Početna
O školi
Tribina ZPG
Upisi
Raspored sati
Web imenik
Foto galerije
Oglasna ploča
Webmail
Kontakt

Za roditelje
Korisničko ime:

Šifra:
Za razrednike
Korisničko ime:

Šifra:

Riva On
NCVVO
Državna matura
MZOS
CARNet
Grad Zadar
Wikipedija

 

Roditelji – razmišljanja i iskustva Nikice Simića, 2. dio

Riječ roditelj u doslovnom smislu ima značenje «oni koji su rodili». U ovom slučaju se odnosi na ljudski rod i uključuje i mušku stranu. Najčešće se pretpostavlja da roditelji s djecom žive zajedno i čine užu obitelj. U trenutku rođenja djeteta značenje riječi roditelj dobiva puno širi spektar i uključuje buduću svekoliku skrb o rođenom djetetu. Na prvom mjestu se podrazumijeva roditeljska ljubav na kojoj bi se trebalo temeljiti sve drugo: osiguravanje materijalnih uvjeta, briga o zdravlju djeteta, odgoj… i buduće školovanje. Ovakva racionalizacija vodi na zaključak da je roditeljstvo jako težak i odgovoran – posao, posao koji se temelji na sumnjivoj kategoriji - ljubavi.

Ljubav je najčešće i u temeljima osnivanja zajednice/obitelji. Pretpostavlja se da je takva zajednica i najbolja garancija za dobro obavljanje roditeljskih poslova.

Hrvatska je stvarana u ratu. Mnogi su s razlogom ponosni na taj period, ali nam je stvarnost u godinama poslije osvijestila mnoštvo teških poslova. Rat i «tranzicija», kao sociološki fenomeni, i bez ratnih posljedica bili bi dovoljni da se zabrinemo pred izazovima koji idu uz stvaranje države. Sada imamo državu kakvu imamo.

Pogledajmo kako su te burne (revolucionarne) godine utjecale na obitelji.

Mnoge obitelji izgubile su članove.
Mnoge obitelji su raseljene.
Mnoge obitelji su «ostale bez posla»…

Dvadesetak godina poslije možemo utvrditi da je broj rođene djece s oko pedesetak tisuća pao na oko četrdesetak tisuća godišnje, i da je broj razvoda povećan s oko 25% na oko 30%. Ovi podaci govore kako roditeljski posao postaje sve teži. Podatak da je danas oko 25% mladih bez posla jasno govori i o njihovim mogućnostima zasnivanja obitelji.

Budući da smo pretpostavili kako je zajednica s oba roditelja najbolja garancija za dobro obavljanje roditeljskih poslova, ostaje nam oko 70% «zdravih obitelji». Uz podatak da je sada skoro dvadesetak posto nezaposlenih, lako je pretpostaviti da je dobar dio i tih obitelji egzistencijalno ugrožen. Raslojavanje društva na bogate i one druge je postalo očigledno, tako da se o «dobrostojećim obiteljima» u medijima počelo govoriti kao o «dobrim obiteljima».

Pogledajmo sada kako danas najčešće funkcionira «normalna obitelj». Egzistencijalni minimum se ostvaruje tek ako oba roditelja rade. S posla se vraćaju oko 16 sati, najčešće umorni i nervozni. Djelom takvoga dana djeca su u vrtiću, u školi, kod baka ili na «ulicama». Često se događa i to da su djeca u školi kad su roditelji doma i vide se tek navečer. Odgojno djelovanje roditelja je potpuno kompromitirano u radnom dijelu tjedna. Vikend je, na našu žalost, također često radni, a ako i postoji teško se može računati na ozbiljan roditeljski odgoj od dva dana u tjednu.

Ova «analiza» se temelji na podacima iz medija i daleko je od znanstvene. Međutim, budući da ne postoji nijedno takvo znanstveno istraživanje, koristim je zato samo na razni razmišljanja za Tribinu.

U prethodnim razmišljanjima sam spomenuo Gaussovu krivulju u kontekstu opisivanja statistički relevantnih skupova. Skup roditelja (školske djece) također pripada takvom skupu. Pretpostavimo da svi znamo što karakterizira dobre a što loše roditelje. Ako pretpostavimo da je u školama po generaciji oko 40 000 djece, lako je izračunati da je «u igri» nešto manje od dvostruko više roditelja. Račun kaže da je u osnovnim i srednjim školama oko 400 000 djece i, recimo, oko 750 000 roditelja. Ako uzmemo, recimo, 5% (manje ili više) «loših» roditelja dobit ćemo ih oko 40 000. Isti postupak, primijenjen na nastavničku populaciju, dao bi oko 4000 «loših» nastavnika.

Ispisao sam (prije) primjer kojim sam želio osvijestiti koliku štetu može proizvesti (i proizvodi) loš nastavnik. Šteta, koju proizvodi loš nastavnik, mjerljiva je na osobnoj, učeničkoj razini, ali itekako i na društvenoj. Loši roditelji u najvećoj mjeri štete sebi i svojoj obitelji (put u Pakao popločan je dobrim namjerama). Naravno je, i društvo itekako osjeća posljedice lošeg roditeljstva.

Djeca su u oba slučaja nevina da nevinija ne mogu biti – i samo žrtve.

