Početna
O školi
Tribina ZPG
Upisi
Raspored sati
Web imenik
Foto galerije
Oglasna ploča
Webmail
Kontakt

Za roditelje
Korisničko ime:

Šifra:
Za razrednike
Korisničko ime:

Šifra:

Riva On
NCVVO
Državna matura
MZOS
CARNet
Grad Zadar
Wikipedija

 

Strategija svih strategija

Uvod

Motto
…međunarodni pokušaji da se rezultati iz jedne zemlje ponove u nekoj drugoj, ili da se ispitaju isti čimbenici, također su zapeli. Tome je uzrok taj da se instrumenti istraživanja ne mogu najbolje prenijeti iz jednog kulturnog konteksta u drugi, dok se interpretacija koncepcija može razlikovati od zemlje do zemlje (Reynolds i suradnici, 1994).
….
Drucker (1993) tvrdi da «sredstva za proizvodnju» više nisu kapital, ni prirodni resursi, ni radna snaga, nego znanje (a tako će biti i u budućnosti)….Danas vrijednost stvaraju «produktivnost» i «inovacija», primjene znanja u radu (str. 8).
Reich (1992) …«Više neće biti nacionalnih ekonomija…Najveći kapital svake nacije bit će znanje i ideje njezinih građana».
(Louise Stoll i Dean Fink: Mijenjajmo naše škole)


Školske novine (17. rujna 2013.):
Hrvatska je zemlja koja ima relativno nizak broj visokoobrazovanih građana u odrasloj populaciji i to je nešto što moramo mijenjati, ali u tome trebamo biti racionalni i vrlo pametni.
Zoran Milanović, Predsjednik Vlade Republike Hrvatske
www.vlada.hr 16. rujna 2013.

Jutarnji list 27. srpnja 2013.
Po broju visokoobrazovanih na začelju smo EU (naslov)
U tekstu se može naći podatak da je broj visokoobrazovanih 2001. bio na razni 12%.
Taj podatak se bitno razlikuje od podatka koji je Ministarstvo objavilo u Planu razvoja (7.8%)
JL dalje objavljuje kako je nakon zadnjeg popisa broj visokoobrazovanih (2011.) porastao na 16.4%.

Komentar NS:

Jednom zgodom, početkom dvijetisućite, sjedio sam u Europskom domu, u Zagrebu, uz jednog «simpatičnog tipa», prateći izlaganja o školskim sustavima. Pokazalo se da je «taj tip» bivši slovenski «reformski ministar» Gaber.

Bio je gost-predavač … i iznio je svoja iskustva reformiranja slovenskog školstva.

Danas, desetak godina poslije njegove riječi imaju (meni) puno značenje. Naime, «predvidio je» da ćemo prolaziti isti/sličan put. Jedno od predviđanja bilo je vezano uz uvođenje državne mature. Dogodilo se - desetak godina kasnije. Drugo, koje pamtim, bilo je vezano uz «broj/postotak visokoobrazovne populacije». Zaključio ja da se taj broj – treba povećati, i malo šeretski dodao – i podvostručio se nakon nekoliko godina.

Iz gore navedenih brojeva, čini se da smo «potezom pera» u startu (za 4,2 %) povećali broj visokoobrazovanih. Ako pretpostavimo da su brojevi 7.8% i 16.4% točni lako je izračunati da se i kod nas broj visokoobrazovne populacije podvostručio za deset godina. U drugoj opciji (12% i 16.4%) «rast» je puno prirodniji i na razini je povećanja od 1.4 puta.

Danas je izvjesno da su i Slovenija i Hrvatska u golemim gospodarskim problemima.

Jednom, još davnije je bilo, upamtio sam rečenicu pok. profesora Padelina iz geografije, kad nam je objašnjavao brzi gospodarski oporavak, poslije rata, potpuno razorene Njemačke.

Imali su «stručnu radnu snagu» i jednog mudrog državnika! – rekao nam je.

Navedeni brojevi govore kako i Slovenija i Hrvatska ipak (barem sada) imaju «stručnu radnu snagu», pa je jedino objašnjenje njihova gospodarskog neuspjeha u tome što - nemaju mudre državnike (političare).

Ako pretpostavimo da su navedeni brojevi zbog nečega netočni, tj. da i dalje (unatoč brzom rastu populacije visokoobrazovanih) nemamo «stručnu radnu snagu», onda mudrost naših političara, iz ove perspektive, ne bi smjeli dovoditi u sumnju.

