Početna
O školi
Tribina ZPG
Upisi
Raspored sati
Web imenik
Foto galerije
Oglasna ploča
Webmail
Kontakt

Za roditelje
Korisničko ime:

Šifra:
Za razrednike
Korisničko ime:

Šifra:

Riva On
NCVVO
Državna matura
MZOS
CARNet
Grad Zadar
Wikipedija

 

NOK – komentar Nikice Simića iz 2010. - 2. dio.

Kompetencije

U NOK-u se na puno mjesta ističu kompetencije. Kad se prije desetak godina u našem školstvu aktualizirao termin kurikulum većina prosvjetnih djelatnika bila je u najmanju ruku zbunjena. Riječ se koristila kao «sama po sebi jasna», ali je zbunjenost trajala pa je 2007., u izdanju Školske knjige, nastala knjiga «Kurikulum». Mislim da se na sličan način koristi i termin kompetencija. Da ne bude zabune o čemu se radi, pogledajmo što piše u rječniku.

Anić, Goldstein: Rječnik stranih riječi
Kompetencija ž 1. djelokrug prava odlučivanja jedne ustanove ili osobe; mjerodavnost, nadležnost 2. priznata stručnost, sposobnost kojom tko raspolaže [stručna ~] ◊ njem. Kompetenz ← lat. compententia ≈ competere: postizati, biti sposoban

U nastavku citiram mjesta iz NOK-a u kojima se spominju kompetencije.

Predgovor:
- Poštovane … znanje, kompetencije, uspjeh i konkurentnost strateške su smjernice Republike Hrvatske.
- Određivanjem općega obrazovanja, odnosno temeljnih kompetencija, osiguravamo svakom učeniku bolje snalaženje u životu i pripremamo ga za promjenljiv i nepredvidiv svijet u kojemu treba biti spreman za cjeloživotno učenje.
- NOK donosi okvir za stjecanje temeljnih i stručnih kompetencija.
NOK pretpostavlja visoku kompetentnost onih koji poučavaju djecu/učenike, za djelotvorno

Uvod:
Temeljno obilježje Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma je prelazak na kompetencijski sustav i učenička postignuća (ishode učenja) za razliku od (do)sadašnjega usmjerenoga na sadržaj.

Usmjerenost prema kompetencijama
Razvoj društva temeljena na znanju i proces globalizacije, naročito jačanje svjetskoga tržišta i konkurencije na globalnoj razini, stvaraju nove potrebe na razini društvenoga života i života pojedinca u svim područjima: kulturi, znanstvenomu i tehnološkomu razvoju, gospodarstvu, društvenoj povezanosti, položaju i ulozi pojedinca kao građanina te njegovu osobnomu razvoju.

Život i rad u suvremenom društvu brzih promjena i oštre konkurencije zahtijevaju nova znanja, vještine, sposobnosti, vrijednosti i stavove, tj. nove kompetencije pojedinca, koje stavljaju naglasak na razvoj inovativnosti, stvaralaštva, rješavanja problema, razvoj kritičkoga mišljenja, poduzetnosti, informatičke pismenosti, socijalnih i drugih kompetencija. Njih nije moguće ostvariti u tradicionalnomu odgojno-obrazovnomu sustavu koji djeluje kao sredstvo prenošenja znanja. Pomak u kurikulumskoj politici i planiranju s prijenosa znanja na razvoj kompetencija znači zaokret u pristupu i načinu programiranja odgoja i obrazovanja.
Razvoj nacionalnoga kurikuluma usmjerena na učeničke kompetencije predstavlja jedan od glavnih smjerova kurikulumske politike u europskim i drugim zemljama. Da bi uspješno odgovorila izazovima razvoja društva znanja i svjetskoga tržišta, Europska Unija odredila je osam temeljnih kompetencija za cjeloživotno obrazovanje. Obrazovna politika RH je prihvatila iste temeljne kompetencije. To su:

- komunikacija na materinskomu jeziku – odnosi se na osposobljenost za pravilno i stvaralačko usmeno i pisano izražavanje i tumačenje koncepata, misli, osjećaja, stavova i činjenica te jezično međudjelovanje u nizu različitih društvenih i kulturnih situacija: obrazovanje, rad, slobodno vrijeme i svakodnevni život; uključuje također razvoj svijesti o utjecaju jezika na druge i potrebi upotrebe jezika na pozitivan i društveno odgovoran način.

