Početna
O školi
Tribina ZPG
Upisi
Raspored sati
Web imenik
Foto galerije
Oglasna ploča
Webmail
Kontakt

Za roditelje
Korisničko ime:

Šifra:
Za razrednike
Korisničko ime:

Šifra:

Riva On
NCVVO
Državna matura
MZOS
CARNet
Grad Zadar
Wikipedija

 

Adolescenti – razmišljanje psihologinje Sandre Zelić

Koliko su ljudi, danas pogotovo, istinski prisutni jedni za druge? Koliko slušaju i čuju ono što im sugovornik uistinu želi reći, a koliko zapravo opterećeni svojim svakodnevicama u kojima su prisutni strah, sumnja, tjeskoba današnjeg življenja, otuđenost od sebe samih, a time i od drugih. Nemogućnost i/ili nedostatak adekvatne bliskost najčešće je u podlozi većine ljudskih frustracija, simptoma, emocionalnih smetnji, agresivnosti i neadekvatnog ponašanja. Krenemo li od najranije dobi, tek rođenog djeteta kojemu je bliskost s drugim ljudskim bićem neophodna za preživljavanje do čovjeka u staračkog dobi koji je najviše zahvalan za toplu ljudsku riječ i trenutak pažnje ne možemo ne zapaziti da su kroz sve životne faze toplina, bliskost, intimnost, povjerenje, suosjećanje, univerzalne ljudske vrijednosti kroz koje se više ili manje manifestiramo u odnosu s drugim ljudima.U onim interakcijama gdje ih više osjećamo privrženiji smo im, tamo gdje izostaju upravo ove odrednice odnosa, doživljavamo distancu, formalnost ili jednostavno ne ostvarujemo nikakav kontakt.

Zaustavimo li se sada na upravo ovaj trenutak u vremenu, svatko od nas može se osvrnuti na puno životnih detalja, ovisno o životnoj fazi, životnim ulogama, trenutnim životnim prioritetima. Godine donose akumulaciju iskustva i mudrost, a sva ta iskustva obogaćena su dobrim i lošim stranama života, uspješnim i neuspješnim razdobljima, usponima i padovima. Sva svoja iskustva i cjelokupnu osobnost ne možemo izuzeti iz konteksta, odnosno okoline koja nas je obilježila i na nas neposredno i posredno utjecala. Svako vrijeme nosi svoje osobitosti i okrivljujući isključivo okolnosti, bježi se jednim dijelom od vlastite odgovornosti. Ovaj malo duži uvod zapravo me vodi u razmišljanja o djeci, adolescentima s kojima se svakodnevno susrećem već skoro deset godina i koji u meni pobuđuju niz različitih emocija, ponekad burnih, ponekad ugodnih, ponekad neugodnih, ali nikako me ne ostavljaju ravnodušnom. Upravo su emocije te koje njima u ovom razdoblju često upravljaju i stvaraju tjeskobu, zbunjenost, otuđenost. Ovaj period života postao mi je jako blizak i uzbudljiv i što sam se više bavila različitim generacijama i pokušavala razumjeti odrastanje današnjeg adolescenta u kontekstu vremena, a koje se bitno razlikuje od vremena vlastite adolescencije- uvijek sam došla do istog zaključka: kvalitetna interakcija koja vodi razumijevanju bez obzira na kronološko vrijeme odrastanje moguća je jedino kroz istinsku emocionalnu prisutnost, doživljavanje i uvažavanje. Možda bi se sve to moglo sažeti jednom riječju – posvećenost. Kada vlastiti posao ne doživljavamo kao nešto što se „odrađuje“ već taj naš poziv živimo, onda je moguće mijenjati nešto. Onda ćemo kroz transformaciju onih drugih, osjetiti i vlastitu transformaciju u jednom kvalitetnom kontaktu. Toliko se toga „radi za djecu“, „žrtvuje“, „daje“, a najčešće ono što im istinski treba izostaje. Djeca „gladna“ pažnje, razumijevanja i bliskosti koju im roditelji najčešće ne znaju pokazati jer ni sami nisu svjesni niti su naučili kako zaista biti blizak s nekim, dovode često do različitih adolescentnih kriza jer je upravo ovaj period ključan u formiranju vlastitog identiteta. Kako će otkriti tko su, ako nemaju potreban oslonac, podršku i razumijevanje? Roditelji često preplašeni svojih adolescenata u smislu ne prepoznavanja „u što su se to pretvorili“ zapravo se jako teško privikavaju na novonastale promjene, nisu se spremni odvojiti od one njihove „male poslušne djece“, nisu se spremni suočiti sa činjenicom da i oni stare i da vrijeme ide, ne zaustavlja se. I često ih tek nekakav eksces „priređen “ u školi podsjeti na to. Onda se vode razgovori, polemike, slijede kazne bez da se utvrdi stvarni uzrok - a često je to bliskost koja nedostaje, koja se nije održala ili nikad uspostavila. I mnoštvo je situacija u školi s kojima se susrećem i o kojima se može danima pisati, no shvatila sam razgovarajući i bivajući s mladima koji su zapravo napola djeca-napola odrasli, da se ne mogu i ne smiju tražiti rješenja bilo kakvih problema dok se primarno ne otkriju uzroci. Dok se svakoj mladoj osobi ne pristupi doista kao zasebnoj individui sa svim svojim osobitostima, prošlošću i uvaže okolnosti unutar koji je rasla i razvijala se.

