Početna
O školi
Tribina ZPG
Upisi
Raspored sati
Web imenik
Foto galerije
Oglasna ploča
Webmail
Kontakt

Za roditelje
Korisničko ime:

Šifra:
Za razrednike
Korisničko ime:

Šifra:

Riva On
NCVVO
Državna matura
MZOS
CARNet
Grad Zadar
Wikipedija

 

Natjecanja - razmišljanja i iskustva Nikice Simića, 1. dio

Ovih dana zahuktava se natjecateljski pogon. Nakon održanih školskih natjecanja, organiziraju se županijska i državna natjecanja i smotre. Ponajbolji natjecatelji kasnije predstavljaju Hrvatsku i na međunarodnim natjecanjima.

Sutra je naša škola domaćin županijskog natjecanja iz fizike. U nedavnom razgovoru s dr. sc. K. Zadrom, predsjednikom državnog povjerenstva i voditeljem olimpijske ekipe, otkrio sam kako je ove godine proračun natjecanja iz fizike umanjen za 15%.

Kad se spomenu natjecanja1 najčešća asocijacija vezana je uz sport. Najpoznatija od svih su olimpijska natjecanja, čije tragove pratimo od davnina. Prve olimpijade sastojale su se od desetak nadmetanja. Pobjednici su bili slavljeni, ali je itekako važno bilo i samo sudjelovati. Iz tih vremena pamte se i razni oblici varanja, što u staroj Grčkoj čak i nije bio poseban krimen, jer su to interpretirali kao «lukavu inteligenciju» (metis2).

Moderne olimpijske igre započele su s krilaticom - važno je sudjelovati, a stotinjak godina poslije svjedočimo igrama koje u najvećoj mjeri obilježava lov na varalice. Postale su svojevrsne gladijatorske igre i nadmetanje država. Danas, vjerojatno, jedino organizatori znaju u koliko disciplina se održavaju natjecanja, a proračun za organizaciju premašuje proračune mnogih država.

Natjecanja iz «školskih disciplina» kod nas su počela u pedesetim godinama prošlog stoljeća – s matematikom. Nešto kasnije u sustav se priključila fizika. Ne znam kojim redoslijedom su se priključile kemija i biologija, ali pretpostavljam da su slijedile trend međunarodnih olimpijada (natjecanja). Primjećujete da se radi o disciplinama prirodoslovlja. «Pojavom» informatike i njezinog značaja u suvremenom svijetu, bilo je prirodno i uključivanje informatike u taj sustav. Netko se domislio i to da je spoznaja svijeta nepotpuna bez filozofije, tako da je i ona nedavno postala olimpijska disciplina.

Javne potrebe

Panem et circenses3 (kruha i igara) dobacio je Juvenal, pun prezira, rimskoj svjetini, koja više ništa ne traži osim žita i besplatnih igara u cirku.

Čini se da su vladari još tada domislili način kupovanja socijalnog mira. Današnji «vladari» također shvaćaju moć igara/natjecanja i obvezni su gledatelji na velikim natjecanjima na kojima predstavnici njihove države/naroda pokušavaju pobijediti predstavnike neke druge države/naroda, šaljući jeftine političke poruke kako su i oni dio naroda. Velika natjecanja su postala prilika za homogeniziranje naroda i, kao i nekad, prilika za zaboravljanje (neko vrijeme) socijalnih problema u društvu.

Jednom zgodom sam «pravio plan» za osvajanje prve hrvatske zlatne olimpijske medalje iz fizike. U igri je bio briljantni dečkić koji je već imao «broncu» s olimpijade. Složio sam «akcijski plan» i trebalo je prikupiti četrdesetak tisuća kuna. Pola planiranog iznosa osigurao sam od moje škole i škole koju je dečko pohađao, a ostatak sam zamislio osigurati od grada i županije. Pričajući o tome s prijateljem, javnim djelatnikom, iznenadio sam se neugodno. Naime, i kod prijatelja je izostajao sluh za potporu. Bio sam uporan govoreći kako se milijuni kuna daju «strancima» samo za jednu godinu skakanja u Jazinama. Odgovor je bio kratak i nedvosmislen – to su javne potrebe.

