Početna
O školi
Tribina ZPG
Upisi
Raspored sati
Web imenik
Foto galerije
Oglasna ploča
Webmail
Kontakt

Za roditelje
Korisničko ime:

Šifra:
Za razrednike
Korisničko ime:

Šifra:

Riva On
NCVVO
Državna matura
MZOS
CARNet
Grad Zadar
Wikipedija

 

Kompetencije

Dragi «klikaši», vrijeme je da vas obavijestim da su moje školske priče pri kraju i da sve ispisano pokušavam staviti u «knjigu».

Ideja Tribine ZPG bila je sve drugo samo ne u ispisivanju mojih razmišljanja. Želio sam potaknuti sve djelatnike u školstvu da pišu o svojim iskustvima. To se na moju žalost nije dogodilo.

Dobra vijest je što sam jako blizu tome da nagovorim profesora matematike, Antonija Supičića, da ispiše svoja iskustva.

Kompetencije1


U NOKu se vrlo često ističu kompetencije.

Predgovor:
- Poštovane … znanje, kompetencije, uspjeh i konkurentnost strateške su smjernice Republike Hrvatske.
- Određivanjem općega obrazovanja, odnosno temeljnih kompetencija, osiguravamo svakom učeniku bolje snalaženje u životu i pripremamo ga za promjenljiv i nepredvidiv svijet u kojemu treba biti spreman za cjeloživotno učenje.
- NOK donosi okvir za stjecanje temeljnih i stručnih kompetencija.
- NOK pretpostavlja visoku kompetentnost onih koji poučavaju djecu/učenike, za djelotvorno

Uvod:
- Temeljno obilježje Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma je prelazak na kompetencijski sustav i učenička postignuća (ishode učenja) za razliku od (do)sadašnjega usmjerenoga na sadržaj.

Usmjerenost prema kompetencijama
Život i rad u suvremenom društvu brzih promjena i oštre konkurencije zahtijevaju nova znanja, vještine, sposobnosti, vrijednosti i stavove, tj. nove kompetencije pojedinca, koje stavljaju naglasak na razvoj inovativnosti, stvaralaštva, rješavanja problema, razvoj kritičkoga mišljenja, poduzetnosti, informatičke pismenosti, socijalnih i drugih kompetencija. Njih nije moguće ostvariti u tradicionalnomu odgojno-obrazovnomu sustavu koji djeluje kao sredstvo prenošenja znanja. Pomak u kurikulumskoj politici i planiranju s prijenosa znanja na razvoj kompetencija znači zaokret u pristupu i načinu programiranja odgoja i obrazovanja.

Razvoj nacionalnoga kurikuluma usmjerena na učeničke kompetencije predstavlja jedan od glavnih smjerova kurikulumske politike u europskim i drugim zemljama. Da bi uspješno odgovorila izazovima razvoja društva znanja i svjetskoga tržišta, Europska Unija odredila je osam temeljnih kompetencija za cjeloživotno obrazovanje. Obrazovna politika RH je prihvatila iste temeljne kompetencije. To su:
- komunikacija na materinskomu jeziku
- komunikacija na stranim jezicima
- matematička kompetencija i osnovne kompetencije u prirodoslovlju i tehnologiji
- digitalna kompetencija
- učiti kako učiti
- socijalna i građanska kompetencija
- inicijativnost i poduzetnost
- kulturna svijest i izražavanje

Prema: Recommendation of the European Parliament and of the Council of 18 December for lifelong learning (2006/962/EC)

Ove se kompetencije danas uvode u nacionalne kurikulume članica Europske Unije i njihov razvoj predstavlja jedan od važnih ciljeva europske obrazovne politike i nacionalnih obrazovnih politika u europskim zemljama. Za Republiku Hrvatsku pristupanje Europskoj Uniji predstavlja jedan od temeljnih strategijskih ciljeva. Stoga, osim njezine vlastite obrazovne tradicije i potreba, važnu odrednicu u stvaranju obrazovne politike i razvoju nacionalnoga kurikuluma predstavljaju i europski obrazovni dokumenti, posebice Europski kompetencijski okvir u kojem su definirane navedene temeljne kompetencije.



