Početna
O školi
Tribina ZPG
Upisi
Raspored sati
Web imenik
Foto galerije
Oglasna ploča
Webmail
Kontakt

Za roditelje
Korisničko ime:

Šifra:
Za razrednike
Korisničko ime:

Šifra:

Riva On
NCVVO
Državna matura
MZOS
CARNet
Grad Zadar
Wikipedija

 

Recesija i privatne škole – razmišljanje Nikice Simića

Svjetska gospodarska kriza ostavlja duboke tragove i u Hrvatskoj. Recesija kod nas «službeno traje» od objave bivšeg premijera, dakle skoro četiri godine. Ni prije nam nisu «cvjetale ruže», ali ovaj recesijski period jasno je objavio našu «carsku golotinju».

Ne ulazeći u opću analizu «stanja u državi», osvrnut ću se na položaj privatnih škola u Hrvatskoj, nakon navedenog recesijskog perioda kojem se još ne nazire kraj, prije svega s pozicije zadarskih privatnih škola.

Privatne škole u Hrvatskoj postoje od ranih devedesetih godina, i u ovom trenutku u Hrvatskoj djeluje oko četrdeset privatnih škola. Zadarske su počele djelovati prije 13 (Zadarska privatna gimnazija), odnosno 10 godina (Privatna osnovna škola «Nova»). Nemam uvid u poslovanja drugih privatnih škola, ali pretpostavljam da je vrlo slično našem i temeljem toga «govorim i u njihovo ime».

Osnivanje privatnih škola temelji se na «kapitalu» osnivača, a buduće djelovanje prije svega na sredstvima prikupljenim od «školarina», tako da i perspektiva škola ovisi najviše o kvaliteti rada u školama i zadovoljstvu «kupaca usluge» - roditelja. Pokazalo se kako su rijetke privatne škole prestale s radom, tako da se može reći da postoji opravdanost takve školske ponude. Upravo to je bio i razlog rasta naših škola u Zadru. Do prije četiri godine u našem sustavu se školovalo preko 250 učenika s oko pedeset djelatnika.

Privatne škole su «u svijetu» u pravilu partneri lokalne zajednice i države, međutim, kod nas to nije zaživjelo niti poslije dvadesetak godina dokazivanja, i gospodarske opravdanosti postojanja takvih škola. Naime, u prethodnih 13 godina «naš privatni sustav» je u Zadru «investirao» oko pedeset milijuna kuna – bez uložene gradsko/županijske/državne kune.

Naravno, tvrdnja djeluje dramatično i zato je u tekstu, ali je u osnovi točna, jer su ulaganja bila na simboličnoj razini. Na lokalnoj razini, u pravilu, onolika kolika je «moć lobiranja» osnivača, a na državnoj na razini «šminke» prema EU. Upravo tu sudbinu dijelimo s drugim privatnim školama, više ili manje. Naše iskustvo na lokalnoj razini je upravo takvo. Prethodna gradsko/županijska administracija (gradonačelnica gđa. A. Lovrin, župan g. Grbić) bila je blagonaklona i u tom periodu imali smo neke «pogodnosti». Osnovna škola je dobila na privremeno korištenje prostor u jednoj zgradi MORH-a, a gimnazija je bila «besplatno» vezana na županijski sustav grijanja. Zanimljivo je da to nema nikakve veze s vladajućom političkom opcijom, jer je u Zadru uvijek ista. Pokazalo se i kod nas, kako politiku određuju (izabrani) ljudi u određenom povijesnom trenutku i da njihov osobni «svjetonazor» jako utječe i na sudbine drugih. Nova, recesijska administracija u Zadru (sa županom S. Zrilićem na čelu), najprije je na led stavila «uštede» (???) u privatnom školstvu. Županijskom pročelniku za društvene djelatnosti, P. Račiću, jedan od većih krimena bio je blagonakloni stav prema privatnoj gimnaziji – i jedan od argumenata smjene. Prethodna gradska administracija (gradonačelnica A. Lovrin) ozbiljno je razmatrala mogućnost davanja «prava na građenje» privatnim školama u Zadru u navedenoj zgradi MORH-a. Nova administracija (gradonačelnik Ž. Kolega) glatko je odbio tu mogućnost, zapravo vrlo jednostavnu mogućnost da se u Zadar investira novac iz EU fondova, na koji smo «računali» u svojim planovima razvoja. Nastavak gradsko/županijske priče je još dramatičniji. Nakon traženja financijske pomoći, prije par mjeseci, od grada (gradonačelnik Z. Vrančić) je odgovor bio – slanje ovrha. Županija šuti i šalje čudne poruke, kako će nam ukinuti grijanje ukoliko ne platimo.