Drugom zgodom sam organizirao konferenciju za tisak okupivši zadarske olimpijce i sudionike mnogih natjecanja iz fizike. Gradonačelnika su pokušali nagovoriti da organizira i prijem za naše briljantne učenike i studente. Predomišljao se hoću-neću tjedan dana i odustao. Tiskovna konferencija je održana. Spomenuti su mnogi problemi vezani, prije svega uz razvoj talentirane djece. Na moju žalost zabilježena je i jedna rečenica iz razgovora: u jednoj susjednoj državi osvajači olimpijskih medalja, iz školskih disciplina, u rangu su osvajača sportskih olimpijskih medalja – i financijski. Poslije toga sam morao u luku obilaziti zgradu gradskog poglavarstva. Gradonačelnik se kasnije proslavio skidanjem zastava.

Smisao i svrha školskih natjecanja

Čini se, ipak, da su kod nas i natjecanja iz školskih disciplina postala dio javnih potreba. Naime, broj natjecanja i smotri premašuje brojku pedeset, u spektru, od smotri mažoretkinja do natjecanja iz matematike. Čak dobivaju i određenu medijsku pozornost, pogotovo mažoretkinje.

Drugačije ne mogu objasniti (sebi) nesvrhovito ulaganje silnog novca poreznih obveznika u mnoga besmislena natjecanja i smotre.

Recimo da je smisao natjecanja u stvaranju dodatnih mogućnosti za razvoj posebnih sposobnosti učenika. Pretpostavimo i to da je svrha natjecanja, definirana od države, u tome da se u natjecanjima prepoznaju ponajbolji budući studenti i stručnjaci, potrebni društvu, i u čiji razvoj kasnije treba ulagati još više.

Za primjer ću opet uzeti, ni krive ni dužne, mažoretkinje. Zamislite desetak skupina, od pedesetak curica, koje nekoliko dana «guzlaju» ulicama nekih gradova, mašući štapovima po zraku…zamislite najprije koliko to košta državu, zatim se upitajte, razvoj kojih sposobnosti se stimulira i koje buduće stručnjake očekujemo od uloženog novca.

Navođenje drugih primjera je svojevrsno otvaranje Pandorine4 kutije.

Zamislimo sada natjecanja iz stranih jezika.

Iz takvih natjecanja su, zbog nečega, isključeni strani državljani čiji je to materinji jezik. Valjda se misli da su takvi učenici u prednosti, te bi ostali sudionici bili u neravnopravnom odnosu. Takva logika je na prvi pogled – neupitna.

Istina je da mnoga natjecanja imaju ograničenja, počevši od primjenjivanja muško-ženskog principa u sportu. Međutim, isključivanje natjecatelja zbog pretpostavke da zna više od drugih navedenu «logiku» stavlja u sumnjivi položaj. Natjecanje zbog toga isti tren postaje svojevrsna «paraolimpijada».

Iskreno se ispričavam svima zbog ove usporedbe.

Istom logikom bi Usain Bolt, danas, bio isključen sa svih natjecanja u trkama na 100 i 200 m.

Namjerno sam napisao «zbog nečega», jer moguća je i druga logika. Možda su povjerenstva, koja određuju pravila, svjesna da se strani jezik najbolje nauči «na terenu» i da školsko učenje jezika ima itekakva ograničenja.

Kad mi je sin počeo studirati španjolski jezik prva misao mi je bila: kako mu pomoći da ljeta provodi u Španjolskoj? I kako to zna biti, pojavio nam se u životu jedan Ivica Veljača iz Kaštela. Nakon četiri godine takvog studiranja Španjolci su nekako osjećali da nije «baš njihov» i svrstavali ga u «Latinoamerikance».

Ukoliko ovakva logika određuje odlučivanje povjerenstava, onda se radi o svojevrsnom licemjerstvu i natjecanju zbog natjecanja, koje niti ima smisao niti svrhu.

