Početna
O školi
Tribina ZPG
Upisi
Raspored sati
Web imenik
Foto galerije
Oglasna ploča
Webmail
Kontakt

Za roditelje
Korisničko ime:

Šifra:
Za razrednike
Korisničko ime:

Šifra:

Riva On
NCVVO
Državna matura
MZOS
CARNet
Grad Zadar
Wikipedija

 

Komentar Nikice Simića

Postoje razni kriteriji, ali nitko nije riješio problem upisa «prvog ispod crte»


Jutarnji list, 5. prosinca 2012.

Moje očitovanje je na tekst s naslovom: Postoje razni kriteriji, ali nitko nije riješio problem upisa «prvog ispod crte», od 5. prosinca. (vidi Prilog)

Pravednost


Motiv domišljanja ove «formule» temelji se na «nepravednosti» postojećeg sustava upisa učenika u srednje škole. Argumentacija je vrlo korektna i rijetki čitatelji/roditelji su posumnjali u opravdanost i «pravednost» ideje.
Podsjećam, radi se o problemu diferencijacije učenika pri upisu u srednje škole prema «bodovima» koje su «zaradili» tijekom prethodnog školovanja.
Analizirajući «formulu» zaključio sam kako je prof. Mornar uistinu stvorio pravu «analitičku vagu» kojom će u «tisućinku» odrediti hijerarhiju znanja učenika – i uvesti «novu pravednost». Međutim, g. Mornar se kasnije (u tekstu) zaigrao s pojmovima koje je, meni se čini, vrlo malo promišljao.

Lijenčina


je termin koji se najčešće koristi – za djecu koja ne uče, i na neki način je postao «sam po sebi jasan». Mislim da bi se svaki jezikoslovac, na takvu definiciju, u najmanju ruku zamislio. Naime, da je g. Mornar popričao barem jednom o «radnom danu» našeg tipičnog učenika, brzo bi shvatio kako je njima dan prekratak, i postavio sebi ključno pitanje – a zašto ne uče?

Štreberi


I ovdje se radi o pojmu koji je postao «sam po sebi jasan». Međutim, djeci je itekako jasno tko zna a tko je «štreber». U tridesetak godina druženja s djecom jasno sam prepoznavao kako djeca/učenici uistinu poštuju «one koji znaju», čak se i ponose što su s njima u razredu, i jasno ih razlikuju od «štrebera».
Mislim da je sažaljevanje i omalovažavanje onih koji puno uče i rade pogubno za društvo u cjelini (V.M)
Ovaj dramatični zaključak izveden na pogrešan način i iz pogrešne premise (definicije «štrebera»). Djeca/učenici uistinu poštuju one koji rade i znaju. Čak im vrlo rado prilaze i traže pomoć. I da učenici mogu ocjenjivati ne bi nam trebala nikakva formula, jer oni najbolje prepoznaju «hijerarhiju znanja» u svom odjeljenju.

Stres


I mislim da pretjerano čuvanje od «stresa» koji izazivaju rad i učenje može samo pogoršati istinski stres koji nastane kad se takva djeca suoče sa stvarnim životom (VM).


Ova rečenica mi je bila ključni «okidač» i proizvela potrebu da se očitujem o tekstu, jer je u temeljnom razmimoilaženju s mojim promišljanjem učenja.
Za mene su «rad i učenje» uvijek i na prvom mjestu, ono što čovjeka treba činiti sretnim. Rad i učenje u školi ne smije proizvoditi stres kao pripremu za život. Na našu žalost mnogi roditelji misle jednako kao g. Mornar, misleći da će «rigidna škola» očeličiti njihovu djecu za buduća iskušenja u životu.
Žao mi je što ovo moram ispisati, ali g. Mornar uistinu ne razumije što će ta formula učiniti djeci. Formula se aktivira u 5-om razredu. Dragi roditelji, promislite zato sami što će formula učini vama i vašoj djeci.
Ovih dana se kod nas aktualiziraju «Lekcije iz Finske» na način da ih svi hvale a nitko ne razumije. Zato citiram:

Objasnili su nam da ako ljudi rade ili uče u okruženju kojim vlada strah od pogrešaka i neuspjeha, onda obično ne razmišljaju svojom glavom. Strah od neuspjeha koči kreativnost. To je jednostavno. (str. 180.)



Seljak


Ovaj pojam nije u tekstu, ali budući da se svi prema «seljaku» odnose posprdno, ja ću ga afirmirati. Dakle, svaki seljak zna sadeći biljčicu, kada i u kojim uvjetima će činiti ono što mora. I nijednom seljaku ne pada na pamet da «čeliči» biljčicu – samo čini sve što treba da od nje uzme ono što ona može dati – jer to je pitanje njegova opstanka.

Današnje vrijeme


Treba naglasiti da problem s upisom ne bismo imali kad bi sustav srednjeg obrazovanja bio prilagođen današnjem vremenu (VM).
Ovo je prekrasna rečenica i na tragu «konačnog rješenja». Naime, svaki znanstvenik jako dobro zna da prijelazom u drugi sustav mnogi problemi nestaju, ali se (uvijek postoji kvaka) javljaju neki drugi. Zato ću još jednom citirati Lekcije:
Tijekom dva desetljeća obrazovnih reformi Sjedinjene Države su, kao i mnoge druge anglo-američke zemlje, unatoč svemu nastavile biti primjer Einsteinove definicije ludila: nastavljaju raditi isto očekujući drugačiji rezultat. (Lekcije str. 13.)
Andy Hargreaves


Struktura stanovništva


Ne mogu vjerovati da g. Mornar ne zna za podatke koje je objavila HAZU prije desetak godina, u kojima se jasno eksplicira 7.8% visokoobrazovane hrvatske populacije…a on mašta o 40% ili više (valjda zato što procjenjuje da bi nas toliko moglo «spasiti») i ne promišljajući anketu u kojoj se 80% studenata izjašnjava – nakon studija «idemo vani».