- komunikacija na stranim jezicima – odnosi se na osposobljenost za razumijevanje, usmeno i pisano izražavanje i tumačenje koncepata, misli, osjećaja, stavova i činjenica na stranomu jeziku u nizu različitih kulturnih i društvenih situacija. Značajna je sastavnica ove kompetencije razvijanje vještina međukulturnoga razumijevanja.

- matematička kompetencija i osnovne kompetencije u prirodoslovlju i tehnologiji – matematička se kompetencija odnosi na osposobljenost učenika za razvijanje i primjenu matematičkoga mišljenja u rješavanju problema u nizu različitih svakodnevnih situacija; prirodoslovna se kompetencija odnosi na osposobljenost za uporabu znanja i metodologije kojima se objašnjava svijet prirode radi postavljanja pitanja i zaključivanja na temelju činjenica; tehnološka kompetencija shvaćena je kao osposobljenost za primjenu prirodoslovnoga znanja i metodologije kao odgovor na ljudske potrebe i želje. Osnovne kompetencije u prirodoslovlju i tehnologiji, također, uključuju razumijevanje promjena uzrokovanih ljudskom djelatnošću te odgovornost pojedinca kao građanina.

- digitalna kompetencija – odnosi se na osposobljenost za sigurnu i kritičku upotrebu informacijsko-komunikacijske tehnologije za rad, u osobnomu i društvenomu životu te u komunikaciji. Njezini su ključni elementi osnovne informacijsko-komunikacijske vještine i sposobnosti: upotreba računala za pronalaženje, procjenu, pohranjivanje, stvaranje, prikazivanje i razmjenu informacija te razvijanje suradničkih mreža putem interneta.

- učiti kako učiti – obuhvaća osposobljenost za proces učenja i ustrajnost u učenju, organiziranje vlastitoga učenja, uključujući učinkovito upravljanje vremenom i informacijama kako u samostalnomu učenju, tako i pri učenju u skupini.

- socijalna i građanska kompetencija – obuhvaća osposobljenost za međuljudsku i međukulturnu suradnju.

- inicijativnost i poduzetnost – odnosi se na sposobnost pojedinca da ideje pretvori u djelovanje, a uključuje stvaralaštvo, inovativnost i spremnost na preuzimanje rizika te sposobnost planiranja i vođenja projekata radi ostvarivanja ciljeva. Temelj je za vođenje svakodnevnoga, profesionalnoga i društvenoga života pojedinca. Također, čini osnovu za stjecanje specifičnih znanja i vještina potrebnih za pokretanje društvenih i tržišnih djelatnosti.

- kulturna svijest i izražavanje – odnosi se na svijest o važnosti stvaralačkoga izražavanja ideja, iskustva i emocija u nizu umjetnosti i medija, uključujući glazbu, ples, kazališnu, književnu i vizualnu umjetnost. Također, uključuje poznavanje i svijest o lokalnoj, nacionalnoj i europskoj kulturnoj baštini i njihovu mjestu u svijetu. Pritom je od ključne važnosti osposobljavanje učenika za razumijevanje kulturne i jezične raznolikosti Europe i svijeta te za njihovu zaštitu kao i razvijanje svijesti učenikâ o važnosti estetskih čimbenika u svakodnevnomu životu.

Prema: Recommendation of the European Parliament and of the Council of 18 December for lifelong learning (2006/962/EC)

Ove se kompetencije danas uvode u nacionalne kurikulume članica Europske Unije i njihov razvoj predstavlja jedan od važnih ciljeva europske obrazovne politike i nacionalnih obrazovnih politika u europskim zemljama. Za Republiku Hrvatsku pristupanje Europskoj Uniji predstavlja jedan od temeljnih strategijskih ciljeva. Stoga, osim njezine vlastite obrazovne tradicije i potreba, važnu odrednicu u stvaranju obrazovne politike i razvoju nacionalnoga kurikuluma predstavljaju i europski obrazovni dokumenti, posebice Europski kompetencijski okvir u kojem su definirane navedene temeljne kompetencije (kraj navoda iz NOK-a).


Istaknuo sam primjere iz predgovora NOK-u, ministra dr. sc. R. Fuchsa, i iz Uvoda u NOK, iz kojih se može zaključiti da se radi o najvažnijem zaokretu u «reformiranju» našeg odgojno-obrazovnog sustava. U NOK-u je kompetencijama posvećeno i jedno poglavlje, da ne bi bilo nesporazuma oko toga što se u tom dijelu želi postići NOK-om.