Treći primjer mi je «hodanje po žici». Radi se o natjecanju iz povijesti. Razlog je jednostavan, Školski predmet «povijest» je zadnjih dvadesetak godina u Hrvatskoj – u polemičkoj zoni, od pisanja udžbenika do raznih interpretacija povijesnih događaja. Upravo zbog toga sam konzultirao dr. sc. S. Dokozu.

Prva misao mu je bila – ovakvo natjecanje nam ne treba. Druga je bila vezana uz važnost povijesti (i natjecanja) – povijest je u temeljima svih društvenih znanosti, argumentirajući to citiranjem Cicerona: Historia (est) testis temporum, lux veritatis, vita memoriae, magistra vitae, nuntia vetustatis (povijest je svjedok vremena, svjetlo istine, život pamćenja, učiteljica života, glasnica starine.)

Glavna primjedba mu je bila vezana uz faktografiju i u udžbenicima i na natjecanjima.

Budući da sam u tekst krenuo s namjerom da kompromitiram i to natjecanje, upitao sam ga kolike sličnosti postoje između natjecanja iz povijesti u Hrvatskoj i Americi (ako se takva natjecanja tamo uopće održavaju). Pitanje je bilo usmjereno prema mogućim različitim interpretacijama povijesti. Osmjehnuo se ali i rekao da je moguće naći zajednički nazivnik i do razine međunarodnih natjecanja.

Ostaje samo pitanje smisla i svrhovitosti.

Nemam pojma zašto mi u ovom trenutku na pamet pada Champollion5 za kojeg sam siguran da nije sudjelovao na niti jednom natjecanju.


1 Anić, Goldstein: grč. agon – 1. borba, natjecanje, 2. gimnastičko, konjičko ili glazbeno natjecanje na antičkim grčkim svečanim igrama, 3. natječaj za izbor dramskog djela i glumca u kazalištu antičke Grčke.
2 M. Detienne, J. P. Vernant: Lukava inteligencija u starih Grka, Naklada MD, Zg. 2000.
3 Z. Doroghy: Blago latinskog jezika SNL, Zg, 1986.
4 Anić, Goldstein: Pandora, prva žena koju su stvorili bogovi i obilato obdarili čarima i vrlinama, te joj kutiju u kojoj su bila čvrsto zatvorena sva zla koja mogu nauditi čovječanstvu…
5 Wikipedia: Do 20. godine Champollion je naučio latinski, grčki, hebrejski, sanskrt, amharski, avestički, pahlavi, arapski, sirijski, kaldejski, perzijski, etiopski i kineski. Godine 1809. postao je asistent - profesor na odsjeku povijesti Grenoblea.

1. ožujka 2013.

 

::Tribina ZPG
Παιδεία i πολτεία - Pajdeja i politeja

Tekst je motiviran aktualnim reformskim događajima u Hrvatskoj. Uporište sam našao u prošlosti i tekstu Mirka Jozića: Pajdeja u Platonovoj državi (Latina&Graeca, nova serija / 2011, br. 19.).

Opširnije...

5. 7. 2017.


::Popis udžbenika

Poštovani roditelji i učenici, na donjem linku možete pronać popis udžbenika za slijedeću školsku godinu

popis udžbenika


::Školski kurikulum

Svi zainteresirani na donjem linku mogu preuzeti školski kurikulum i eksperimentalni plan i program.

školski kurikulum (.doc, 217 KB)
eksperimentalni plan i program (.doc, 117 KB)


::Anketa
Misliš li da ćeš ostvariti dobar uspjeh na državnoj maturi?
Da,siguran/a sam!
Ne!
Nisam siguran/a!
Ovisi koliko se budem pripremao/la.


::Inicijativa

Eksperimentalni program

Zadarska privatna gimnazija već neko vrijeme intenzivno radi na stvaranju eksperimentalnog školskog programa. Pozivamo sve zainteresirane da se detaljnije upoznaju s projektom.

Prijedlog eksperimentalnog programa (PDF, 80KB)


::Projekt

Seksualnost adolescenata

Zadarska privatna gimnazija s pravom javnosti ove godine je pokrenula vlastiti projekt pod naslovom Seksualnost adolescenata. Program i tijek projekta možete vidjeti u PDF formatu.


::Informacije