U kurikulumu za građanski odgoj piše:

Pojam kompetencije
Pojam kompetencije funkcionalno objedinjuje odgoj, obrazovanje, izobrazbu, usavršavanje i samoučenje u odnosu na potrebe pojedinca, društvene zajednice i tržišta. Iako do danas nema općeprihvaćenog određenja pojma kompetencije, europske zemlje se sve više opredjeljuju za holistički pristup u sklopu kojega se kompetencija određuje kao višedimenzionalna i transferalna kvaliteta djelovanja. Ona uključuje skup znanja, vještina, vrijednosti, stavova, osobina ličnosti, motivacija i obrazaca ponašanja kojima pojedinac raspolaže i koje po potrebi može pokrenuti kako bi uspješno riješio određeni problem ili zadatak. Usmjerenost na kompetenciju znači stavljanje naglaska na ishod ili završetak neke radnje ili djelovanja.

Ključno pitanje koje se u takvom pristupu postavlja jest koja osposobljenost ili kvaliteta pojedincu osigurava da prilikom rješavanja konkretnog problema ili zadatka postigne uspješan učinak.
….

U skladu s tim, kompetentna osoba u nekom području jest ona koja zna i umije, ali i koja djeluje u skladu s tim znanjima i umijećima, ne zato što mora ili zato što joj to donosi puku materijalnu korist, nego zato što vjeruje da je takvo djelovanje ispravno i dobro za nju, posao koji obavlja i zajednicu u kojoj živi.

Takva je osoba ovladala znanjima, stekla vještine i prihvatila vrijednosti koji upravljaju njezinim ponašanjem. No kompetentna osoba ne ostaje na tome. Ona je u svakom trenutku svjesna da je njezina učinkovitost situacijski i vremenski ograničena te da znanja, vještine i vrijednosti koje joj osiguravaju kompetentno rješenje u određenim okolnostima, u drugim okolnostima mogu postati kočnicom. Njezina znanja, stavovi i vrijednosti otvoreni su izazovima, upravo zato što ih kritički provjerava i nadopunjuje stalnim učenjem i informiranjem.
….

Komentar Nikice Simića

Istaknuo sam primjere iz predgovora NOK-u, ministra dr. sc. R. Fuchsa, iz Uvoda u NOK, te iz kurikuluma građanskog odgoja, iz kojih se može zaključiti da se radi o najvažnijem zaokretu u «reformiranju» našeg odgojno-obrazovnog sustava. U NOK-u je kompetencijama posvećeno i jedno poglavlje, da ne bi bilo nesporazuma oko toga što se u tom dijelu želi postići NOK-om.

Čitajući NOK često sam «lovio misao» kako mi NOK-om zapravo samo ispunjavamo zahtjeve EU (Za Republiku Hrvatsku pristupanje Europskoj Uniji predstavlja jedan od temeljnih strategijskih ciljeva.). To nije iznenađujuće i zapravo je vrlo prirodno. Međutim, budući da se radi o, ipak, vrlo značajnom i «reformskom zahvatu» u sustav ne volim misliti kako sve ispisano nismo vidjeli i prije, i nismo ništa poduzimali, osim što smo se najčešće hvalili - Hrvatskom zemljom znanja. Čini se da smo NOK-om samo «prepisali EU» i onda od svih dionika zatražili da se «sve prepisano» ostvari odmah.

U ovom djelu želim se osvrnuti na kompetencije onih koji su odgovorni za funkcioniranje našeg odgojno-obrazovnog sustava i koji bi trebali biti odgovorni i za implementaciju NOK-a u naš školski sustav.