I upravo je traženje uzroka, istinsko razumijevanje kroz prisutnost i posvećenost ključ za uspjeh u radu ne samo s adolescentima, ali rekla bih posebno s njima jer su oni ti koji su na prekretnici, životnom razdoblju u kojem se susreću prošlost, sadašnjost i budućnost, rastrganost između poslušnosti i autentičnosti, zavisnosti i samostalnosti. Kako pomiriti sve te konflikte unutar sebe? U jednom tako emocionalnom burnom razdoblju, potrebno se baviti i obrazovanjem koje je često na nekim marginama, njima ne toliko bitno. Roditelji, ustaljeni u svojim standardnim životnim ritmovima i ritualima, često opterećeni upravo obrazovanjem, konkretnije, ocjenama svoga djeteta imaju velika očekivanja i planove - žele svojoj djeci osigurati najbolju budućnost i tako brinući se neprekidno o budućnosti svoga djeteta, propuštaju sadašnjost, propuštaju njihovo odrastanje. Propuštaju provesti jedan „običan“ dan s njima bez tih uobičajenih pitanja: Što je bilo u školi? Kad ćeš ispraviti ocjenu?

Školsko opterećenje je veliko. Djeca su pogubljena u „moru“ predmeta, ocjena, podvrgavaju se „potrebama sustava“ koji nameće kriterije, bodove, pragove....Nemaju mogućnosti izraziti sebe u toj poplavi „moranja“. A činjenica je da je svako dijete drugačije i da čak i kada bi postojao način da ih se pobliže „svrsta“ s obzirom na sklonosti, ne bi bilo moguće učiniti bez da izostavimo neke.

Sada su već tri godine iza nas kako smo, osluškujući potrebe djece, ponudili jedan kraći, sažetiji, specifičniji i drugačiji gimnazijski program. Djeci se daje mogućnost da se odmah opredijele žele li se baviti prirodoslovljem ili društveno-humanističkim predmetima. Ove godine proveden je kao i svake godine program profesionalne orijentacije gdje svaki učenik na kraju programa obavi i razgovor s psihologom o svojim planovima za daljnji upis na studij. Osobno sam bila ugodno iznenađena kako su učenici bili jasni i sigurni u svoje želje, te su gotovo svi učenici u potpunosti imali usklađene želje sa svojim sposobnostima i sklonosti ka onim zanimanjima koja zapravo i spadaju u područje za koje su se oni od prvog dana opredijelili, humanističko ili prirodoslovno. Čak i oni nešto nesigurniji nakon razgovora, bili su sigurniji da je njihov odabir ispravan. Sada im preostaje samo rad i to s onih desetak predmeta koji su sastavni dio programa, bez suvišnih opterećenja i nepotrebnog sadržaja.

Iako osobno nisam provela sustavnu komparaciju, te ne govorim o statističkim pokazateljima koji govore ili ne u prilog ovom eksperimentalnom programu – ono što je na kraju postignuto su djeca zadovoljna svojim izborom i realna u procjeni svojih mogućnosti, manje opterećena onim činjenicama i informacijama kojima se „sutra“ neće baviti. Djeca koja su fokusirana na ono što vole, u čemu su se prepoznali i kroz što su se kao učenici mogli realizirati. I na kraju, govoriti o individualizaciji i učeničkim potrebama, a istovremeno samo formalno uvažavati propise i odredbe, nikako nisu dobar primjer mladima, prvenstveno u odgojnom, a na posljetku i u obrazovnom smislu.


Sandra Zelić, prof. psihologije i psihoterapeut

16. svibnja 2013.

 

::Tribina ZPG
Παιδεία i πολτεία - Pajdeja i politeja

Tekst je motiviran aktualnim reformskim događajima u Hrvatskoj. Uporište sam našao u prošlosti i tekstu Mirka Jozića: Pajdeja u Platonovoj državi (Latina&Graeca, nova serija / 2011, br. 19.).

Opširnije...

5. 7. 2017.


::Popis udžbenika

Poštovani roditelji i učenici, na donjem linku možete pronać popis udžbenika za slijedeću školsku godinu

popis udžbenika


::Školski kurikulum

Svi zainteresirani na donjem linku mogu preuzeti školski kurikulum i eksperimentalni plan i program.

školski kurikulum (.doc, 217 KB)
eksperimentalni plan i program (.doc, 117 KB)


::Anketa
Misliš li da ćeš ostvariti dobar uspjeh na državnoj maturi?
Da,siguran/a sam!
Ne!
Nisam siguran/a!
Ovisi koliko se budem pripremao/la.


::Inicijativa

Eksperimentalni program

Zadarska privatna gimnazija već neko vrijeme intenzivno radi na stvaranju eksperimentalnog školskog programa. Pozivamo sve zainteresirane da se detaljnije upoznaju s projektom.

Prijedlog eksperimentalnog programa (PDF, 80KB)


::Projekt

Seksualnost adolescenata

Zadarska privatna gimnazija s pravom javnosti ove godine je pokrenula vlastiti projekt pod naslovom Seksualnost adolescenata. Program i tijek projekta možete vidjeti u PDF formatu.


::Informacije