Početna
O školi
Tribina ZPG
Upisi
Raspored sati
Web imenik
Foto galerije
Oglasna ploča
Webmail
Kontakt

Za roditelje
Korisničko ime:

Šifra:
Za razrednike
Korisničko ime:

Šifra:

Riva On
NCVVO
Državna matura
MZOS
CARNet
Grad Zadar
Wikipedija

 

Strategija svih strategija 2

Drucker (1993) tvrdi da «sredstva za proizvodnju» više nisu kapital, ni prirodni resursi, ni radna snaga, nego znanje (a tako će biti i u budućnosti)….Danas vrijednost stvaraju «produktivnost» i «inovacija», primjene znanja u radu (str. 8).

Reich (1992) …«Više neće biti nacionalnih ekonomija…Najveći kapital svake nacije bit će znanje i ideje njezinih građana».

(Louise Stoll i Dean Fink: Mijenjajmo naše škole; Educa, Nakladno društvo, d.o.o., Zg.)
na stranici 7. Uvoda Strategije piše: … U modernim društvima kapital stvaralačkog ljudskog znanja ima za razvoj zemlje prednost u odnosu na kapitale prirodnih dobara i rutinskog rada, pa čak i u odnosu na financijski kapital.

JL (5. 10.) Prelazimo iz kapitalizma u «znanstvenizam» u kojem je znanje ključan kapital svega što se odvija u ekonomijama i gospodarstvima. Znanje je postalo ključno mjerilo uspješnosti pojedinca, ekonomije i društva u cjelini, voda života uspješnih društava, riječi su kojima je predsjednik Uprave Hrvatskog telekoma Ivica Mudrinić otvorio konferenciju Znanjem rastemo.


Čini se da je sada trend «biti pametan» govoreći nešto što je poznato već dvadesetak godina.

Problem «prepisivanja» je u potpisivanju tuđeg kao svoje je u tome što i za to trebaju neke vještine. Recimo – poznavanje hrvatskog jezika. Naime, Anić i Goldstein jasno kažu što znači riječ «moderan».

moder/an: … 2. koji je u duhu ovoga vremena, suvremen, današnji, nov…

Iz značenja se može zaključiti da su sve postojeće države na svijetu moderne, pa i Hrvatska. Pretpostavljam da su autori željeli napisati: U uspješnim društvima, kao što reče IM, ili razvijenim društvima, kao što piše u Planu razvoja…

Potrebe za povećanjem ulaganja u obrazovanje uvjetovane su visokim standardima obrazovnih sustava razvijenih društava s kojima težimo uskladiti hrvatsko obrazovanje

Zaključak: Promišljajte Strategiju i s ovih pozicija.

TROKUT ZNANJA

Na stranici (7) ispisana je rečenica:
Trokut znanja («stranice, kutovi, ili vrhovi» trokuta su definirane kao: cjeloživotno učenje, inovacije, znanost) kojemu država pruža uvjete za djelotvorno funkcioniranje.

Time se kao temelj obrazovanja nameće koncept cjeloživotnog učenja koji omogućuje svakom pojedincu, iz bilo koje dobne skupine stalni pristup obrazovanju i priznavanje različitih oblika učenja.

Trokut znanja («stranice» trokuta su definirane kao: cjeloživotno učenje, inovacije, znanost) kojemu država pruža uvjete za djelotvorno funkcioniranje.

Jednom davno, početkom devedesetih, bio sam na edukaciji za voditelja debate. Tamo sam naučio da se svaka komunikacija temelji na «dobro definiranim pojmovima». Promišljajući definiranje otkrio sam da je «definicija definicije» definirana u «logici» (genus i differentia specifica). Mislim da se to može svesti i na moje «cjeloživotno učenje», koje mi u ovom trenutku predstavlja problem. Naime, jako dobro znam kako je trokut «matematički definiran», pa se najprije pitam o kojem trokutu je ovdje riječ. Mislim da upravo o tome ovisi na koji način će država «pružati uvjete za djelotvorno funkcioniranje» (trokuta?). Naime, ako je u igri «jednakostraničan» trokut, za pretpostaviti je da će država pružati jednake uvjete za sve «stranice trokuta». Ali ako to nije slučaj, pitam se …

Zato ću svoje komentiranje početi s komentiranjem «stranica» trokuta.