Država je slala poruke na sličan način. Nakon «objavljivanja recesije» prvi korak («uštede») joj je bio ukidanje simboličnog subvencioniranja privatnih škola. Naše iskustvo je još i gore. U pokušaju dobivanja dopusnice za (što je prema Zakonu moguće i već prakticirano), prethodna administracija (ministar R. Fuchs), je dvije godine na razne načine onemogućavala našu inicijativu. Nova administracija (ministar Ž. Jovanović) je problem riješila za pola sata.

Tražeći financijsku pomoć, od milijun kuna, od države, županije i grada, zamolbu sam argumentirao s «rezultatima» djelovanja ZPG u prethodnih 13 godina, misleći kako to ipak ima neku težinu.

Na prvo mjesto sam stavio sudjelovanja na državnim natjecanjima. Ni slučajno zato što ja mislim da je to najveća kvaliteta naše škole, nego misleći kako se «sustav pali» upravo na takve rezultate, te da bi to moglo utjecati na odluke onih koji odlučuju. Podaci u svakom slučaju zanimljivi te ih ponavljam i ovom zgodom.

Sudjelovanje na državnim natjecanjima i smotrama:


Matematika
Marko Zdrilić – jedno državno natjecanja
Anđelo Martinović – tri državna natjecanja (3. nagrada)
Joso Prtenjača – jedno državno natjecanje (3. nagrada)
Mentor: Antonio Supičić

Informatika
Anđelo Martinović - jedno državno
Mentor: Karlo Stanišić

Fizika
Marko Zdrilić – tri državna (3. nagrada)
Ivan Vidić – jedno državno natjecanje
Anđelo Martinović – četiri državna (2. nagrada)
Joso Prtenjača – tri državna natjecanja
Mentori: Nikica Simić i Svjetlana Balić

Biologija
Petra Kristina Lozo, Doriana Uroda - državna smotra
Mentorica: Marija Nižić

Kemija
Marko Sikirić - državna smotra
Mentori: mr. Zoran Zorić i Zdenka Pelaić

Filozofija
Marina Milivojević, Doriana Uroda - jedno državno
Mentor: Bruno Ćurko

Njemački jezik
Josipa Jurišić - jedno državno
Mentorica: Dubravka Drača

Hrvatski jezik
Dramski izričaj:
(tri državne smotre)
Mentori: Ante Mihić, Ivica Antić

Literarni izričaj:
Pavle Šprljan
Mentorica: Stanislava Nikolić Aras
Sebastian Govorčin (tri prve nagrade na natječaju Europa u školi)
Mentorica: Žaklina Kutija

Likovna umjetnost
tri prve nagrade na smotri likovnih radova Gaudeamus
Martina Milivojević, Josip Švaljek, Roko Stojanov
Mentori: Ljubica Dujić, Valentino Radman, Tomislav Bišćan

Debata
četiri regionalne smotre
jedna državna smotra
Mentorica: Maja Filipi Šimičev

Fotografija
Sebastian Govorčin (prva nagrada za najbolju novinsku fotografiju koju dodjeljuje Zbor reportera RH i Hrvatsko novinsko društvo)

Na drugom mjestu sam ponudio nešto što mi je puno važnije u smislu djelovanja škole.

Internet dnevnik
Internet dnevnik je danas u hrvatskim školama conditio sine qua non.
Mislim da više nitko ne pamti kako je ideja potekla iz Zadarske privatne gimnazije i kako su je prije desetak godina realizirali naši učenici: Anđelo Martinović i Pavle Šprljan.
Nije nevažno da spomenuti kako smo program (besplatno) ponudili svim zadarskim školama. Niti jedna škola tada nije prihvatila poklon.

Nacionalno vijeće učenika
Učenica Zadarske privatne gimnazije Tea Fabijanić tri godine je predstavljala zadarske učenike u Nacionalnom vijeću učenike i obnašala funkciju dopredsjednice NVU.

