja) i suvišnom.

Npr. «razvijanje modela i instrumenata za prognoziranje…» temelji se na realizaciji gospodarskih ciljeva iz (nekakve) Strategije gospodarskog razvoja. Bez toga mjera nema smisla.

2. cilj: Izgraditi i razvijati sustav za cjeloživotno osobno i profesionalno usmjeravanje uvažavajući specifičnosti pojedinih dijelova sustava.

Od predškole pa do visokog obrazovanja nužno je neprestano otkrivati, poticati i usmjeravati sposobnosti i potencijale pojedinaca. Pri tome je važno uravnoteživati osobne želje i sklonosti s ciljevima društvenog i gospodarskog razvoja.

Mjera 2.1. Definirati kriterije, pokazatelje i procese za prepoznavanje, praćenje, poticanje i usmjeravanje ljudskih potencijala, naročito nadarenih pojedinaca. (pilot projekt 2016.)

Nadležnost: Nacionalno vijeće za razvoj ljudskih potencijala.
Provedba: Projekt (visoka učilišta, Hrvatska psihološka komora i Hrvatsko psihološko društvo. Zaklade za stipendiranje). Projekt za moguće financiranje iz ESF-a.
Rok: Pilot projekt 2016.
Pokazatelji ostvarivanja: Broj identificiranih nadarenih pojedinaca. Uložena sredstva u njihovo obrazovanje.

Mjera 2.2. Definirati potrebne kompetencije savjetnika, mentora i trenera na svim razinama odgoja i obrazovanja – od predškole, inicijalnog obrazovanja, visokog obrazovanja, obrazovanja odraslih te unutar službi za zapošljavanje državnih (javnih) i gospodarskih sektora. (2015.)

Nadležnost: Nacionalno vijeće za razvoj ljudskih potencijala.
Provedba: Visoka učilišta.
Rok: 2015.
Pokazatelji ostvarivanja: Definirana matrica kompetencija savjetnika, mentora i trenera.

Mjera 2.3. Razviti nove i specifične procese savjetovanja svim razinama odgoja i obrazovanja te zapošljavanja: e-savjetovanje i e-testiranje sposobnosti, sklonosti i stremljenja, mrežne stranice, vodiči i aplikacije za mobilne uređaje sa savjetima za upravljanje osobnim obrazovanjem i karijerom. (2016.)

Nadležnost: Zavodi za zapošljavanje, državne agencije, nadležna ministarstva, visoka učilišta.
Provedba: Projekti (Zavodi za zapošljavanje, agencije, visoka učilišta, Hrvatska psihološka komora i Hrvatsko psihološko društvo i softverska poduzeća). Moguće financiranje iz ESF-a.
Rok: 2016.
Pokazatelji ostvarivanja: Broj novo razvijenih i primijenjenih vodiča, testova za procjenu sposobnosti i potencijala, web stranica za savjetovanje i usmjeravanje.

Mjera 2.4. Proširiti mjesta i službe za savjetovanje i profesionalno usmjeravanje i umrežiti ih. (2018.)

Nadležnost: Zavodi za zapošljavanje, nadležna ministarstva, državne agencije, visoka učilišta.
Provedba: Projekt. Implementacija i održavanje: državne agencije, ustanove i institucije za obrazovanje odraslih, Zavodi za zapošljavanje, nadležna ministarstva, visoka učilišta. Moguće financiranje projekta iz ESF-a ili/i iz državnog proračuna.
Rok: 2018.
Pokazatelji ostvarivanja: Broj novo otvorenih mjesta za informiranje, savjetovanje i usmjeravanje. Broj zaposlenih savjetnika, mentora i trenera. Broj novih vodiča za informiranje, savjetovanje i profesionalno usmjeravanje.

KOMENTAR
(M1)
Kad su u pitanju sintagme koje se javljaju u formi «selbstverständlich», kao ova – «sustav za cjeloživotno osobno i profesionalno usmjeravanje uvažavajući specifičnosti pojedinih dijelova sustava», u najmanju ruku se pitam, što je to njima (autorima Strategije) jasno a ja ne vidim. Recimo, nikako ne mogu dokučiti što znači «osobno i profesionalno usmjeravanje», s pozicije da to meni (odraslom) netko čini.