Agencija za odgoj i obrazovanje
U «definiciji» kompetencije (priznata stručnost, sposobnost kojom tko raspolaže) ističem riječ priznata (dokazana). Prvu razinu stjecanja (stručnih) kompetencija ljudi ostvaruju školovanjem. Nazvao bih ih - teorijske kompetencije. Praktična kompetentnost je korak dalje i znači uspješnu primjenu teorije u praksi. Tek kad se to dogodi možemo tvrditi da se radi o kompetentnom stručnjaku. Na našu žalost, kod nas se kompetencije dokazuju samo papirima.

«Piramide odgovornosti» postoje (na prvom mjestu) na onoliko mjesta koliko ima ministarstava u Hrvatskoj. Naravno, tu se radi prije svega o «političkim» kompetencijama. Na našu žalost «stanje u zemlji» nas neprekidno uvjerava da su sve «piramide» - stručno nekompetentne.

Agencija za odgoj i obrazovanje je zamišljena kao stručno i operativno «školsko tijelo». Većina djelatnika ima titulu «viši savjetnik». Viši bi valjda trebalo značiti da znaju više u svojoj struci, tj. da su kompetentniji od svih predmetnih nastavnika u školama. Ako pretpostavimo da to jeste tako, onda i «savjetnik» prirodno slijedi. Međutim, ako se upitamo temeljem kojih kompetencija su primljeni u Agenciju, priča dobiva drugu dimenziju.

Počnimo od ravnatelja, g. Vinka Filipovića, profesora geografije. Kao nastavnik nije baš bio posebno primijećen u svom djelovanju (napredovanju) i nije poznato koji su mu posebni «nastavnički rezultati». Nije poznato niti kakve su ga posebne organizacijske i vizionarske kompetencije dovele na mjesto ravnatelja Agencije. Poznato je da je neko vrijeme vodio školski sindikat «Preporod», koji se najčešće javljao kao svojevrsna opozicija Nezavisnom školskom sindikatu, s desetak puta većim članstvom. Bilo bi zanimljivo znati povijest nastanka sindikata «Preporod» i koje kompetencije je iskazao g. V. Filipović u tom periodu. U svakom slučaju, nije poznato koji su ishodi njegova sindikalnog djelovanja, jer teško se može pretpostaviti da jedan minorni sindikat može bitno utjecati na mijenjanje Vladine politike. Bez obzira na to, prirodna je pretpostavka da je i taj sindikat u funkciji zaštite svog članstva i svojevrsna opozicija Vladi.

Međutim, povijest našeg «sindikalnog pokreta» jasno pokazuje, od g. Bernarda Jurline i dalje, kako su se sindikalni čelnici s lakoćom odricali svojih ideja (i djelovanja) slijedeći zamamni zov politike. Pitanje je samo što su za politiku trebali odraditi prije, djelujući kao sindikalni čelnici. Mjesto ravnatelja Agencije je, bez obzira na biranje natječajem, ipak samo još jedna «politička funkcija». Puno ozbiljnije pitanje je vezano uz «moralnu vertikalu» takvih konvertita i kakve poruke s takvim ljudima na vrhu «idu u bazu». Moral tada postaje neobvezujuća kategorija za sve odgojno-obrazovne djelatnike, ali profesorima etike daje zanimljiv primjer.

Ipak, unatoč tome, možemo se upitati, a što je to Agencija značajno «odradila» za vrijeme njegova mandata.

Ako pretpostavimo da se radi o najstručnijem prosvjetnom tijelu u državi, najprirodnije je očekivati da većina ideja o mijenjanju našeg školskog sustava potječe iz Agencije, i naravno, preuzimanje odgovornosti da se te ideje implementiraju u sustav. Na moju i njihovu žalost, ne mogu se sjetiti ijednog ozbiljnog projekta agencijskih stručnjaka.

Nacionalni centar za vanjsko vrjednovanje svoja predmetna povjerenstva u pravilu je «birao» na temelju dokazanih rezultata (kompetencija) u radu. Nisam siguran da je ijedan viši savjetnik kooptiran u neko predmetno povjerenstvo za DM.

