Početna
O školi
Tribina ZPG
Upisi
Raspored sati
Web imenik
Foto galerije
Oglasna ploča
Webmail
Kontakt

Za roditelje
Korisničko ime:

Šifra:
Za razrednike
Korisničko ime:

Šifra:

Riva On
NCVVO
Državna matura
MZOS
CARNet
Grad Zadar
Wikipedija

 

Djeca – razmišljanja i iskustva Nikice Simića, 2. dio

Bajke

Čitati sam naučio uz Politikin Zabavnik i prije škole. Ne sjećam se kako nam je dolazio u ruke. Valjda su nam ga roditelji nekako podvalili. Zabavno je spomenuti i to da se radilo o tekstovima na ćirilici.

Čitanje je uistinu čudo. Svjetovi koji su mi se počeli otvarati s Den Derijem obilježili su me zauvijek. A onda su došle bajke. Ilustracije u knjigama bile su sve rjeđe, a slike u mašti sve češće i strašnije. Postao sam ovisnik o bajkama. Knjižnice nisu više mogle zadovoljiti moju ovisnost. S G. Schwabom sam otkrio grčku mitologiju i svoj novi Eldorado u mitologijama. I kad je došlo vrijeme znao sam da ću isto ponuditi svojoj djeci.

Najprije sam, pričajući ih, prepravljao Crvenkapicu, Snjeguljicu, Trnoružicu, tri praščića, Ivicu i Maricu, Malika Tintilinića, …čineći ih još strašnijim.

Nemam pojma zašto sam to radio. Valjda sam mislio, budući da sam i sam to preživio, preživjet će i oni.

Danas mi se čini da naslućujem odgovor.

Osjećao sam da su «strahovi» kod mene nevjerojatno brzo proizvodili slike, ali sam bio siguran da će me mama i tata zaštiti od svih čudovišta, aždaja i nemani. Siguran sam da su to i moja djeca osjećala dok im je tata pričao strašne priče prije spavanja.

Tek kasnije sam otkrio čitajući «Značenje bajki» od našeg psihijatra B. Bettelheima, koliko podsvjesnih poruka kriju bajke, i na koje sve načine bajke mogu obilježavati čitatelje.

U jednom trenutku, pričajući vrlo detaljno razne priče, osvijestio sam da su djeci najvažnije izmaštane slike (i osjećaji koje slike proizvode). I zaigrao sam se «pokvareno». Ilijada, Odiseja, Eneida, Tisuću i jedna noć… postali su im samo obične priče. Shakespeare im je bio usputan i prije škole. Pokazalo se da su im izmaštani likovi ostali u trajnom i ugodnom pamćenju. Isti recept koriste sa svojom djecom.

Mašta

Ne tako davno sam otkrio kako ljudski mozak (genetski) ima određeni broj neurona, ali i to da je za funkcioniranje mozga puno važnije uspostavljanje veza između neurona (sinapse) od njihove brojnosti. Drugi dio, koji sam otkrio, bio je vezan uz najbolje/najbrže povezivanje neurona. Netko je rekao da je za to najbolje – čitanje. Tada sam već znao da su moja djeca išla tim putem, kojim sam ih intuitivno (vlastitim ugodnim iskustvom čitanja) uputio. I bio sam ponosan na sve što su kasnije ostvarili i ostvaruju, kao odrasli. Želim vjerovati da su odrastajući s bajkama i dalje ostali - djeca.

Još uvijek ne znam što je mašta. Upravo sam to pitanje postavio svom briljantnom profesoru filozofije. Kao iz topa je odgovorio: imaginacija, uobrazilja …uz malo komentara dogovorili smo se da bi mogla u igru biti i kreativnost. Nije bio siguran smijemo li u kontekst ubaciti i talentiranost (darovitost).

Ne znam je li itko definirao maštu. Ako jeste, definiciju ne želim znati, jer će za mene mašta uvijek biti – sloboda. Misao i slike izmaštanih svjetova nitko nam nikada ne može uzeti, što god nam činili.

Polazeći od ove «definicije» odjednom dolazim u svijet djece-učenika.

Misao je i dalje najbrža na svijetu, ali dječji svjetovi su mi potpuno nepoznati. Ne znam postoji li itko tko može otkriti što je, i zbog čega, izmaštalo dijete u želji da živi sretno.

Princ na konju i princeze

Ovo je priča iz iskustva i na čudan način koincidira s našim «zdravstvenim odgojem» i maštom. Četvrti modul zdravstvenog odgoja akceptira psiho-fizičke elemente odrastanja u jednom za djecu izuzetno osjetljivom periodu. Međutim, moje iskustvo mi kaže da je u tom periodu (mojeg ) odrastanja puno važnija bila – romantika i zaljubljivanje. U moje vrijeme je ljubav bila hvatanje pogleda u beskrajnom «điranju» po Kalelargi.

«Uhvatiti pogled» je zapravo bilo samo osvješćivanje onoga što je naša mašta već proizvela kao ideal ljepote i na neki način traženje svoje «princeze» ili «princa na konju». Nakon što bi se uhvatio pogled mašta bi stvarnost činila bajkovitom, a funkcioniranje u stvarnom životu prilično nefunkcionalnim. Najgori dio događao se kad bi se u bliskom susretu izmaštano rušilo kao kula od karata. I moj romantično-mladenački sustav vrijednosti, kako to najčešće biva, uskoro se dramatično poljuljao. Jednom zgodom sam uhvatio pogled prekrasne curice. Izmaštana bajka trajala je kratko. Pokazalo se da su «djeca cvijeća» iz svijeta svratila i do Hrvatske, a ja sam nekim čudom otkrio kako je moja princeza vrlo aktivna u «slobodnom poimanju ljubavi».