Čitajući ovo poglavlje neprekidno mi se nameće misao kako mi NOK-om zapravo samo ispunjavamo zahtjeve EU (Za Republiku Hrvatsku pristupanje Europskoj Uniji predstavlja jedan od temeljnih strategijskih ciljeva - NOK). To nije iznenađujuće i zapravo je vrlo prirodno. Međutim, budući da se radi o, ipak, vrlo značajnom i «reformskom zahvatu» u sustav ne volim misliti kako sve ovo nismo vidjeli i prije, i nismo ništa poduzimali, osim što smo se najčešće hvalili - Hrvatskom zemljom znanja. Ovim poglavljem samo «prepisujemo EU» i od svih dionika se traži da se «sve prepisano» ostvari odmah.

U definiciji kompetencije (priznata stručnost, sposobnost kojom tko raspolaže) ističem riječ –priznata (dokazana). Prvu razinu stjecanja (stručnih) kompetencija ljudi ostvaruju školovanjem. Nazvao bih ih - teorijske kompetencije. Praktična kompetentnost je korak dalje i znači uspješnu primjenu teorije u praksi. Tek kad se to dogodi možemo tvrditi da se radi o kompetentnom stručnjaku. Na našu žalost, kod nas se kompetencije dokazuju samo papirima.

«Piramide odgovornosti» postoje (na prvom mjestu) na onoliko mjesta koliko ima ministarstava u Hrvatskoj. Naravno, tu se radi prije svega o «političkim» kompetencijama. Na našu žalost «stanje u zemlji» nas neprekidno uvjerava da su sve «piramide» - stručno nekompetentne.

Današnji hrvatski «općeobrazovni koncept» polazi najčešće od toga da veći broj informacija znači i veće kompetencije. Taj koncept se pokazao lošim, što je NOK-om jasno naglašeno. Naime, količina informacija koja se u ovom «sadašnjem konceptu» servira učenicima znatno premašuje kapacitet većine učenika i dovodi do zasjenjenja misaonih procesa. Baš to su prepoznali u EU znatno prije nas i odlučili se za prelazak na kompetencijski sustav i učenička postignuća (ishode učenja) za razliku od (do)sadašnjega usmjerenoga na sadržaj. Naš postojeći gimnazijski sustav pati upravo od usmjerenosti na sadržaj (količinu informacija). U vremenu u kojem se svake tri godine podvostručuje broj informacija ambiciozno i naivno je očekivati da će učenici «izdržati taj pritisak».

HAZU je Deklaracijom iz 2002. skrenula pozornost upravo na to.
Temeljni cilj obrazovanja mora biti povećavanje transfernog potencijala učenja. U tom smislu važno je usmjeriti obrazovanje stjecanju kvalitetnih osnova i trajnih znanja manjeg opsega koje će učenika osposobiti za cjeloživotno učenje. Bitno je smanjiti opseg gradiva i enciklopedijski karakter učenja, preusmjeriti naglasak od memoriranja činjenica na njihovo međusobno povezivanje, pojačati kreativnu i aktivnu komponentu školovanja. Tom cilju primjerene nastavne programe treba izraditi na temelju one razine znanja što je učenici trebaju steći iz pojedinih predmeta na određenim stupnjevima obrazovanja. Ključna je kvaliteta usvojenog znanja, a ne njegov opseg (Deklaracija HAZU).

Druge četiri «EU» kompetencije spadaju u okvir međupredmetnih tema. Naša procjena je da su se međupredmetne teme u EU pojavile kao efekt društvenog stanja (koje se želi mijenjati) i da se to dogodilo na određenoj razini društvenog razvoja unutar EU. Mi smo još uvijek jako daleko od društvene stvarnosti u EU i (nasilna) implementacija navedenih kompetencija u naš društveni sustav bit će još dugo – nerazumljiva i nemoguća.

Naša (ZPG) interpretacija kompetencija je, unatoč preciznom isticanju (poželjnih kompetencija) od strane EU, je puno jednostavnija. Učeničku kompetentnost doživljavamo samo kao sposobnost iskorištavanja dobivenih informacija/znanja stečenih tijekom školovanja. Našim eksperimentalnim programom mi pokušavamo, prije svega, naći mjeru (sklad) primjenjivosti (iskoristivosti) primljenih informacija. Još uvijek nismo u poziciji da individualiziramo «učeničke kurikulume» prilagođene njihovim (procijenjenim) sposobnostima, što je prema našem mišljenju, jedini ispravan put ka maksimalnom ostvarenju učenikovih sposobnosti i afiniteta.