Sportski program
Toni Gauta – tenis (sportska stipendija za studij u SAD)
Mario Huljev – tenis (sportska stipendija za studij u SAD)
Katarina Anić – tenis (privodi kraju studij ekonomije u Zg)
Katarina Popović – košarka (sportska stipendija za studij u SAD)
Juraj Ugrinić – biciklizam (uspješan senior)
Juraj Segarić – košarka (student kineziologije, igra u KK Zagreb)
Šime Gržan – nogomet (položio DM, reprezentativac)
Toni Prostran – košarka (igra za KK Zadar, ostalo još nekoliko ispita u ZPG)

Državna matura
DM je pokazala da su svi naši učenici uspješno «izdržali vanjsko vrjednovanje». Zadnja generacija posebno. Navodim rezultate upisa na fakultete: tri medicine, dva strojarstva, pet prava, jedna mikrobiologija, tri menadžmenta, kineziologija, agronomija, defektologija…

Strani državljani i «povratnici»
Tijekom ovih godina vrlo uspješno smo desetke učenika iz drugačijeg školskog sustava prilagođavali na naš školski sustav, unatoč njihovom nepoznavanju ili vrlo skromnom poznavanju hrvatskog jezika.
Problemi prijelaza učenika iz jednog školskog sustava, sa 6-10 predmeta, u drugi školski sustav, s 15 i više predmeta, značajno su utjecali na kreiranje našeg eksperimentalnog programa.

Učenici koji doktoriraju
Anđelo Martinović – doktorand (Belgija)
Antonio Grginović – doktorand (Poljska)
Toni Blaslov – studijska godina u SAD
Matija Ramov – magistar znanosti

Nabrajanje učenika koji su diplomirali na našim «elitnim» fakultetima (medicina, FER, strojarstvo, geodezija, građevina, pravo, psihologija, ekonomija …) opsegom premašuje «ovaj prostor».

Sve ovo navedeno u javnom/državnom sustavu imalo bi itekakvu težinu i ne postoji onaj roditelj koji ne bi svoje dijete uputio u takvu školu. Međutim, kada i ako se to događa u privatnom sustavu, to baš i nema nekakvu težinu, jer zbog nečega svi misle kako je to – kupljeno. Poanta je u tome što smo to, mijenjajući samo pristup učenicima, uspjeli ostvariti samo za 13 godina!!!

Paradoks našeg razumijevanja školskog «elitizma» je u tome što mi škole proglašavamo «elitnima» - bez jasnih i promišljenih kriterija. U mojem promišljanju škole «elitizam» je zapravo «kretenizam» istog trenutka kad se pojavi uz ime neke škole. Dokazi se nalaze na svakom mjestu. Prvi je najbanalniji. Neke škole u Hrvatskoj već duže vrijeme imaju problem «kriterija upisa», jer nisu osmislili kriterije razlikovanja «petnulaških» kandidata. U rješavanje tog problema se, nepromišljeno, uključila i država domišljajući «nebulozne» kriterije. Vrlo često se ministri javno/medijski uključuju u rasprave o tom problemu, s pozicije inzistiranja – mi moramo znati koje su škole «elitne». Argumentacija koja se u takvim raspravama nudi najjasnije pokazuje njihovo nerazumijevanje biti problema. Moj savjet je baš zato, da se svi koji odlučuju o školstvu, što prije pozabave «Lekcijama iz Finske».

Zadarska privatna gimnazija se, s obzirom na navedene «rezultate» ne uklapa po niti jednom kriteriju. Naime, u 13 godina djelovanja smo samo dva puta imali «prosječnu ocjenu» novoupisanih učenika veću od broja četiri (na dvije decimale). Većina tih učenika nije bila ni blizu «gimnazijskom obrazovanju», jer bodovi u tom sustavu govore sve.

Poslije ovoga nije se teško upitati:
Što se događa u školama koje primaju «petnulaše» i zašto ta djeca ne ostaju «petnulaši» u novim okolnostima. Zašto se ta djeca često i pogube iz sustava, zašto, zašto, zašto, … i gdje je tu «elitizam». Većina «elitnih» gimnazija upisuje oko 150 novih učenika «petnulaša». Nitko se nikada nije upitao što su od njih napravili. Ali vrlo rado se hvale s rezultatima (s kojima se i ja hvalim). To je samo vrh sante leda, jer uvijek će biti djece koju «sustav ne može uništiti».

Drugi aspekt djelovanja ZPG je meni također jako zanimljiv. Radi se o nečemu što se često spominje kao «cjeloživotno obrazovanje», odnosno «usavršavanje nastavnika».

Ravnatelji državnih škola jako dobro znaju u što se upuštaju kandidirajući se za neko ravnateljstvo. Jako dobro znaju kako bez «političke umreženosti» nemaju baš nikakvu šansu da ostvare svoju ambiciju. Siguran sam kako većina od njih vjeruje kako je to cijena koju plaćaju da bi – mogli raditi ono u što vjeruju. Međutim, cijena koju su platili (politici) vjerujući u nešto, vrlo brzo se pokazuje prevelikom. Vrlo brzo shvate kako ne mogu istinski utjecati na izbor svojih suradnika! Nakon toga idu samo iz kompromisa u kompromis – i na kraju nemaju pojma zašto su se kandidirali za ravnatelja. Stvarnost je za njih još gora. Kada to shvate i požele «pobjeći» jako brzo ustanove da je to nemoguće.
Ovo o čemu pišem predobro zna svaki ravnatelj.