Cjeloživotno učenje

Cjeloživotno učenje se spominje i u Planu razvoja … (2005. –2010.) u prioritetnim područjima kao: Razvijanje navika cjeloživotnog učenja sukladno potrebama tržišta.

Prvi put sam tu sintagmu čuo u izjavama dr. Pere Lučina, nakon njegovog «boravka u Europi» u vrijeme pristupnih pregovora. Mislim da je zbog toga očigledno kako se radi o «uvezenom znanju (?)» koje zvuči lijepo i vizionarski.

Međutim, čitajući pažljivije bitno, u navedenim citatima, lako se uočava sintagma «razvijena/uspješna društva» koja su u ovoj (uspješnoj) fazi svojeg razvoja došla do spoznaje da će se još brže razvijati ako nekako implementiraju (i) ovo.

Svatko tko zaključi da se proces može obrnuti, s pozicije: idemo najprije «cjeloživotno obrazovati» ljude, pa ćemo brzo postati uspješni, nije baš «na ti» s logikom.

Plan razvoja je tu puno jasniji jer dodaje «sukladno potrebama tržišta».

Logika je i u ovom slučaju – neumoljiva.

Još jedna mi sintagma, koju nam je «servirao» dr. P. Lučin nakon povratka iz Europe, izaziva jezu: Učenje za zanimanja koja još ne postoje. (Vjerojatno ću i na nju naići negdje u Strategiji.)

Riječ «cjeloživotno» je razumljiva, mislim svima. To (valjda) označava period od rođenja do smrti. «Cjeloživotno učenje» kao pojam mijenja (mislim) vremenski kontekst. Međutim, budući da nisam siguran, volio bih od autora čuti kada počinje i kada prestaje «cjeloživotno učenje».

Drugi problem ide uz riječ «učenje».

Naime, u često čujemo i «cjeloživotno obrazovanje» (u radnoj verziji Strategije ga još nisam sreo), pa se pitam jesu li «učenje» i «obrazovanje» sinonimi.

Poznata je (i naša) poslovica: «čovjek uči dok je živ», a nije poznata (poslovica), jer ne postoji: «čovjek se obrazuje dok mu je to potrebno» (da «preživi»).

Ovu tezu bih mogao elaborirati s nizom primjera, ali mislim da je ovo dovoljno za skretanje pozornosti (autorima) na razlikovanje značenja ovih riječi u kontekstu onoga što Strategija treba staviti u temelje.

Mislim da je sintagma «cjeloživotno obrazovanje», u ovom slučaju, preciznija.

Zaključak: Promišljajte Strategiju i s ove pozicije.

Nije prošlo puno vremena da bi se tako lako zaboravilo kako je bivša država rješavala cjeloživotno obrazovanje (učenje?).

Nekada je Zavod za zapošljavanje kontinuirano osiguravao razne tečajeve za «prekvalifikacije» (tako se tada valjda nazivalo cjeloživotno učenje): tečajevi daktilografije, krojački tečajevi, tečajevi za vozače raznih profila, … i vodio na svoj način skrb o nezaposlenima. Nemam pojma što danas radi Zavod. Imam osjećaj da je sveden samo na «socijalno zbrinjavanje (evidenciju) otpuštenih radnika».

Pogledajmo kako kod nas danas izgleda iskustvo «cjeloživotnog učenja» (preživljavanja).
Zadnjih godina često dobivam životopise svježe diplomiranih profesora koji su vrlo slični,