Ne znam tko bi to mogao mene (odraslog) kako i kamo – osobno usmjeriti. Za profesionalno usmjeravanje je dovoljno reći – gdje i kakvog posla ima, a ja ipak najbolje znam koji posao mogu/znam raditi. Možda će to jednog dana i biti važno, ali sam siguran da sada nije prioritet – jer poslova nema!
Priča ove Strategije (u javnoj raspravi) se boji crnim ako se neko domisli kako ovom Strategijom «školujemo djecu za tuđa tržišta».

Kad su «u igri» nadareni pojedinci prva misao mi je – još jednom se netko brine o pametnima. Slične priče nalazimo u kontekstu ekološkog osvješćivanja. Često se pokazuje kako su «ekološki najosvješteniji» (na papiru) i najveći zagađivači.

To govorim iz osobnog iskustva.

U «sustavu darovitih» proveo sam dvadesetak godina i previše puta razočarao upravo s ovakve pozicije – najvažnije je da to napišemo!

Uistinu bih volio da me netko razuvjeri. Jednom mi je to osobno garantirao jedan g. Božičević, kao voditelj sličnog projekta. Siguran sam da rijetki pamte i njega i taj projekt. Drugi put je to radila gđa. Ivanek u ime Agencije za odgoj i obrazovanje. Projekt je bio upravo ovo što je ispisano. Identificirati (odrediti broj) nadarene pojedince.

Pokazatelji ostvarivanja: Broj identificiranih nadarenih pojedinaca. Uložena sredstva u njihovo obrazovanje. Nešto gore (s pozicije projekta) nisam vidio u životu!

I sada Strategija upravo to još jednom locira kao nekakvu mjeru. Za mene je to prestrašno.

Siguran sam da se i toga rijetki sjećaju. Naravno, ispisane su stranice i stranice, održavani seminari… i trošen novac poreznih obveznika.

Pitam se dalje zašto taj (pilot) projekt nije prioritetan.

Možda je razlog u tome što je ulaganje u (vrhunsku) pamet isplativo jedino društvima koja znaju pamet i iskoristiti?

Nadležnost: Nacionalno vijeće za razvoj ljudskih potencijala.

Ispisao sam ponešto gore, ali ovaj podatak, o postojanju (!!!) Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala me uistinu čini depresivnim. Tko su uopće ti ljudi koji su tko zna od kada neprimjetni u sustavu. Nije zanemarivo pitati «kolika im je plaća» za neprimjetnost. I sada krajem 2013. Strategija (nesvjesno) otkriva i njihovo postojanje i nerad rečenicama: …otkrivati, poticati i usmjeravati sposobnosti i potencijale pojedinaca.
Definirati kriterije, pokazatelje i procese za prepoznavanje, praćenje, poticanje i usmjeravanje ljudskih potencijala, naročito nadarenih pojedinaca.

(M2)
Definirati potrebne kompetencije…uistinu mi je nejasno kakve će se sve kompetencije otkriti u slijedeće 2-3 godine. Naime, sve nam (meni) je to dobro poznato, a ako nije, predobro je ispisano na nekim drugim mjestima i ako za prepisivanje treba toliko vremena…

Razviti nove i specifične procese savjetovanja …i ove mjere imale bi smisla jedino u gospodarski uspješnoj Hrvatskoj.

Nadležnost: Nacionalno vijeće za razvoj ljudskih potencijala.

Ovo moram ponoviti!

Ispisao sam ponešto gore, ali ovaj podatak, o postojanju (!!!) Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala me uistinu čini depresivnim. Tko su uopće ti ljudi koji su tko zna od kada neprimjetni u sustavu. Nije zanemarivo pitati «kolika im je plaća» za neprimjetnost. I sada krajem 2013. Strategija (nesvjesno) otkriva i njihovo postojanje i nerad rečenicama: …otkrivati, poticati i usmjeravati sposobnosti i potencijale pojedinaca.
Definirati potrebne kompetencije savjetnika, mentora i trenera na svim razinama odgoja i obrazovanja.

