Početna
O školi
Tribina ZPG
Upisi
Raspored sati
Web imenik
Foto galerije
Oglasna ploča
Webmail
Kontakt

Za roditelje
Korisničko ime:

Šifra:
Za razrednike
Korisničko ime:

Šifra:

Riva On
NCVVO
Državna matura
MZOS
CARNet
Grad Zadar
Wikipedija

 

Samovrjednovanje – razmišljanje Nikice Simića, 3. dio (31.01.2011)

ŠKOLSKO OZRAČJE

Jeste li općenito zadovoljni kvalitetom školskoga ozračja?

(Ukratko objasnite svoju procjenu.)

Tijekom svog “radnog vijeka” promijenio sam više “zbornica” i na kraju došao u poziciju “kreiranja” jedne. Ravnatelji u javnim školama uglavnom preuzimaju već “formirane zbornice”. Svojim načinom vođenja mogu samo donekle (pozitivno) utjecati na već uspostavljenu dinamiku međusobnih odnosa i odnosa prema radu. Negativan utjecaj ravnatelja vrlo brzo daje rezultate (ima i toga).

Većina zbornica međusobno je slična. Prevladavaju nastavnice i dvadesetak posto djelatnika je “pred mirovinom”. U većini zbornica se prilično dobro zna tko i na koji način obavlja svoje poslove. Većina naših ravnatelja “ugrubo” kaže: “trećina izvrsno radi i bez poticaja, trećinu treba poticati, a u zadnjoj trećini su loši djelatnici, koje je jako teško mijenjati”. G. Jaeckel, ravnatelj srednje škole u Eisenertzu misli slično, djelatnike opisujući Gaussovom krivuljom.

Mogućnosti utjecaja, od strane ravnatelja na djelatnike zapravo su vrlo male. Istina je da postoje razni pravilnici kojima se određuju okviri “prava i obveza” djelatnika, ali onoga trenutka kada učitelj uđe u razred svi pravilnici postaju “mrtva slova na papiru”. Mogućnosti nagrađivanja (materijalnog i drugih) dobrih nastavnika vrlo su skromne, baš kao i sankcioniranja loših (do otkaza). Upravo zbog toga su nam zbornice najčešće obilježene “stečenim pravima” na temelju godina radnog staža i vrlo slične jedna drugoj.

Na početku djelovanja ZPG-e djelatnici su nam bili uglavnom “honorarci”. Bili su to djelatnici s ugledom (iz drugih škola i s fakulteta), ali i s već stečenim navikama u radu u javnim ustanovama, na koje nisam mogao niti želio utjecati. Kasnije sam zapošljavao uglavnom mlade i ambiciozne nastavnike, vodeći računa o ravnoteži muško-ženskog principa. Na njih sam želio i mogao utjecati, pokušavajući im osvješćivati “odgoj” na prvom mjestu u radu. To je jeste i još dugo će biti najveći problem kod nastavnika. Naime, većina njih dolazi s fakulteta bez ikakve osvješćenosti o ulozi odgoja. Većina vrlo solidno vlada strukom (materijom) ali primjenjuje pedagogiju iz svojih školskih vremena, temeljenu u velikoj mjeri na sankcioniranju učenika – prije svega, ocjenom. U zbornicu, a i na satove, sam rijetko ulazio (i sada je tako), pomno osluškujući što se događa na jednom i drugom mjestu. Sve razgovore obavljao bih pojedinačno u svom uredu i vrlo često. Na nastavničkim vijećima objavljivao bih svoje stavove i mišljenja, načelno, kratko i rijetko. Pri arbitriranju u nekim konfliktnim situacijama (nastavnik-učenik) u pravilu bih (na početku) stajao na stranu nastavnika, ali im davao i jasne sugestije upućujući na koje načine će ubuduće izbjeći slične konflikte. Poticao sam njihovo daljnje obrazovanje i stručna usavršavana (pet djelatnika je magistriralo, jedan pred doktoratom), bez obzira na veliku mogućnost (što se i događalo) da će nakon toga “i otići”.