Ovi brojevima (razmišljanjem) sam pokušao osvijestiti odgovornost društva, škole i roditelja u kontekstu traženja uzroka manifestacije ekstremno-asocijalne ponašanja učenika.

U našem školskom sustavu roditelji se percipiraju vrlo površno. U rad škola uključeni su formalno kroz Vijeća roditelja i s predstavnikom u Školskim odborima, međutim, njihov utjecaj na «politiku škole» je potpuno zanemariv.

Po mojoj procjeni, radi se o već spomenutoj «demokratskoj demagogiji» (licemjerstvu). Oni koji su ispisivali i usvajali Zakone i Statute jasno su znali što rade.

Vijeće roditelja postoji u svakoj školi. Većina «izabranih» roditelja su iz «dobrih obitelji», s kojima razrednici, nekim čudom, odlično funkcioniraju. Na sličan način je izabran i predstavnik roditelja u Školskom odboru.

Dok sam radio u javnom školskom sustavu znao sam da Vijeće postoji, znao sam da je jedan predstavnik i u Školskom odboru, i upoznao ga. Od Vijeća roditelja nikada nije, niti na Školski odbor, došlo išta iole ozbiljno. Roditeljske intervencije na Školskom odboru bile su uglavnom na razini «izlobiranog» dizanja ruke.

Poštujući zakone isto sam proveo i u ZPG. Pokazalo se da je priča bila potpuno ista. Iz toga sam zaključio da su roditelji zapravo sasvim «normalni» ljudi. Imaju svoja prava i koriste ih jedino ako/kad je njihov osobni interes ugrožen. Shvativši to, shvatio sam i to da mi je puno lakše kad mi (što hitnije) u ured dođe nezadovoljni roditelj, bilo na svoj ili moj zahtjev, nego da gubimo vrijeme na «zakonske formalnosti». Nevjerojatno je koliko mi je taj «potez» olakšao ravnateljski posao. Izravno sam komunicirao s «kupcem naše usluge», ali i prepoznavao «milje» iz kojeg dolazi naš učenik. Nakon toga sam vrlo često ulazio u «koaliciju» s učenicima. Naime, očekivanja roditelja su puno veća od očekivanja nastavnika glede njihova školskog uspjeha. Neispunjena školska očekivanja proizvode «nuspojave» koje se nedobro manifestiraju na djeci. Nastavnike (mislim i dalje da je tako) sam uspijevao nekako uvjeriti da smanje očekivanja, ali roditelji (koji me usput još «kupuju») su neki put bili na razini «nerješivosti problema». I zaigrao sam na kartu manipulacije. To je uključivalo «koaliciju» s učenikom. I počeli smo zajedno ispunjavati očekivanja roditelja. On je morao zaraditi neku dobru ocjenu, a ja bih ga «zagovarao» kod roditelja. Iza toga je stajalo mnoštvo zajedničkih sati iz fizike i matematike, koji su bili više komunikacija na mnogim razinama nego izravan rad u tim predmetima.

Taj način ja zovem pravom individualizacijom u radu. U učionici je «individualizacija» samo još jedna «demokratska demagogija». Tek kad se približimo pravoj «mapi vrijednosti» učenika, možemo uistinu djelovati.

Vrlo često sam nastavnicima znao reći. Svaki put kad ulazite u učionicu u kojoj je pet, deset,… trideset učenika, najprije pomislite – ja ih ne poznajem!!!

8. veljače 2013.

 

::Tribina ZPG
Sveobuhvatna reforma, 2. dio

Treću godinu održava se svečana konferencija 'Hrvatski kvalifikacijski okvir - prilika za kvalitetnu provedbu cjelovite reforme obrazovanja'. Organizira ju Nacionalno vijeće za razvoj ljudskih potencijala uz podršku Ministarstva znanosti i obrazovanja.
Na konferenciji su predstavljeni ciljevi razvoja i osposobljavanja s naglaskom na Hrvatski kvalifikacijski okvir kao instrument za provedbu obrazovne reforme na svim razinama - od strukovnog pa do cjeloživotnog učenja.

Opširnije...

12. 12. 2017.


::Popis udžbenika

Poštovani roditelji i učenici, na donjem linku možete pronać popis udžbenika za slijedeću školsku godinu

popis udžbenika


::Školski kurikulum

Svi zainteresirani na donjem linku mogu preuzeti školski kurikulum i eksperimentalni plan i program.

školski kurikulum (.doc, 217 KB)
eksperimentalni plan i program (.doc, 117 KB)


::Anketa
Misliš li da ćeš ostvariti dobar uspjeh na državnoj maturi?
Da,siguran/a sam!
Ne!
Nisam siguran/a!
Ovisi koliko se budem pripremao/la.


::Inicijativa

Eksperimentalni program

Zadarska privatna gimnazija već neko vrijeme intenzivno radi na stvaranju eksperimentalnog školskog programa. Pozivamo sve zainteresirane da se detaljnije upoznaju s projektom.

Prijedlog eksperimentalnog programa (PDF, 80KB)


::Projekt

Seksualnost adolescenata

Zadarska privatna gimnazija s pravom javnosti ove godine je pokrenula vlastiti projekt pod naslovom Seksualnost adolescenata. Program i tijek projekta možete vidjeti u PDF formatu.


::Informacije