Prije par godina usvojen je Nacionalni okvirni kurikulum, temeljni dokument za buduće mijenjanje školskog sustava. U ovom trenutku to je i dalje samo temeljni dokument, jer od implementacije NOK-a dogodili su se samo kurikulumi za zdravstveni i građanski odgoj, unatoč mnogim smjernicama, u NOK-a, za mijenjanje školskog sustava. Što, dakle, rade agencijski viši savjetnici, koji prema uvodnoj pretpostavci, znaju više od običnih nastavnika, tj. kompetentniji su, i na koji način doživljavaju svoj posao vezano uz implementaciju NOK-a – to je misterij za sve, osim za Zadarsku privatnu gimnaziju.

Naime, iščitavanjem NOK-a nakon usvajanja, osvijestili smo niz mogućnosti u kreiranju novog školskog programa. Iskoristili smo zakonsku mogućnost i NOK smjernice i u Ministarstvo uputili prijedlog eksperimentalnog gimnazijskog programa. Program je dobio povoljnu stručnu recenziju djelatnika Zadarskog sveučilišta, dr. sc. I. Radeke. Kreirali su ga dva doktora znanosti, dr. sc. S. Dokoza, dr. sc. B. Ćurko i akademski slikar, V. Radman, u suradnji sa svim djelatnicima ZPG.

Međutim, program koji je više nego kompatibilan «zahtjevima» i iskustvima EU i NOK-u, dospio je u ruke viših agencijskih savjetnika. Tada se (nama) pokazalo se da su «kompetencije» tih stručnjaka znatno veće od kompetencija i od doktora znanosti s dvadesetogodišnjim iskustvom u srednjoškolskim i fakultetskim programima. Teško je vjerovati s kojim su sve argumentima negirali naš program. Niti jedan, baš niti jedan predmetni kurikulum nije dobio «zeleno svjetlo».

Citiram tekst iz kurikuluma građanskog odgoja:

(Takva osoba) je u svakom trenutku svjesna da je njezina učinkovitost situacijski i vremenski ograničena te da znanja, vještine i vrijednosti koje joj osiguravaju kompetentno rješenje u određenim okolnostima, u drugim okolnostima mogu postati kočnicom. Njezina znanja, stavovi i vrijednosti otvoreni su izazovima, upravo zato što ih kritički provjerava i nadopunjuje stalnim učenjem i informiranjem.

Prvo moje pitanje bilo je vezano uz kompetencije viših agencijskih savjetnika. Drugo je puno ružnije i vezano je uz smisao postojanja Agencije. U našem primjeru svi agencijski stručnjaci bili su samo kočnica.

Ministarstvo

Iskustva o djelovanju našeg ministarstva stjecao sam na razne načine. Najprije pišući im (i ministrima) uzaludno razne dopise, zatim i u neposrednim susretima s ministrima (Pugelnik, Strugar, Primorac, Fuchs), a još više u komunikaciji s njihovim pomoćnicima. Posebno me je dojmila «kompetentnost» bivšeg državnog tajnika Ž. Janjića, tipičnog hrvatskog političkog konvertita.

Ne znam po kojem «ključu» se određuju ministri i koje kompetencije trebaju imati za vođenje ministarstava, ali se čini kako su jedine kompetencije za rad u ministarstvima – političke, u što se uvjeravamo nakon svakih izbora.

Zadarska privatna gimnazija
Današnji hrvatski «općeobrazovni koncept» polazi najčešće od toga da veći broj informacija znači i veće kompetencije. Taj koncept se pokazao lošim, što je NOK-om jasno naglašeno. Naime, količina informacija koja se u ovom «sadašnjem konceptu» servira učenicima znatno premašuje kapacitet većine učenika i dovodi do zasjenjenja misaonih procesa. Baš to su prepoznali u EU znatno prije nas i odlučili se za prelazak na kompetencijski sustav i učenička postignuća (ishode učenja) za razliku od (do)sadašnjega usmjerenoga na sadržaj. Naš postojeći gimnazijski sustav pati upravo od usmjerenosti na sadržaj (količinu informacija). U vremenu u kojem se svake tri godine podvostručuje broj informacija ambiciozno i naivno je očekivati da će učenici «izdržati taj pritisak».