Upravo zato sam na početku ispisao (citirao) davno poznate činjenice, koje nam sada, dvadesetak godina poslije, dolaze kao «naša autentična mudrost».

Dalje ćemo sami zaključivati o mudrosti naših političara.

Strategija

Konačno imamo radni materijal Strategije u «radnom obliku» spremnom za «javnu raspravu». Strategija razvoja obrazovanja, znanosti i tehnologije nastajala je i nastala na čudan način, tipičan za naše «prepoznavanje razvojnih prioriteta». Priča je počela Deklaracijom HAZU (oko 2000.), nastavila se HNOS-om i Planom razvoja … (2005. – 2010.), te NOK-om i HKO-om.

Pokazalo se da je HNOS bio slijepa ulica (promašaj), pokazalo se da je od «nabildanoga» Plana proizašla samo Državna matura, NOK još uvijek nitko ozbiljno ne percipira (implementira), osim u segmentima međupredmetnih tema (zdravstveni i građanski odgoj). HKO je pompozno predstavljen i još uvijek nitko (u školama sigurno) nema pojma o čemu se radi.

I evo nam Strategije koja se temelji na ispisanim dokumentima!!!s užasnom evaluacijom.

Samo redoslijed usvajanja «dokumenata» pokazuje kako se sve radilo – naopako. Naime, nakon Deklaracije (svojevrsnih smjernica Akademije), bilo bi najprirodnije da se «ispisala» Strategija, …i sve ostalo obrnutim redoslijedom, pa čak i nekakav HNOS, koji bi tada možda i zaživio.

Simptomatično je i to da se izradi Strategije pristupilo tek početkom godine i da je radni prijedlog dovršen za šest mjeseci, što je koincidiralo s ulaskom u EU. Prisjetimo li se da se na izradi NOK-a, radilo pet-šest godina, a na HKO-u nešto manje, pitanje koje slijedi je očigledno. Zašto je najvažniji (temeljni) dokument, čini se, bio najlakši za ispisivanje?

A onda takav (radni) dokument ministar Ž. Jovanović proglasi – Strategijom svih strategija. Nemam pojma što je mislio izgovarajući to prije dovršetka javne rasprave. Najbliža asocijacija mi je bila - «san svih snova».

Javna rasprava (o radnom materijalu Strategije) potrajat će dva mjeseca.

Nedavno smo imali «javnu raspravu» (o kurikulumu zdravstvenog odgoja). Uključio sam se poslavši kurikulum Zadarske privatne gimnazije, koji uspješno provodimo duže vrijeme. Nisam dobio nikakav odgovor niti sam primijetio da je prijedlog na bilo koji način percipiran. Imam osjećaj da je «javna rasprava» održana samo formalno zbog odluke Ustavnog suda.

Zato će moje uključivanje u javnu raspravu o Strategiji biti uistinu – javno.

Sva svoja razmišljanja bit će objavljena na Tribini ZPG, a neka «zanimljiva mjesta» (po mojoj procjeni) slat ću i u medije.

Počet ću s Uvodom u Strategiju.

UVOD

Najprije ću izdvojiti (meni) šokantnu rečenicu.

Stranica 9.
Vizija na kojoj počiva ova Strategija jest hrvatsko društvo u kojem kvalitetno obrazovanje bitno utječe na život svakog pojedinca, na odnose u društvu i na razvoj gospodarstva. Hrvatsko će društvo biti demokratsko i tolerantno, a osobnost svakog pojedinca moći će doći do punog izražaja.

Promišljajući ovu rečenicu (duže vrijeme) usuđujem se ispisati: (svi) potpisnici Strategije očigledno nisu pročitali niti Uvod, jer da je drugačije, barem jedan bi dovoljno poznavao hrvatski jezik i prepoznao «buduće vrijeme», te upozorio na to prije tiskanja.

Druga interpretacija je još opakija.

Možda potpisnici Strategije uistinu misle da «hrvatska demokracija» počinje od njih.

Na istoj stranici i u istom dijelu (vizija) naznačeno je još niz (prije svega) «dobrih želja», što je s pozicije «vizije» sasvim u redu. Problem je što se iznose u obliku tvrdnje – bit će!