1. Jeste li zadovoljni kvalitetom suradnje među nastavnicima?
U ovom trenutku u zbornici “boravi” dvadesetak djelatnika s prosjekom godina između 30 i 40 i s izvrsnom osobnom i profesionalnom komunikacijom.

2. Jeste li zadovoljni kvalitetom suradnje nastavnika i stručne službe?
Stručna služba nam je skromna (ravnatelj, voditelj, psiholog i tajnik). Koordiniram njen rad i s lakoćom otklanjamo sve eventualne nesporazume.

3. Jeste li zadovoljni kvalitetom suradnje nastavnika i ravnatelja?
Opisao sam u velikoj mjeri svoj “način rukovođenja”. Ne znam što djelatnici “misle o meni privatno”, ali većina još uvijek rado dolazi u moj ured, čak i zbog osobnih problema.

4. Jeste li zadovoljni kvalitetom suradnje nastavnika i učenika?
Svake godine učenici imaju priliku “evaluirati” rad nastavnika. Pokazuje se da je doživljaj učenika vrlo simpatičan. Kad bi ga mjerili ocjenom, prosjek bi bio iznad četvorke. Razrednici i nastavnici me redovito izvješćuju o “napetim” situacijama u razredu. Istina je da ima učenika koji su u stanju “dizati tlak”, međutim nastavnici ih sve češće doživljavaju kao nesvjesnu djecu s osobnim problemima.

Do sada smo većinu napetosti uspijevali relaksirati. U rijetkim situacijama kada to nije bilo moguće, ili smo raskidali Ugovor o školovanju, ili su učenici odlazili sami.

5. Mislite li da se međuljudski odnosi u školi temelje na podupiranju i poštovanju?
To su principi koje pokušavam ugrađivati u temelje škole. Za sada mi se čini da funkcioniraju izvrsno, međutim, budući da se radi o ljudima, ipak različitih svjetonazora, teško je tvrditi da to i jeste tako.

6. Jeste li zadovoljni odnosima među učenicima?
U ovom djelu je daleko teže donijeti pravi sud. Naime, u školi je 114 učenika i nemoguće je procijeniti pravo stanje. Razlozi su isti kao i kod nastavnika. Različiti (obiteljski) svjetonazori i kulturna obilježja sredina iz kojih dolaze uvijek su teško pomirljivi i u manjim grupama. Činjenica je i to da su svi oni već ulaskom u privatnu školu – negativno obilježeni (u gradu i od strane učenika javnih škola).
Znajući to, značajnu ulogu dao sam psiholozima (u dvije škole djelovala su tri psihologa, sada su dva). Intenzivna komunikacija psihologa s djecom, ali još više individualni pristup od strane nastavnika, doveo je do toga da se u školi rijetko osjećaju napetosti među djecom. Dapače, interakcija svih učenika (od prvog do četvrtog razreda) je vrlo simpatična.

7. Jeste li zadovoljni disciplinom učenika?
Disciplinu učenika također bi trebalo jasno definirati. Najčešća interpretacija je s pozicije “slušaju li”. Taj tip discipline me nikada nije zanimao. Mene zanima disciplina učenika u osvješćivanju vlastite odgovornosti i uvažavanja sebe, drugih i, naravno, materijalnih dobara škole.

Analiza školskog uspjeha (koju sam spomenuo) pokazala nam je da je odgovornost prema sebi (i učenju) značajno porasla tijekom četiri godine. Odgovornost prema drugima (učenicima, nastavnicima, roditeljima) teško je procjenjivati uopće, pogotovo u ovoj njihovoj dobi odrastanja (i opsjednutosti sobom). Ono što vidim neprekidno su, većinom, vesela i razigrana djeca u školi. U prethodnih 11 godina bilo je i nekih materijalnih oštećenja, ali rijetke se mogu svesti na nazivnik – namjerno.