Naša interpretacija kompetencija je, unatoč preciznom definiranju (poželjnih kompetencija) od strane EU, je puno jednostavnija. Učeničku kompetentnost doživljavamo samo kao sposobnost iskorištavanja svih dobivenih informacija/znanja stečenih tijekom školovanja.

Našim eksperimentalnim programom mi pokušavamo, prije svega, naći mjeru (sklad) primjenjivosti (iskoristivosti) primljenih informacija. Još uvijek nismo u mogućnosti individualizirati «učeničke kurikulume» i prilagođavati ih njihovim (procijenjenim) sposobnostima, što je prema našem mišljenju, jedini ispravan put ka maksimalnom ostvarenju učenikovih sposobnosti i sklonosti.

Prve četiri «EU» kompetencije su u najvećoj mjeri vezane uz školski sustav. Mi smo se i do sada trudili da u tim područjima dođemo do najviših razina učenikove kompetentnosti, ma koliko ona bila naizgled mala. Smanjivali smo, kad god je to bilo moguće, (programsku) količinu informacija usmjerenu prema učenicima i individualizirali je u najvećoj mogućoj mjeri. Pokazalo se da je to dobar način da se naši učenici uspješno realiziraju i u daljnjem akademskom obrazovanju, unatoč znatno slabijim ulaznim parametrima pri upisu u odnosu na učenike drugih gimnazija. Našim učenicima želimo osigurati najbolje uvjete u kojima će «količina informacija» biti usklađena s mogućnostima njihove apsorpcije s pozicije – kompetentnosti.

Temeljni cilj obrazovanja mora biti povećavanje transfernog potencijala učenja. U tom smislu važno je usmjeriti obrazovanje stjecanju kvalitetnih osnova i trajnih znanja manjeg opsega koje će učenika osposobiti za cjeloživotno učenje. Bitno je smanjiti opseg gradiva i enciklopedijski karakter učenja, preusmjeriti naglasak od memoriranja činjenica na njihovo međusobno povezivanje, pojačati kreativnu i aktivnu komponentu školovanja. Tom cilju primjerene nastavne programe treba izraditi na temelju one razine znanja što je učenici trebaju steći iz pojedinih predmeta na određenim stupnjevima obrazovanja. Ključna je kvaliteta usvojenog znanja, a ne njegov opseg (Deklaracija HAZU).

Druge četiri «EU» kompetencije spadaju u okvir međupredmetnih tema. Naša procjena je da su se međupredmetne teme u EU pojavile kao efekt društvenog stanja (koje se želi mijenjati) i da se to dogodilo na određenoj razini društvenog razvoja unutar EU. Mi smo još uvijek jako daleko od društvene stvarnosti u EU i (nasilna) implementacija navedenih kompetencija u naš društveni sustav bit će još dugo – nerazumljiva i nemoguća.

Nikica Simić, prof. savjetnik
Budući da se, pišući ovu knjigu, upuštam u komentiranje našeg školskog sustava prirodno je postaviti pitanje vezano uz moje kompetencije za takav posao. Istina je da je rijetkost da autor piše o svojim kompetencijama, ali u državi koja se odriče briljantnog dr. sc. I. Đikića, lako je prešutjeti i jednog provincijskog nastavnika.

Dakle, teorijske kompetencije mi slijede iz diplome zagrebačkog PMF (dipl. ing. teorijske fizike) i dopunskog pedagoškog obrazovanja na FF u Zadru. Iskustva sam prikupljao više od trideset godina u mnogim školama, od učilišta za obrazovanje odraslih, strukovnih škola do raznih gimnazija. U tom periodu sam «bio na svim mjestima» o kojima pišem i odradio mnoge stvari iz kojih se može izvesti zaključak o mojim kompetencijama.