Izdvajam dio rečenice…poštivat će se ljudska prava i prava djece, svi djelatnici u sustavu bit će kompetentni i poštivat će profesionalnu etiku, odluke će se donositi na demokratski način …

Priča je prelijepa i na razini «komunističke percepcije» društva. Naravno, kada bi takvo društvo uistinu postojalo negdje na svijetu (da se poštuju prava …i da su svi kompetentni) pomislio bih da je jasno kamo stremimo. Međutim, ugrađivanje dobrih želja u obliku tvrdnje u temeljni dokument (Strategiju svih strategija) sam dokument čini smiješnim.

Čini se da (su) se autor(i) malo previše zaigrali.

Na stranici 7. Uvoda piše:

Hrvatska prepoznaje znanost i obrazovanje kao svoje razvojne prioritete

Podsjećam - u Planu razvoja …2005.-2010. piše ovo:
Prateći pravce razvoja sustava odgoja i obrazovanja u Europi i svijetu, i Hrvatska prepoznaje potrebu preobrazbe svoga školskog sustava prema novim zahtjevima vremena.

Prošlo je osam godina od kada je Hrvatska prepoznala potrebu preobrazbe…Osam godina poslije «potreba» je nestala iz formulacije i sada je izvjesno da je Hrvatska konačno prepoznala znanost i obrazovanje kao svoje razvojne prioritete. Bravo!!!

Iz navedenog citata može se iščitati i to da je prije osam godina i Hrvatska prepoznala nešto, što su drugi prepoznali davno.

Naslov (iz Strategije) je izjavnog karaktera i u obliku istinite tvrdnje. Na našu žalost lako je dokazati da to nije tako. Osim u slučaju da «Hrvatska» autorima znači nešto drugo.

Zato je prirodno upitati: koja to Hrvatska prepoznaje… je li to Hrvatska u kojoj «kilo mozga vrijedi jednu marku», ili je to Hrvatska u kojoj «uči onaj koji nema novaca». Je li to Hrvatska polarizirana kurikulumom zdravstvenog odgoja ili je možda to Hrvatska iz popisa stanovništva.

Podaci iz Plana razvoja:
- 2.86% građana nije upisalo osmoljetku,
- 15.76 je nije završilo,
- 21.75 % ima završenu samo osnovnu školu,
- 47.06 % završilo je samo srednju,
- 4.08 % ima završenu višu školu,
- 7.82 % ima završenu visoku školu,
- 0.67% nepoznato.
(Podaci su u nakon novog popisa stanovništva nešto drugačiji).

A možda se pod Hrvatskom kriju samo autori strategije.

Zaključak: formulaciju treba mijenjati.

2. listopada 2013.

 

::Tribina ZPG
Sveobuhvatna reforma, 2. dio

Treću godinu održava se svečana konferencija 'Hrvatski kvalifikacijski okvir - prilika za kvalitetnu provedbu cjelovite reforme obrazovanja'. Organizira ju Nacionalno vijeće za razvoj ljudskih potencijala uz podršku Ministarstva znanosti i obrazovanja.
Na konferenciji su predstavljeni ciljevi razvoja i osposobljavanja s naglaskom na Hrvatski kvalifikacijski okvir kao instrument za provedbu obrazovne reforme na svim razinama - od strukovnog pa do cjeloživotnog učenja.

Opširnije...

12. 12. 2017.


::Popis udžbenika

Poštovani roditelji i učenici, na donjem linku možete pronać popis udžbenika za slijedeću školsku godinu

popis udžbenika


::Školski kurikulum

Svi zainteresirani na donjem linku mogu preuzeti školski kurikulum i eksperimentalni plan i program.

školski kurikulum (.doc, 217 KB)
eksperimentalni plan i program (.doc, 117 KB)


::Anketa
Misliš li da ćeš ostvariti dobar uspjeh na državnoj maturi?
Da,siguran/a sam!
Ne!
Nisam siguran/a!
Ovisi koliko se budem pripremao/la.


::Inicijativa

Eksperimentalni program

Zadarska privatna gimnazija već neko vrijeme intenzivno radi na stvaranju eksperimentalnog školskog programa. Pozivamo sve zainteresirane da se detaljnije upoznaju s projektom.

Prijedlog eksperimentalnog programa (PDF, 80KB)


::Projekt

Seksualnost adolescenata

Zadarska privatna gimnazija s pravom javnosti ove godine je pokrenula vlastiti projekt pod naslovom Seksualnost adolescenata. Program i tijek projekta možete vidjeti u PDF formatu.


::Informacije