Moja pozicija pri osnivanju škole bila je potpuno drugačija. Prva i najznačajnija razlika bila je u tome što sam ja mogao uistinu birati svoje suradnike. Birao sam, često i griješio ali jedino sam bio odgovoran sam sebi. Nitko mi nije bio kriv za moje pogreške. Nešto sam naučio a nešto neću nikada, jer tako je to «u životu», ali nakon 13 godina djelovanja ja mogu prezentirati i ovo:

Djelatnici
koji su tijekom rada u ZPG napredovali akademski i koji su nova zaposlenja nalazili u visokom školstvu.

Zadarsko sveučilište:

  • mr. Lozena Ivanov, psihologija – doktorandica,
  • mr. Luka Marinović, psihologija – doktorand,
  • dr. Slavica Šimić, psihologija
  • dr. Krešimir Krolo, sociologija
  • dr. Serđo Dokoza, povijest
  • Žaklina Radoš, njemački jezik (lektorica)
  • Ana Brkić, talijanski jezik (lektorica)
  • Antonio Supičić, prof. matematika (povremeni angažman na Zadarskom sveučilištu)
  • Ivica Antić, prof. hrvatski jezik (povremeni angažman na Zadarskom sveučilištu)

Institut za filozofiju, Osječko sveučilište:

  • dr. Bruno Ćurko, filozofija
  • doktorand, mr. Zoran Zorić, kemija
  • mr. Svjetlana Balić, fizika

Nemam pojma govore li ovi podaci o kvaliteti ZPG, ali sam ja siguran da su se «moji» učenici imali priliku, neko vrijeme, družiti se s briljantnim ljudima u akademskom djelu.

Vraćam se «temi» i nakon navedenoga vrlo eksplicitno postavljam pitanje gradu/županiji/državi – treba li Hrvatskoj privatni školski sustav. Iz navedenoga je očigledno da se u privatnom školskom sustavu događa «hrvatska Finska» (jasno je onima koji su čitali «Lekcije»).

Zadarski privatni školski sustav opstaje zahvaljujući vjeri djelatnika da rade nešto jako, jako dobro. Na mnogim primjerima se uvjeravaju i u to – da su se i sami promijenili u interakciji s djecom za koju su mislili da «nisu u stanju»…

Moć djece u nama je nevjerojatna samo ako je želimo osvijestiti. Djeca u nama su uništiva jedino kad se sami odlučimo da – budemo odrasli u postojećem sustavu vrijednosti. I sami je ubijamo u sebi.

25. prosinca 2012.

 

::Tribina ZPG
Παιδεία i πολτεία - Pajdeja i politeja

Tekst je motiviran aktualnim reformskim događajima u Hrvatskoj. Uporište sam našao u prošlosti i tekstu Mirka Jozića: Pajdeja u Platonovoj državi (Latina&Graeca, nova serija / 2011, br. 19.).

Opširnije...

5. 7. 2017.


::Popis udžbenika

Poštovani roditelji i učenici, na donjem linku možete pronać popis udžbenika za slijedeću školsku godinu

popis udžbenika


::Školski kurikulum

Svi zainteresirani na donjem linku mogu preuzeti školski kurikulum i eksperimentalni plan i program.

školski kurikulum (.doc, 217 KB)
eksperimentalni plan i program (.doc, 117 KB)


::Anketa
Misliš li da ćeš ostvariti dobar uspjeh na državnoj maturi?
Da,siguran/a sam!
Ne!
Nisam siguran/a!
Ovisi koliko se budem pripremao/la.


::Inicijativa

Eksperimentalni program

Zadarska privatna gimnazija već neko vrijeme intenzivno radi na stvaranju eksperimentalnog školskog programa. Pozivamo sve zainteresirane da se detaljnije upoznaju s projektom.

Prijedlog eksperimentalnog programa (PDF, 80KB)


::Projekt

Seksualnost adolescenata

Zadarska privatna gimnazija s pravom javnosti ove godine je pokrenula vlastiti projekt pod naslovom Seksualnost adolescenata. Program i tijek projekta možete vidjeti u PDF formatu.


::Informacije