3. cilj: Razviti procese i sustav priznavanja neformalno i informalno stečenih znanja i vještina.

Uspostava procesa i sustava priznavanja stečenih znanja i vještina, naročito onih proizašlih iz neformalnih oblika učenja, dugoročni je izazov. Time bi se omogućila bolja vertikalna prohodnost i fleksibilnost, primjenom načela cjeloživotnog učenja, a što predviđaju HKO i strateški EU dokumenti. Uvođenje sustava uslijedit će tek nakon pažljive analize pozitivnih i negativnih iskustava iz drugih zemalja.

Mjera 3.1. Definirati procese i sustav za vrednovanje prethodno stečenih znanja i vještina na svim razinama obrazovanja. Poticati primjenu vrednovanja prethodno stečenih znanja i vještina na svim razinama obrazovanja. (2018. kontinuirano).

Nadležnost: Državne agencije i Ministarstvo.
Provedba: Projekt (akreditirane ustanove za vrednovanje neformalnog i informalnog učenja). Moguće financiranje iz ESF.
Rok: Projekt - definiranje procesa i sustava do 2018. Uvođenje: trajno.
Pokazatelji ostvarivanja: Pravilnik o vrednovanju neformalnog i informalnog učenja.
Broj akreditiranih ustanova za vrednovanje neformalnog i informalnog učenja.
(ovo «informalno» definirajte na nekom mjestu. Naime riječ ne postoji u Rječnicima, a to što je vama familijarna ne znači da je svi razumiju).
Broj građana s formalno potvrđenim stečenim znanjima i vještinama neformalnim i informalnim putem.

Pogledajmo kako to (Uspostava procesa i sustava priznavanja stečenih znanja i vještina…) izgleda na nedavnom iskustvu jednog Josipa. Budući da je ta priča dodijeljena u nadležnost Državne agencije (valjda za odgoj i obrazovanje) i Ministarstva, i Josipova će biti puno jasnija.

U lipnju je položio državnu maturu: više razine iz jezika, nižu razinu matematike, biologiju i fiziku kao izborne predmete – i stekao pravo upisa na veterinarski fakultet Zagrebu.

Njegovi problemi počeli su prije dvije godine kada se odlučio studirati veterinu.

Pokazalo se da u strukovnoj školi koju je pohađao, nije odradio (gimnazijski) program drugog razreda biologije i kemije. Na fakultetu su mu savjetovali (usmeno naravno, tako naš sustav funkcionira) da «položi» te predmete. To je i učinio. Međutim, pokazalo se da to ipak nije dovoljno, jer ga (upisni) računalni program, nakon položene DM, «nije vidio» čitajući samo podatke iz E- matice. I naš Josip zbog toga nije stekao pravo upisa. Priča naravno, ima i nastavak. Roditelji su konzultirali Ministarstvo i dobili zanimljiv odgovor (opet samo usmeno) – Josip mora dvije godine slušati gimnazijski program, i tek tada će steći uvjete …

Josip je upravo danas (3. listopada) krenuo u Sarajevo – studirati veterinu.

Pomislite samo, ne morate izreći ništa, kako će ti isti ljudi sutra zastupati potpuno drugačiju poziciju.

U konceptu cjeloživotnog učenja te dvije godine su uistinu - sitnica.

Pretpostavljam da su autori Strategije prepoznali slične manjkavosti sustava, ali mi nije jasno zašto se rješavanje sličnih problema – ostavlja za (daleku) budućnost.

Primjer jasno govori o vjerodostojnosti Ministarstva i autonomiji Sveučilišta/fakulteta.

Valjda je od države propisana DM dovoljna za vrjednovanje prethodno stečenih školskih znanja. Ako nije neka se ukine.

Neki dekani/fakulteti propisuju dodatne uvjete kao kriterij upisa, temeljeći to na svojoj autonomiji. Međutim, ako to nisu propisali, jedini kriterij upisa ostaju «bodovi» iz prethodnog školovanja i «bodovi» stečeni polaganjem ispita na DM.