Diplomirao (sociologiju i latinski jezik) godine …
Dvije godine sam radio na ranču Dar-Mar u Poljicima fizičke poslove. Ovo ljeto sam radio u kafiću Zlatni kutić kao konobar.Volim komunicirati s ljudima i usavršavati svoje znanje engleskog jezika .U slobodno vrijeme sviram gitaru, čitam i bavim se tjelovježbom. Posao u struci ne mogu naći zbog…
Diplomirala hrvatski jezik i književnost godine…aktivno znanje engleskoga, francuskoga i talijanskoga jezika…Radno iskustvo: Tojer d.oo. – čistačica, Z.T.O. «Toni» - prodavačica …
Dalje… engleski i talijanski jezik i književnost (aktivno španjolski):
Radno iskustvo: unapređivač prodaje i promotorica za…, rad na recepciji ..domaćica zrakoplova, turistički vodič, turistički animator…rad u darovnom dućanu, lektoriranje diplomskih radnji i stručnih tekstova…


iz čega je lako «prepoznati» da se naši mladi stručnjaci od trenutka diplomiranja počinju samostalno cjeloživotno obrazovati za zanimanja koja postoje!

Tekst u JL (2. 10. 2013.) je puno eksplicitniji s naslovima: U pet godina krize duplo više nezaposlenih s fakultetom. I dalje – 35.000 visokoobrazovanih prijavljeno je na burzi. Traže posao a ne mogu ga dobiti. I još: Isplati li se u Hrvatskoj investirati u vlastito obrazovanje?

Pogledajmo što o cjeloživotnom učenju piše u Strategiji.

Cjeloživotno učenje odnosi se na sve aktivnosti stjecanja znanja i vještina tijekom života s ciljem njihovog unaprjeđenja ili proširenja, i to u okviru osobnog, građanskog, društvenog ili profesionalnog razvoja i djelovanja pojedinca. Takav sveobuhvatni koncept obuhvaća učenje u svim životnim razdobljima i u svim izvedbenim oblicima, tj. uključuje programe formalnog obrazovanja ali i nenamjerno, neorganizirano i spontano stjecanje znanja i vještina, te se može provoditi i na neformalan i informalan način. Ono predstavlja osnovnu pretpostavku za snalaženje i neprestanu prilagodbu pojedinca promjenjivim okolnostima u osobnom životu, na radnom mjestu i u društvenoj zajednici te na radnome mjestu. Cjeloživotno učenje preduvjet je zapošljivosti pojedinca, povećanja njegove konkurentnosti na tržištu rada, ali i temelj ostvarivanja osobnih potencijala te važan element aktivnoga građanstva. Dinamičnost, prilagodljivost i kompetitivnost najrazvijenijih zajednica utemeljenih na znanju u jakoj je pozitivnoj korelaciji sa stupnjem uključenosti građana u raznolike oblike cjeloživotnog učenja.

Najveći problem pisanja temeljnih dokumenata je u tome što se moraju (???) pisati «vizionarski». Recimo, Plan razvoja …usvojen je u rujnu 2005., a evaluacije Plana trebale su se dogoditi 2006. i 2009. Ne sjećam se da su evaluacije i obavljene.

Čitajući opet Plan razvoja… ovih dana zaključio sam da je pisan vizionarski (više kao popis lijepih želja), unatoč vrlo dobrim opservacijama postojećeg stanja. Nemam pojma zašto se nije isplaniralo nekoliko realizibilnih projekata.

«Nisam vizionar. Vizije ponekad graniče s nebulozama. Ovo što ja predlažem je realnost», kaže danas u JL (5. 10.) poznati arhitekt N. Fabijanić.

Strategija je «dokument» puno većeg značenja. Na neki način je svojevrsni Ustav iz kojeg bi se trebale izvoditi «zakoni» (u slijedećih dvadesetak godina). Ako sličnost postoji, jasno je da bi Strategija trebala biti «minimalni dokument» koji pokriva sve aspekte (obrazovanja, znanosti i tehnologije),. Trebala bi odrediti stvarne (realizibilne) prioritete djelovanja i biti dokument koji se ne bi smio mijenjati «svako malo». (Strategija se ne mijenja. Strategijom najavljena operionalizacija se aktualizira!)

Samo takav dokument bi mogao biti «strategija svih strategija».

Međutim, ako se u Strategiji (180 stranica teksta) želi detaljno ispisati svaki aspekt… Strategija zapravo postaje «operativni dokument».

Zato iz AG Rječnika izdvajam značenje – 2. utvrđivanje dugoročnih ciljeva poduzeća i načina njihova ostvarivanja.