8. Jeste li zadovoljni zastupljenošću mjera poticanja pozitivnih ponašanja učenika?
Svako primjećivanje osobnosti učenika je poticaj na pozitivno ponašanje. To je najveća i najvažnija prednost individualnog pristupa učeniku. Neke druge mjere, tipa proglašavanja učenika generacije, ignoriram u potpunosti, ali vrlo rado osobno odajem priznanje za svaki njihov uspjeh. Izbjegavam “javna priznanja” unutar škole (zbog školskog uspjeha) jer mislim da je to dvosjekli mač. Učenici međusobno već imaju svoj sustav vrijednosti, puno realniji od onoga što mi želimo afirmirati. Mislim da je najbolja afirmacija poželjnog sustava vrijednosti u osobnom odgojnom djelovanju učitelja.

9. Jeste li zadovoljni zastupljenošću pedagoških mjera za negativna ponašanja učenika?
Pedagoške mjere (sankcije, kazne) su uvijek u zoni polemiziranja. Istina je, postoje razni pravilnici (imamo ih i mi) kojima se definiraju područja sankcioniranja. I mi ih se pridržavamo, ali više zbog zakona. Naime, mislim da su jedine učinkovite “pedagoške mjere” u trajnom “bavljenju” s djetetom U ovoj fazi njihova razvoja oni su u najvećoj mjeri “besmrtni” i nesvjesni ičega osim sebe (i svoje ugode). Usmjeravanje djeteta “na pravi put” je nemoguće postići pedagoškim mjerama. Većina djece jasno zna razlikovati “dobro od lošega” (i za sebe i za druge), ali tijekom odrastanja vrlo često “padaju”. Naša i roditeljska uloga je tada biti u blizini i pomagati mu da se “digne”.

U našoj školi pokušavamo činiti baš to. Na našu žalost ne uspijevamo uvijek. Tada se odlučujemo za raskid Ugovora o školovanju.

Čime to možete potkrijepiti?
(Ukratko navedite podatke na osnovu kojih ste procijenili kvalitetu školskog ozračja.)

Navedeno gore

Koje biste teme izdvojili kao one koje traže poboljšanja unutar područja Školskoga ozračja?
(Ukratko navedite teme i obrazložite svoje mišljenje.)

Navedeno gore

Navedite aktivnosti kojima biste navedene teme mogli unaprijediti.
(Ukratko navedite teme i obrazložite svoje mišljenje.)

Navedeno gore

SURADNJA S RAZLIČITIM DIONICIMA ODGOJNO-OBRAZOVNOG SUSTAVA
Jeste li općenito zadovoljni kvalitetom suradnje s različitim dionicima odgojno-obrazovnoga sustava?

(Ukratko objasnite svoju procjenu.)

1. Jeste li zadovoljni suradnjom s roditeljima učenika svoje škole?
Suradnja škole s roditeljima apostrofira se u svim relevantnim školskim dokumentima. U javnim školama se prilično jasno definiraju i «prava i obveze» roditelja. U većini slučajeva suradnja se svodi samo na taj formalni dio.

Suradnja pretpostavlja ostvarenje zajedničkih interesa. Roditeljska očekivanja često premašuju stvarna školska postignuća njihove djece i tada nastupa kriza. U takvim situacijama roditelji i škola se najčešće nalaze na suprotnim stranama. Uvjerio sam se da su roditelji nerijetko u pravu zbog nepedagoškog školskog pristupa djeci. To se najčešće događa kod čudnih načina ocjenjivanja, ali i na komunikacijskim razinama, najviše zbog uvriježene svijesti kod nastavnika – da su djeca u školi zbog njih.

Znajući to od početka inzistiramo na «dnevnom» informiranju roditelja o ponašanju i njihovim neplaniranim odlascima iz škole, ali i od roditelja tražimo da nas informiraju. Komunikaciju održavamo telefonima i preko Internet dnevnika. U slučaju bilo kakvog nezadovoljstva (roditelja i učenika) tražimo da se odmah iskaže i u razgovorima s ravnateljem (nastavnicima) brzo rješavaju «nesporazumi». Na takav način svaki roditelj izravno sudjeluje u svim odgojno-obrazovnim fazama svog djeteta. Naravno, ukoliko su očekivanja roditelja veća od onoga što škola može osiguravati – predlažemo raskid Ugovora.