Nemam pojma što je tu (bilo) misteriozno.

A nemam pojma niti o tome što se to kontinuirano treba raditi do 2018. na rješavanju ovog problema.

4. cilj: Poticati primjenu informacijsko-komunikacijskih tehnologija u obrazovanju.

Dinamičan razvoj informacijskih tehnologija i komunikacijskih mogućnosti korjenito mijenjaju paradigme učenja i obrazovanja, s teško predvidivim utjecajima i posljedicama na buduće načine stjecanja i primjene znanja, vještina i stavova. Stoga je nužno razvijati i širiti primjenu e-učenja, uvoditi ekspertne sustave za poučavanje, te druge suvremene metode poučavanja temeljene na informacijsko-komunikacijskim tehnologijama. Formirat će se digitalni otvoreni obrazovni sadržaji i pomagala sa slobodnim pristupom

Mjera 4.1. Razvijati računalne i ekspertne sustave i digitalne sadržaje za poučavanje podržane informacijsko-komunikacijskim tehnologijama. (Trajno).

Nadležnost: MZOS. CARNET, SRCE, ustanove za obrazovanje odraslih, visoka učilišta.
Provedba: Projekti (CARNET, SRCE, ustanove obrazovanja odraslih, visoka učilišta i poslodavci). Moguće financiranje iz ESF-a i iz državnog proračuna.
Rok: Trajno
Pokazatelji ostvarivanja: Broj projekata i novo razvijenih e-sustava. Broj korisnika sustava.

Mjera 4.2. Organizirati digitalne otvorene obrazovne sadržaje i pomagala sa slobodnim pristupom. (2020. – kontinuirano).

Nadležnost: CARNET, visoka učilišta.
Provedba: Projekti (CARNET, ustanove obrazovanja odraslih, visoka učilišta i poslodavci).
Moguće financiranje iz ESF-a i iz državnog proračuna.
Rok: Uspostava sustava do 2020. Razvoj: trajno.
Pokazatelji ostvarivanja: Broj sadržaja instaliranih u baze znanja. Broj korisnika sustava.

Za ovo ispisati uistinu ne treba nekakva posebna mudrost.
Treba samo nešto više novaca u sustavu.

8. listopada 2013.

 

::Tribina ZPG
Repetitio est mater studiorum

Ova (latinska?) mudrost, sažeta u četiri riječi, prati nas na razne načine od prvog ulaska u školu. Ja sam je proživljavao kroz: uči, uči sine…neki drugi mnogim repeticijama tijekom školovanja. Danas se objavljuje kroz instrukcije i domaće radove.
Ovakva pedagoška (!?) praksa temelji se na navedenoj mudrosti. Međutim, takva praksa u sukobu je s navedenim prijevodom ove latinske sentencije i puno je bliža prijevodu:
Ponavljanje je majka učenja!

Opširnije...

23. 11. 2017.


::Popis udžbenika

Poštovani roditelji i učenici, na donjem linku možete pronać popis udžbenika za slijedeću školsku godinu

popis udžbenika


::Školski kurikulum

Svi zainteresirani na donjem linku mogu preuzeti školski kurikulum i eksperimentalni plan i program.

školski kurikulum (.doc, 217 KB)
eksperimentalni plan i program (.doc, 117 KB)


::Anketa
Misliš li da ćeš ostvariti dobar uspjeh na državnoj maturi?
Da,siguran/a sam!
Ne!
Nisam siguran/a!
Ovisi koliko se budem pripremao/la.


::Inicijativa

Eksperimentalni program

Zadarska privatna gimnazija već neko vrijeme intenzivno radi na stvaranju eksperimentalnog školskog programa. Pozivamo sve zainteresirane da se detaljnije upoznaju s projektom.

Prijedlog eksperimentalnog programa (PDF, 80KB)


::Projekt

Seksualnost adolescenata

Zadarska privatna gimnazija s pravom javnosti ove godine je pokrenula vlastiti projekt pod naslovom Seksualnost adolescenata. Program i tijek projekta možete vidjeti u PDF formatu.


::Informacije