Učenici i odgojno-obrazovne kompetencije
Odgojno-obrazovni rad s djecom temeljio sam na osobnom učeničkom iskustvu, roditeljskom iskustvu, svojem prethodnom obrazovanju, ali u najvećoj mjeri životnom iskustvu i tzv. cjeloživotnom obrazovanju.

Kroz instrukcije sam upoznao programe matematike i fizike od osnovne i srednjih škola svih profila, i upoznavao i djecu s tzv. «posebnim potrebama», a u svojem školskom radu briljantne umove. Svoju kompetentnost teško mogu dokazivati uspješnošću rada s prvom djecom, ali s darovitom djecom sam «obišao cijeli svijet». Mnogi su pobjeđivali na raznim natjecanjima i osvajali medalje i na olimpijadama. Mnogi su i doktorirali, a nebrojeno ih je diplomiralo na uglednim hrvatskim i svjetskim sveučilištima.

Taj dio svog djelovanja smatrao sam da normalno slijedi iz opisa mojeg nastavničkog posla i na svoj način govori o uspješnosti (kompetencijama) mojeg odgojno-obrazovnog djelovanja. Međutim, rad s djecom je svojevrsna interakcija i djeca su me odvukla i u neka druga područja. Cijeli život sam u sportu i nije im bilo teško sa mnom krenuti u košarkašku avanturu. Nekoliko puta smo bili županijski pobjednici a jednom zgodom osvojili i brončanu medalju na državnom natjecanju. Drugi put smo krenuli u debatiranje i na prvom državnom susretu debatnih klubova izgubili u finalu. Treći put su me odveli u «kvizove» i na gradskim školskim natjecanjima tog tipa smo se dva puta zabavljali u finalima. U međuvremenu smo organizirali učeničke koncerte i školske tribine.

Naravno, neizbježno je da spomenem i vlastitu djecu. Danas su relevantni u hrvatskim književnim krugovima.

Nastavnici
U radu sam upoznao desetak zbornica. Upoznao sam mnoge profile ljudi i nastavnika i poslije toga teško je ostati ravnodušan. Puno strašniju priču o nastavnicima sam otkrivao kroz instrukcije. Iz tog iskustva ispisan je tekst o nastavnicima.

Roditelji
Mnoge stvari o roditeljima sam naučio od svojih. Često i na način, nemoj to činiti svojoj djeci. Kao razrednik sam imao neposrednu komunikaciju s roditeljima «svojih učenika». To iskustvo je skoro pa zanemarivo, jer su mi zbog nečega svi roditelji bili – suradnici. Puno više o roditeljima sam otkrivao kroz instrukcije, a najviše iz iskustva ravnatelja privatne škole.

Iz tog iskustva ispisan je tekst o roditeljima.

Upoznavanje sustava
Upoznavanje školskog sustava počelo je na zanimljiv način. Prvih nekoliko godina radio sam kao apsolvent i – zapošljavao se bez problema. Međutim, nakon što sam diplomirao nijedan ravnatelj me, zbog nečega, «nije želio». Dugo mi je trebalo da shvatim o čemu se radi, a još duže da osvijestim «koliko je politike» u školskom sustavu. U tom periodu sam bio i član SK i iz prve ruke vidio kako i taj sustav funkcionira. Nakon toga sam često bio u poziciji da «organiziram i vodim štrajkove» prosvjetnih djelatnika.

To iskustvo je temelj mnogih («političkih») osvrta u tekstu.

«Stručno» upoznavanje sustava počelo je kroz seminare iz fizike. Krenuo sam s puno entuzijazma, međutim, jako brzo sam osvijestio «niškoristi» od seminara u praktičnom radu, ali jako, jako puno u druženju i izmjeni iskustava s kolegama.

Kao organizator državnih i regionalnih natjecanja i voditelj županijskog stručnog vijeća upoznao sam drugu dimenziju sustava, a kao voditelj županijskog stručnog vijeća gimnazijskih ravnatelja bio još bliže jasnijoj slici funkcioniranja sustava.