Mislim da, bez obzira na «utvrđivanje načina» dugoročni ciljevi ne dozvoljavaju «operacionalizaciju», koja je podložna brzim gospodarskim i društvenim promjenama i ne može se (dugoročno) predvidjeti.

Cjeloživotno učenje preduvjet je zapošljivosti pojedinca, povećanja njegove konkurentnosti na tržištu rada, ali i temelj ostvarivanja osobnih potencijala te važan element aktivnoga građanstva.

Cjeloživotno učenje/obrazovanje u ovom trenutku NIJE PREDUVJET ZAPOŠLJIVOSTI u Hrvatskoj. Možda će jednom (i) biti, ali je sada ta rečenica u Hrvatskoj, u ovom obliku i u kontekstu stvarnosti, u najmanju ruku nepromišljena. Naime, jedino produktivno učenje ja sam nazvao (valjda je netko već koristio istu sintagmu, ali ne znam koga citirati) - interesnim učenjem.

Ispisivanje povećanja njegove konkurentnosti na tržištu rada ljudima s navedenim životopisima je «šaka u oko».

Usko povezano s konceptom cjeloživotnog učenja je usvajanje ključnih suvremenih kompetencija koje predstavljaju prijenosni, višefunkcionalni skup znanja, vještina i stavova potrebnih svakom pojedincu za njegovo osobno ispunjenje i razvoj, društvenu uključenost i zapošljavanje. Ključne kompetencije za cjeloživotno učenje i funkcioniranje u društvu, prema preporukama Vijeća EU i Europskog parlamenta iz 2006. nužno je stjecati tijekom inicijalnog obrazovanja, a one obuhvaćaju: jezične, matematičke i osnovne kompetencije u prirodoslovlju i tehnici, digitalne, metodičke (učiti kako učiti), socijalne i građanske kompetencije, kompetencije inicijativnosti i poduzetnosti, kulturnu svijest i izražavanje.

O kompetencijama sam ispisao esej (Tribina ZPG www.zpg.hr).

Na navedene kompetencije naišao sam prije par godina u NOK-u, i već tada su mi stvorile nervozu. Naime, ovdje se jasno naglašava da se radi o «ključnim kompetencijama…koje se (sve???) moraju stjecati tijekom inicijalnog obrazovanja». Ja ne poznajem niti jednog čovjeka koji je kompetentan na navedeni način. Pretpostavljam da su to oni koje su nekada nazivali «enciklopedisti».

Najgore, za one koji to ispisuju, je to što i oni vjerojatno misle slično – ali to i dalje ispisuju. Nemam pojma zašto to čine. Moža ispisujući tu «viziju» misle da su baš oni kompetentni na taj način. To zapravo nije niti vizija (NF to naziva – nebuloza), jer danas ne postoji način da se ostvari kompetentnost tog tipa (sve kompetencije) čak ni kod pojedinaca (Supermena), a nekmoli na širem planu.

S obzirom na to da je u nas preobrazba osnovnog i srednjeg obrazovanja proces koji će se još dugo odvijati, te da još određen broj generacija učenika neće tijekom obveznog obrazovanja steći ključne kompetencije (ipak sam dobro razumio: dakle, u igri su sve navedene kompetencije) za cjeloživotno učenje, bit će potrebno svim tim generacijama, uključujući i one koje su već prije završile obrazovanje, omogućiti njihovo stjecanje kroz programe cjeloživotnog učenja.

OVU PRIČU SVAKAKO TREBA PREFORMULIRATI.
Mislim da to jako dobro zna i premijer (i njegov tim), jer je u najavi Strategije spomenuo (JL 11. 04. 2013.): Smanjit ćemo broj predmeta!

Mladi su važan dio populacije koji treba biti što više uključen u raznolike procese formalnog, neformalnog i informalnog cjeloživotnog učenja, usporedo s pohađanjem redovitih oblika formalnog odgoja i obrazovanja (predškolski odgoj, osnovno i srednje te visoko obrazovanje).

Dio ciljeva, smjernica i mjera navedenih unutar ovog strateškog dokumenta, vezanih na obrazovanje odraslih, odnosi se na programe cjeloživotnog učenja za osobe mlađe od 15 godina.