Ovakav način suradnje pokazuje se jako dobrim i do sada smo imali jako malo nezadovoljstva na kraju četiri godine školovanja.

2. Uključujete li roditelje u život škole?
U ranim godinama djelovanja pokušavali smo uključivati roditelje u neke akcije. Pokazalo se da to nije najsretnije rješenje, pogotovo za njihovu djecu. S druge strane, vrlo je «opasno» ulaziti u neke druge odnose (koji mogu voditi na nezavisnost školskog djelovanja).

3. Smatrate li kvalitetnom suradnju unutar školskog odbora?
Pokazalo se da je Školski odbor u našem (privatnom) sustavu – nepotreban. Naime, interes (nas) osnivača je najizravnije vezan uz uspjeh djece u školi, a o financijskom da i ne govorimo. Budući da se sustav financira samo od školarina i vlastitih sredstava osnivača, a škola je registrirana kao neprofitna ustanova s potpunom odgovornošću osnivača, jasno je kakva bi u tom slučaju bila uloga školskog odbora.

Zbog toga smo iskoristili zakonsku mogućnost i Školski odbor sveli na tri člana (osnivači Privatne osnovne škole «Nova» i ZPG).

4. Smatrate li kvalitetnom svoju suradnju s lokalnom zajednicom?
«Odgovarajući» na ovo pitanje ispisao sam svoje mišljenje koje je zapravo odgovor na pitanje broj 6. Razlog je banalan, nisam dobro percipirao što se misli pod «lokalnom zajednicom». U ovom pitanju se očigledno ne misli na institucije lokalne zajednice. Još uvijek nisam siguran što se krije pod «lokalna zajednica», pa idem s načelnim stavom da se radi o gradu i županiji (bez državnih institucija).

Naš interes, a čini se i lokalne zajednice, je do početka «recesije» je bio izvrstan. Naše škole su iz godine u godinu rasle (brojem učenika i nastavnika) i jasno objavljivale da je «novi i dobar proizvod» na tržištu odgoja i obrazovanja. U ovom (kriznom) trenutku «interes zajednice» je nešto opao, ne toliko u broju konzumenata koliko u izvršavanju financijskih obveza.

Poslije 11 (8) godina djelovanja uspjeli smo donekle promijeniti stav LZ, da je školovanje u privatnim školama potpuno legitimno i da se u našim školama «ne kupuju ocjene i svjedodžbe», da naše škole pohađaju «normalna djeca» i da bez problema nastavljaju školovanje. Na našu žalost, samo donekle. Nakon «proglašavanja recesije» Ministarstvo nas je prestalo (i ono minimalno) subvencionirati i slijedom toga smo upali u prilične financijske probleme. Institucije LZ su na to potpuno neosjetljive.

5. Smatrate li kvalitetnom svoju suradnju s gospodarskim ustanovama?
Potrebe naše škole za tim tipom suradnje su minimalne, a ako se i pojave uspijevamo naći zajednički interes.

6. Smatrate li kvalitetnom svoju suradnju s državnim institucijama?
Suradnja privatnih škola s državnim institucijama/uredima (grad, županija, ministarstvo, Agencija za školstvo) je uglavnom skromna. Sve se još uvijek ponašaju kao da su u «sukobu interesa» (zato s njihove strane i ne postoji jasan interes). Naime, «grad i županija» su osnivači javnih škola i baš tako se najčešće i ponašaju, ne vodeći računa da se kod nas školuju djeca upravo s tog područja i da njihovi roditelji itekako doprinose (kroz mnoga davanja i svojim gospodarskim i političkim djelovanjima) prosperitetu zajednice. Istina je i to da institucijama (iskrivljena) zakonska regulativa daje malo prostora za ozbiljnije (financijske) intervencije. Budući da zakone donose «državne institucije», lako se zaključuje da je suradnja s njima izrazito loša i ni blizu prakse u državama EU i u svijetu.