Prve četiri «EU» kompetencije su u najvećoj mjeri vezane uz školski sustav. Mi smo se i do sada trudili da u tim područjima dođemo do najviših razina učenikove kompetentnosti, ma koliko ona bila naizgled mala. Smanjivali smo, kad god je to bilo moguće, (programsku) količinu informacija usmjerenu prema učenicima i individualizirali je u najvećoj mogućoj mjeri. Pokazalo se da je to dobar način da se naši učenici uspješno realiziraju i u daljnjem akademskom obrazovanju, unatoč i znatno slabijim ulaznim parametrima pri upisu u odnosu na učenike drugih gimnazija. Našim učenicima želimo osigurati najbolje uvjete u kojima će «količina informacija» biti usklađena s mogućnostima njihove apsorpcije s pozicije – kompetentnosti.
………

Ovaj tekst pisan je prije dvije godine, dok je NOK još uvijek bio u «radnom obliku». Pokazalo se da se tiskano izdanje vrlo malo razlikuje tako da nakon dvije godine njegovog postojanja možemo izvesti određene zaključke (evaluaciju) vezane uz implementaciju NOK-a. Mislim da je ovaj dio NOK-a, vezan uz kompetencije - najvažniji. Naime, iako se ne čini vidljivim, ovim pristupom se težište školskog djelovanja, na prekrasan način, prebacuje u odgojnu sferu.

Svim učiteljima preporučujem da se neprekidno vraćaju na, gore i u NOK-u ispisane, «temeljne kompetencije» i u svom iskustvu potraže načine približavanja očekivanjima NOK-a. Mislim da je u ovoj preporuci sadržana i najveća teškoća implementacije NOK-a. Naime, upravo o učiteljima ovisi uspješnost implementacije NOK-a, a u ove dvije godine još uvijek većina misli kako je to – nemoguće provesti.

Razlog je očigledan. Učitelji (i svi ljudi) rado čine ono u što vjeruju. Većini ljudi treba pokazati put na kojem će osvijestiti sebe i «vjeru», a upravo to je izostalo u ove dvije godine. NOK je ispisan i prepušten sam sebi i raznim interpretacijama (kao što je i ova). Upamtio sam jednu misao u NOK-u.

Ispisat će se predmetni kurikulumi … i temeljem toga – novi udžbenici.
Poslije dvije godine jasno je da ne postoji niti jedan predmetni kurikulum, osim «perifernih» za zdravstveni i građanski odgoj. Budući da sam komentirao prioritete «prosvjetne politike» u tom djelu, uzet ću za primjer odnos «države» prema ovim kompetencijama:

matematička kompetencija i osnovne kompetencije u prirodoslovlju i tehnologiji – matematička se kompetencija odnosi na osposobljenost učenika za razvijanje i primjenu matematičkoga mišljenja u rješavanju problema u nizu različitih svakodnevnih situacija; prirodoslovna se kompetencija odnosi na osposobljenost za uporabu znanja i metodologije kojima se objašnjava svijet prirode radi postavljanja pitanja i zaključivanja na temelju činjenica; tehnološka kompetencija shvaćena je kao osposobljenost za primjenu prirodoslovnoga znanja i metodologije kao odgovor na ljudske potrebe i želje. Osnovne kompetencije u prirodoslovlju i tehnologiji, također, uključuju razumijevanje promjena uzrokovanih ljudskom djelatnošću te odgovornost pojedinca kao građanina.

PISA mjerenja na svjetskoj razini ove kompetencije provjerava već desetak godina. Netko «u svijetu» je procijenio kako su te kompetencije jako važne. Možda jeste tako a možda i nije. Mi smo se uključili u taj sustav mjerenja i pokazalo se kako u tim mjerenjima baš i ne briljiramo. Meni je očigledno da se u takvim situacijama (državno-obrazovni) prioriteti objavljuju sami po sebi. Međutim, upravo svjedočimo o postojećim (državnim) prioritetima. Država je procijenila da prioritet imaju kurikulumi zdravstvenog i građanskog odgoja (međupredmetne teme u NOK-u). Budući da «država» ima demokratski mandat da «određuje prioritete» - to je sasvim legitimno, međutim, mene brine odsustvo prihvaćanja NOK-a od strane «najzaineresiranijih». Naime, ima li što prirodnije od toga da Hrvatsko matematičko društvo, Hrvatsko fizikalno društvo… NOK-ovske smjernice shvate kao svoj izazov i motiv za djelovanje. Nakon legitimiranja NOK-a prvi sastanak u sličnim društvima (udrugama) trebao je imati jednu jedinu točku – kreiranje predmetnih kurikuluma prema smjernicama iz NOK-a.