Mašta

Promišljajući, puno kasnije, odlučivanje moje princeze, i «znatiželjnih istraživača» slobodne ljubavi, u jednom trenutku sam osvijestio i njihovu maštu. Nisam siguran koliko su čitali, ali sam siguran da tijela prepuna hormona, u toj dobi, proizvode nevjerojatne slike i maštu aktiviraju na poseban i dramatičan način. Samo mašta i znatiželja nas odvode tada u potpuno nepoznati svijet. Je li to dovoljno i za odlučivanje? To je već nova priča.

Još uvijek ne znam što je mašta. Upravo sam to pitanje postavio svom briljantnom profesoru filozofije. Kao iz topa je odgovorio: imaginacija, uobrazilja …uz malo komentara dogovorili smo se da bi mogla u igru i kreativnost. Nije bio siguran smijemo li u kontekst ubaciti i talentiranost (darovitost).

Marin mi na odlasku reče: «Život bez mašte nije vrijedan življenja»!

Nakon toga sam se morao još jednom upitati - što je to mašta?

Promišljajući maštu kao slobodu mogao sam naći zajednički nazivnik. Jer ako umjesto mašte u rečenicu stavimo slobodu, čini se da dobivamo isto. Međutim, u slijedećem koraku razmišljanja, Marinova misao mi se učinila preciznijom.

Ne znam kako sve mozak funkcionira1, ali sam uvjeren da je mašta jedan od najvažnijih «proizvoda» ljudskog mozga. Ne znam što sve može utjecati na razvoj mašte (proizvodnju slika i svjetova), ali sam siguran da tek nakon toga možemo (slobodno?) odlučivati o svojim (i životnim) izborima.

Marin mi je odlazeći ostavio i misao: «Znanje bez mašte je bezvrijedno!»

Prvu misao sam uspio sebi nekako interpretirati, ali s ovom mišlju se još uvijek mučim. Problem je prije svega moj jer sam u ovome poželio znanost umjesto znanja. Naime, nemoguće mi je zamisliti nemaštovitog (i običnog) znanstvenika, a nekmoli onoga koji «čini čuda» videći ono što je drugima nedokučivo.

Znanstvenik je čovjek, a znanje je … nešto o čemu možemo raspravljati bez obzira na postojeće definicije.

Ako pretpostavim da je znanje ukupan broj informacija kojima čovjek raspolaže, misao mi se čini logičnom. Međutim, za mene je znanje gotov, izmaštani i funkcionalan «proizvod mozga», koji se na kraju manifestira kao – kompetencija.

Čini se da će mi trebati Marinova pomoć da otkrijem «što je pjesnik htio reći».

Što nas određuje?

Promišljajući svoje odrastanje pokušavam neprekidno otkrivati svoje motivacijske okidače i «upoznavati samoga sebe»2.

Jednom zgodom su Talesa, prvog od sedam antičkih mudraca, pitali svašta u spektru pitanja od - što je najlakše? Do - što je najteže?
Najlakše je – davati savjete, …, a najteže upoznati samoga sebe», reče im Tales.
Godinama poslije oglasio se Heraklit s: nemoguće je upoznati samoga sebe!

1 D. Goleman: Emocionalna inteligencija, Mozaik knjiga, Zg, 2004.
2 Isto, stranica 47.

21. veljače 2013.

 

::Tribina ZPG
Παιδεία i πολτεία - Pajdeja i politeja

Tekst je motiviran aktualnim reformskim događajima u Hrvatskoj. Uporište sam našao u prošlosti i tekstu Mirka Jozića: Pajdeja u Platonovoj državi (Latina&Graeca, nova serija / 2011, br. 19.).

Opširnije...

5. 7. 2017.


::Popis udžbenika

Poštovani roditelji i učenici, na donjem linku možete pronać popis udžbenika za slijedeću školsku godinu

popis udžbenika


::Školski kurikulum

Svi zainteresirani na donjem linku mogu preuzeti školski kurikulum i eksperimentalni plan i program.

školski kurikulum (.doc, 217 KB)
eksperimentalni plan i program (.doc, 117 KB)


::Anketa
Misliš li da ćeš ostvariti dobar uspjeh na državnoj maturi?
Da,siguran/a sam!
Ne!
Nisam siguran/a!
Ovisi koliko se budem pripremao/la.


::Inicijativa

Eksperimentalni program

Zadarska privatna gimnazija već neko vrijeme intenzivno radi na stvaranju eksperimentalnog školskog programa. Pozivamo sve zainteresirane da se detaljnije upoznaju s projektom.

Prijedlog eksperimentalnog programa (PDF, 80KB)


::Projekt

Seksualnost adolescenata

Zadarska privatna gimnazija s pravom javnosti ove godine je pokrenula vlastiti projekt pod naslovom Seksualnost adolescenata. Program i tijek projekta možete vidjeti u PDF formatu.


::Informacije