Nikako ne mogu dokučiti o čemu se ovdje govori. Naime, «nova pravila» igre (od ove godine) za osnovce jasno govore da se «bodovi moraju sakupljati» (sada) od 11-te godine, jer bez bodova (iz formalnog načina obrazovanja) nema upisa u …, a kada djeca krenu u školu od šeste godine (najava) «bodove» će početi skupljati od 10- te godine. Sve to u ime nekakve pravednosti.

Sjećam se da smo mi u tim godinama i duže, skupljali sličice životinja, nogometaša, …

Prisjetite se Spartanaca i upitajte kamo ovaj (naš) svijet ide.

Moja poruka: ostavite djecu na miru.

Jednom davno pročitao sam intervju s jednim Francuzom – nobelovcem. Pitali su ga što je bilo presudno, tj. što mu je najviše pomoglo na putu prema «Nobelovoj nagradi».

Nisam tada pamtio imena (citiranje bi bilo savršeno), ali sam upamtio, tada mi šokantan odgovor – «zahvaljujući tome što nisam pohađao osnovnu školu»!

Nedavni slučaj koji je punio medije jasno pokazuje kako naš sustav djeluje.

Jedno dijete, mediji kažu iznadprosječnih sposobnosti, «izbacivano je iz četiri škole». (Danas se to zove «premještanje» u drugu školu, jer je školovanje u toj dobi kod nas - obavezno.) Kad je «slučaj» dospio u medije «uskomešale» su se razne «stručne službe» i svatko je imao priliku reći dijagnozu. Međutim, nakon što je u medijsku priču uključen i otac (roditelj), priča se zakomplicirala i za medije i za sustav.

I kako to biva još od grčih tragedija/drama, pojavio se nekakav «Deus ex machina» i – riješio problem na «opće zadovoljstvo».

U ovom slučaju to je bila policija (naš sustav). Oca (roditelja) je strpala u zatvor!

I problem darovitog djeteta više medijski ne postoji!

Toliko i o sadašnjoj skrbi za nadarenu djecu iz 2. cilja Strategije.

Ponavljam poruku
Moja poruka: ostavite djecu na miru.


Države (društva) oduvijek žele nešto od djece.

Nažalost, ne mogu naći niti jedan primjer u povijesti s kojim bih mogao argumentirati svoj stav, i zaključujem: nikada nitko nije «pitao djecu» što oni žele, i nikada niti neće.

Ali svaki političar će se rado «slikavati s djecom u krilu» i poručivati – djeca su naše blago i budućnost!

Za upravljanje ljudskim resursima i potencijalima bitno je ojačavati postojeće, te razvijati nove i efikasnije procese i sustav za prepoznavanje sposobnosti pojedinaca, poticanje razvoja potencijala te cjeloživotno profesionalno usmjeravanje i savjetovanje.

Kvalitetni i motivirani odgajatelji, učitelji, nastavnici, i andragoški djelatnici, uključujući i stručne suradnike te rukovoditelje, temelj su cijelog sustava cjeloživotnog učenja. Za njih treba uspostaviti strukturne preduvjete kako bi postali svjesni i suočili se s potrebom za neprestanim pedagoškim, psihološkim, andragoškim i strukovnim usavršavanjem. Visoka učilišta i ustanove za obrazovanje odraslih moraju uspostaviti nove i kvalitetne programe za njihovo inicijalno ili dodatno obrazovanje.

O «prepoznavanju sposobnosti pojedinaca» ispisane su knjige i knjige. Upravo na toj razini (prepisivanja) su se završavali svi hrvatski projekti vezani uz nadarenost. Zato sam «alergičan» na svaku ispisanu riječ (obećanje, viziju…i ljude koji to ispisuju) u tom području. Inače nemam nikakvih problema s uobičajenim alergijama.