Kao predsjednik Radničkog savjeta u osnivanju MIOC-a, stekao sam iskustvo kako se «pravi škola», a kao predsjednik školskog odbora MIOC-a, naučio ponešto i kako školski (upravljački) sustav funkcionira. Ipak, iskustvo osnivanja i djelovanja (privatne) srednje i osnovne škole sustav mi je razotkrilo do kraja.

Na tom iskustvu se zapravo temelje tekstovi o našem školskom sustavu.

Udžbenici
Knjige su me oduvijek fascinirale i početkom devedesetih sam registrirao «izdavačku kuću». Pokazalo se, nakon izdavanja «Hrvatskih grafita», da «nemam pojma» o poslovanju. Prevodeći moskovske olimpijade (zadaci iz fizike) upoznao sam proces stvaranja knjige, a s uređivanjem časopisa «Svijet fizike» stekao i reference za pisanje i recenziranje udžbenika (pisanih prema HNOS-u).

Na tom iskustvu nastao je tekst o udžbenicima.

Natjecanja i varanje
Životno i nastavničko iskustvo me neprekidno uvjeravaju kako su natjecanje i varanje sveprisutni u našim životima.

Siguran sam da bi svatko od vas, nažalost, mogao ispričati sličnu priču.

Zadarska privatna gimnazija
Stvaranje škole bila je mogućnost implementiranja vlastitih ideja u školski sustav, a nakon trinaest godina djelovanja «rezultati škole» najjasnije govore o uspješnosti implementacije mojih ideja i prethodnih iskustava.


1 Anić, Goldstein: Rječnik stranih riječi
Kompetencija ž 1. djelokrug prava odlučivanja jedne ustanove ili osobe; mjerodavnost, nadležnost 2. priznata stručnost, sposobnost kojom tko raspolaže [stručna ~] ◊ njem. Kompetenz ← lat. compententia ≈ competere: postizati, biti sposoban

10. travnja 2013.

 

::Tribina ZPG
Sveobuhvatna reforma, 2. dio

Treću godinu održava se svečana konferencija 'Hrvatski kvalifikacijski okvir - prilika za kvalitetnu provedbu cjelovite reforme obrazovanja'. Organizira ju Nacionalno vijeće za razvoj ljudskih potencijala uz podršku Ministarstva znanosti i obrazovanja.
Na konferenciji su predstavljeni ciljevi razvoja i osposobljavanja s naglaskom na Hrvatski kvalifikacijski okvir kao instrument za provedbu obrazovne reforme na svim razinama - od strukovnog pa do cjeloživotnog učenja.

Opširnije...

12. 12. 2017.


::Popis udžbenika

Poštovani roditelji i učenici, na donjem linku možete pronać popis udžbenika za slijedeću školsku godinu

popis udžbenika


::Školski kurikulum

Svi zainteresirani na donjem linku mogu preuzeti školski kurikulum i eksperimentalni plan i program.

školski kurikulum (.doc, 217 KB)
eksperimentalni plan i program (.doc, 117 KB)


::Anketa
Misliš li da ćeš ostvariti dobar uspjeh na državnoj maturi?
Da,siguran/a sam!
Ne!
Nisam siguran/a!
Ovisi koliko se budem pripremao/la.


::Inicijativa

Eksperimentalni program

Zadarska privatna gimnazija već neko vrijeme intenzivno radi na stvaranju eksperimentalnog školskog programa. Pozivamo sve zainteresirane da se detaljnije upoznaju s projektom.

Prijedlog eksperimentalnog programa (PDF, 80KB)


::Projekt

Seksualnost adolescenata

Zadarska privatna gimnazija s pravom javnosti ove godine je pokrenula vlastiti projekt pod naslovom Seksualnost adolescenata. Program i tijek projekta možete vidjeti u PDF formatu.


::Informacije