Čime to možete potkrijepiti?
(Ukratko navedite podatke na osnovi kojih ste procijenili kvalitetu suradnje s različitim dionicima odgojno-obrazovnoga procesa.)

Upravo ovih dana dobili smo odgovore od Grada i Ministarstva – kako nam žele puno uspjeha u radu!

S kojim dionicima odgojno-obrazovnoga sustava ostvarujete najbolju suradnju?
(Navedite neke od dionika kao što su npr. roditelji, školski odbor, lokalna zajednica, gospodarske ustanove, državne institucije) s kojima surađujete i ukratko opišite svoju suradnju.)

I na ovo «pitanje» se odgovori mogu naći gore.
Međutim, ipak ću iskoristi «prostor» i pojasniti što znače osobni kontakti (iako je to već «conditio sine qua non» bez kojeg ne postoji iole ozbiljniji posao u Hrvatskoj).

Dakle, nijedna ozbiljnija i uspješna «suradnja» naših škola sa svim državnim institucijama i lokalnom zajednicom nije bila realizirana bez – osobnih kontakata. To dovoljno govori o učinkovitosti našeg administrativno/pravnog sustava.

Naravno, ovdje apostrofiram LZ i institucije, jer je suradnja s ostalim dionicima – izvrsna.

Koje biste teme izdvojili kao one koje traže poboljšanja u području Suradnja s različitim dionicima odgojno – obrazovnoga sustava?
(Ukratko navedite teme i obrazložite svoje mišljenje.)

U ovim okolnostima ovo što mi činimo nema alternativu. Početak poboljšavanja situacije može se postići (i kod javnih škola) samo većim financijskim ulaganjima u sustav.

Navedite aktivnosti kojima biste navedene teme mogli unaprijediti.
(Ukratko navedite aktivnosti na razini škole kojima bi mogli unaprijediti navedene teme.)

Bez izravnije zakonske regulative i financijske intervencije države u privatni školski sektor, jako dugo se neće mijenjati ni odnosi lokalne zajednice prema privatnim školama.

7. siječnja 2013.

 

::Tribina ZPG
Sveobuhvatna reforma, 2. dio

Treću godinu održava se svečana konferencija 'Hrvatski kvalifikacijski okvir - prilika za kvalitetnu provedbu cjelovite reforme obrazovanja'. Organizira ju Nacionalno vijeće za razvoj ljudskih potencijala uz podršku Ministarstva znanosti i obrazovanja.
Na konferenciji su predstavljeni ciljevi razvoja i osposobljavanja s naglaskom na Hrvatski kvalifikacijski okvir kao instrument za provedbu obrazovne reforme na svim razinama - od strukovnog pa do cjeloživotnog učenja.

Opširnije...

12. 12. 2017.


::Popis udžbenika

Poštovani roditelji i učenici, na donjem linku možete pronać popis udžbenika za slijedeću školsku godinu

popis udžbenika


::Školski kurikulum

Svi zainteresirani na donjem linku mogu preuzeti školski kurikulum i eksperimentalni plan i program.

školski kurikulum (.doc, 217 KB)
eksperimentalni plan i program (.doc, 117 KB)


::Anketa
Misliš li da ćeš ostvariti dobar uspjeh na državnoj maturi?
Da,siguran/a sam!
Ne!
Nisam siguran/a!
Ovisi koliko se budem pripremao/la.


::Inicijativa

Eksperimentalni program

Zadarska privatna gimnazija već neko vrijeme intenzivno radi na stvaranju eksperimentalnog školskog programa. Pozivamo sve zainteresirane da se detaljnije upoznaju s projektom.

Prijedlog eksperimentalnog programa (PDF, 80KB)


::Projekt

Seksualnost adolescenata

Zadarska privatna gimnazija s pravom javnosti ove godine je pokrenula vlastiti projekt pod naslovom Seksualnost adolescenata. Program i tijek projekta možete vidjeti u PDF formatu.


::Informacije