Već sam spomenuo i svoj odnos prema «selbstverständlich» sintagmama/riječima. U ovom slučaju me izluđuje sintagma «kvalitetni odgajatelj». Prvi put sam se s «kvalitetom» (škole) na ozbiljan način suočio čitajući «Mijenjajmo naše škole». Tada sam (opet) shvatio da se nerazumijevanje sugovornika temelji na nejasno definiranim pojmovima. Ali baš na tom mjestu (i zato) počinje MANIPULACIJA (u negativnom kontekstu).

Ja, čitajući sintagmu «kvalitetni odgajatelj», nemam pojma o čemu vi govorite. Ja imam svoju sliku, a vi (autori) nemate pojma koja je to. Dakle, ispisujući «kvalitetnog odgajatelja» (bez definiranja) vi manipulirate mojim doživljajem «kvalitete», i svih onih koji to čitaju.

Čitajući «Mijenjajmo škole…» osvijestio sam upravo to, ali tek nakon što su autori definirali sve ono što može činiti «kvalitetnu školu».

U medijima (JL, ovih dana) se spominje jedna zadarska «elitna» škola, s naglaskom na «elitna». Volio bih znati što to uistinu znači. Je li tekst novinaru postao «jači» ili «ironičniji» s tom kvalifikacijom – nemam pojma. Činjenica je da je i riječ «elitno» postala «selbstverständlich», iako nitko nema pojma što ona znači.

Zaključak: Čini se da nitko od autora nije konzultirao navedenu knjižicu. A čini se da nije niti «Lekcije iz Finske», koje su superlativima najavili naši vrhunski prosvjetni stručnjaci (V. Filipović, I. Kalogjera i P. Lučin).

Potpuno je nevažno(???) što su nakon toga činili suprotno!

Sve najnovije rezolucije i smjernice tijela EU naglašavaju potrebu implementacije načela i koncepta cjeloživotnog učenja u svim oblicima stjecanja znanja i vještina, uključujući što veći broj građana, bez obzira na dob, socijalni status i prethodno obrazovanje.

U nas su razvoj i primjena koncepta cjeloživotnog učenja u samom začetku, pa se ovom Strategijom definiraju ciljevi, aktivnosti i mjere za njegovo potpunije oživotvorenje. Stoga dio njih ima i motivacijsku dimenziju.

Podcrtao sam ono o čemu upravo pišem, a vi jasno vidite.
Ograda je savršena (Stoga dio njih ima i motivacijsku dimenziju.)

8. listopada 2013.

 

::Tribina ZPG
Repetitio est mater studiorum

Ova (latinska?) mudrost, sažeta u četiri riječi, prati nas na razne načine od prvog ulaska u školu. Ja sam je proživljavao kroz: uči, uči sine…neki drugi mnogim repeticijama tijekom školovanja. Danas se objavljuje kroz instrukcije i domaće radove.
Ovakva pedagoška (!?) praksa temelji se na navedenoj mudrosti. Međutim, takva praksa u sukobu je s navedenim prijevodom ove latinske sentencije i puno je bliža prijevodu:
Ponavljanje je majka učenja!

Opširnije...

23. 11. 2017.


::Popis udžbenika

Poštovani roditelji i učenici, na donjem linku možete pronać popis udžbenika za slijedeću školsku godinu

popis udžbenika


::Školski kurikulum

Svi zainteresirani na donjem linku mogu preuzeti školski kurikulum i eksperimentalni plan i program.

školski kurikulum (.doc, 217 KB)
eksperimentalni plan i program (.doc, 117 KB)


::Anketa
Misliš li da ćeš ostvariti dobar uspjeh na državnoj maturi?
Da,siguran/a sam!
Ne!
Nisam siguran/a!
Ovisi koliko se budem pripremao/la.


::Inicijativa

Eksperimentalni program

Zadarska privatna gimnazija već neko vrijeme intenzivno radi na stvaranju eksperimentalnog školskog programa. Pozivamo sve zainteresirane da se detaljnije upoznaju s projektom.

Prijedlog eksperimentalnog programa (PDF, 80KB)


::Projekt

Seksualnost adolescenata

Zadarska privatna gimnazija s pravom javnosti ove godine je pokrenula vlastiti projekt pod naslovom Seksualnost adolescenata. Program i tijek projekta možete vidjeti u PDF formatu.


::Informacije