Bilo je smiješno koliko sam bio ja smiješan na simpoziju fizičara u Zadru prije godinu dvije. Predsjednik HFD je na moj prijedlog kratko odgovorio – svi smo mi HFD, i na taj način otklonio bilo kakvu mogućnost svoje dogovornosti. Moj «radni materijal» (prijedlog predmetnog kurikuluma za fiziku upućen na razne relevantne adrese) dočekan je s otprilike – «ima tu nešto», tako da nam i dalje učitelji Tehničke kulture od petog razreda OŠ uvode djecu u «svijet fizike».

U svakoj državi postoje ljudi zaduženi za nešto i temeljem toga «primaju plaću». U Hrvatskoj (u našoj «struci») postoji Agencija za odgoj i obrazovanje. Prije se zvala nekako drugačije, ali ja ni tada nisam znao što Agencija uistinu radi. Činjenica je da su tamo «situirani» neki ljudi koje su nazvali «viši (predmetni) savjetnici». Ako je to skup kompetentnih ljudi (savjetnici) koji o «predmetu» znaju više od onih koji «predmet» prakticiraju, svatko «normalan» bi u trenutku legaliziranja NOK-a, pomislio kako će oni odmah početi raditi na kreiranju predmetnih kurikuluma. Dvije godine su dovoljne da se može zaključiti – kako oni uistinu nemaju pojma što je njihov posao.

Istina je da Agenciju moram vidjeti i iz drugog kuta. Taj kut je moje iskustvo i poznavanje nekoliko briljantnih «savjetnika» iz Agencije. Jednoga ću imenovati i njegovim primjerom svim «savjetnicima» u Agenciji poslati poruku. Zove se Mladen Buljubašić. U mojoj pričici o Augustu (na Tribini ZPG) on je upravo primjer Augusta. «Šetao» je Dalmacijom i upoznavao buduće suradnike. Sa svojim izabranim suradnicima desetak godina je slao poruke – kako «savjetnik» treba djelovati u svom «predmetu». O uspješnosti «takvog načina rada» sam također pisao.

Kurikulume zdravstvenog i građanskog odgoja radilo je jako puno «kompetentnih» ljudi. Predmetnim kurikulumima ne bavi se još uvijek nitko. Ako pretpostavimo da će se svaki predmetni kurikulum raditi kao ovi, koji su napravljeni «političkom voljom», onda ne trebamo imati iluzije. Činjenica je da još jedan «važan dokument, NOK, živi». Dokument koji je samo alibi onima koji su ga napravili.

Meni je jasno kako «političke kompetencije» određuju našu stvarnost, ali volio bih dočekati vrijeme u kojem će netko iz tog svijeta pomisliti – možda bi mogli potražiti nekog koji/-a je kompetentan/-na i u struci.

2. siječnja 2013.

 

::Tribina ZPG
Sveobuhvatna reforma, 2. dio

Treću godinu održava se svečana konferencija 'Hrvatski kvalifikacijski okvir - prilika za kvalitetnu provedbu cjelovite reforme obrazovanja'. Organizira ju Nacionalno vijeće za razvoj ljudskih potencijala uz podršku Ministarstva znanosti i obrazovanja.
Na konferenciji su predstavljeni ciljevi razvoja i osposobljavanja s naglaskom na Hrvatski kvalifikacijski okvir kao instrument za provedbu obrazovne reforme na svim razinama - od strukovnog pa do cjeloživotnog učenja.

Opširnije...

12. 12. 2017.


::Popis udžbenika

Poštovani roditelji i učenici, na donjem linku možete pronać popis udžbenika za slijedeću školsku godinu

popis udžbenika


::Školski kurikulum

Svi zainteresirani na donjem linku mogu preuzeti školski kurikulum i eksperimentalni plan i program.

školski kurikulum (.doc, 217 KB)
eksperimentalni plan i program (.doc, 117 KB)


::Anketa
Misliš li da ćeš ostvariti dobar uspjeh na državnoj maturi?
Da,siguran/a sam!
Ne!
Nisam siguran/a!
Ovisi koliko se budem pripremao/la.


::Inicijativa

Eksperimentalni program

Zadarska privatna gimnazija već neko vrijeme intenzivno radi na stvaranju eksperimentalnog školskog programa. Pozivamo sve zainteresirane da se detaljnije upoznaju s projektom.

Prijedlog eksperimentalnog programa (PDF, 80KB)


::Projekt

Seksualnost adolescenata

Zadarska privatna gimnazija s pravom javnosti ove godine je pokrenula vlastiti projekt pod naslovom Seksualnost adolescenata. Program i tijek projekta možete vidjeti u PDF formatu.


::Informacije