Zaključak


Bodovanje samo nekih predmeta i zaključnih ocjena dovodi nas do apsurdnih situacija u kojima 60 bodova nije dovoljno za upis, pa se onda problem ponekad rješava ad hoc uvođenjem dodatnih kriterija (V.M.)
Profesor Mornar ovom rečenicom zapravo svoje mišljenje i «formulu» jasno distancira od ad hoc rješenja iz prošlosti, a zapravo nudi upravo još jedno ad hoc rješenje.
Pretpostavljam da se i u «ovom slučaju» radi o još jednoj (aktualnoj) inicijativi Ministarstva koja privlači medijsku pozornost (prije toga su bili kurikulum građanskog i zdravstvenog odgoja). Po mojoj procjeni radi se o potpuno krivoj strategiji Ministarstva, temeljenoj samo na političkoj priči «dobivanja slijedećih izbora».
U ovoj priči se na zanimljiv način javlja Agencija za odgoj i obrazovanje. Naime, prije godinu dana je «delegacije» AZZO otišla na studijsko putovanje u Estoniju i zaključila ga s novinskim tekstom u JL skoro identičnim onom iz pera Ivane Kalogjere, tada novinarke JL – od godinu dana prije. Ovih dana otišli su «studirati» škotski školski sustav. Iz recenzija Lekcija iz Finske vidljivo je da su upoznati i s finskim školskim sustavom…i za mene Agencija nakon svih edukacija radi samo neke čudne stvari.
Ako ovako nastavi, moj prijedlog je - Agenciju treba ukinuti.

Prilog


Upućujem i na čitanje teksta «Vrjednovanje» na ovom mjestu.


Jutarnji list, srijeda 5. prosinca 2012.

Postoje razni kriteriji, ali nitko nije riješio problem upisa «prvog ispod crte»


Prof. dr. sc. Vedran Mornar
Profesor na Fakultetu elektrotehnike i računarstva

U postojeći sustav upisa u srednje škole ugrađena je velika nepravda jer jednako tretira djecu s prosjekom ocjena 3.5 i onu s prosjekom 4.49 – i jedni i drugi imaju zaključnu ocjenu 4, a razlika doista nije zanemariva. Bodovanje samo nekih predmeta i zaključnih ocjena dovodi nas do apsurdnih situacija u kojima 60 bodova nije dovoljno za upis, pa se onda problem ponekad rješava ad hoc uvođenjem dodatnih kriterija. Bodovanje na sadašnji način rezultira velikim brojem kandidata s istim brojem bodova, što kod rangiranja predstavlja problem. Takav sustav trebalo je odavno promijeniti.
Bodovanje prosječne ocjene svakako je najbolje rješenje. Naravno da se ovdje možemo upitati kakva je suštinska razlika između kandidata s prosjekom ocjena 4.21 i 4.22. Odgovor je naravno, nikakva, kao što ni do sada nije bilo suštinske razlike između djeteta koje je imalo 60 bodova i onoga koje je zbog jedne četvorke imalo 59, pogotovo znajući da je ta četvorka možda dobivena u puno težoj školi. Ali tako je u svakom sustavu rangiranja, ne znam da je itko smislio puno pametniji način da riješi problem onog «ispod crte». Mogu se smisliti samo bolji ili lošiji kriteriji. Zato bodovanje prosječne ocjene smatram samo korakom naprijed.
Taj modl lako možemo poboljšati već ove godine većim vrednovanjem težih predmeta po izboru škole. Zato i imamo javnu raspravu. Ali, iako se mnogi s time ne slažuuvjeren sam da je jedino istinskli pravedno rješenje uvesti malu maturu ili, ako je ona ispit visokog rizika i prevelik stres za djecu, vanjski vrednovane završne ispite kroz više završnih godina. I ponovo oživjeti kulturu rada i učenja. Kada ste zadnji put čuli da se netko u školi ruga lijenčini?
Rugaju se nažalost «štreberima», a tu riječ bi trebalo iskorijeniti iz jezika. Mislim da je sažalijevanje i omalovažavanje onih koji puno uče i rade pogubno za društvo u cjelini. I mislim da pretjerano čuvanje od «stresa» koji izazivaju rad i učenje može samo pogoršati istinski stres koji nastane kad se takva djeca suoče sa stvarnim životom.
Pretjerano čuvanje od «stresa» koji izaziva učenje pogoršava istinski stres u susretu sa životom.
Treba ipak naglasiti da problem s upisom ne bismo imali kad bi sustav srednjeg obrazovanja bio prilagođen današnjem vremenu. U vrijeme kad kvalifikacijska struktura stanovništva raste, kad bi broj visokoobrazovanih trebao doseći 40 ili više posto, kad 79% srednjoškolaca stvarno upisuje visoko obrazovanje, a pokušavaju se upisati gotovo svi, mi imamo samo 12.516 mjesta u školama koje pripremaju djecu za studij. Preostalih 77% mjesta je u školama koje bi ih trebale pripremiti za tržište rada, a koje davno preraslo kompetencije tzv. srednje stručne spreme. Zato bismo ako želimo naprijed, današnju strukturu srednjeg obrazovanja trebali promijeniti, ako ne i sasvim preokrenuti. Prijedlog strukovnih gimnazija dobar je prvi korak prema tome.
Na kraju, kakvi god kriteriji na kraju bili, treba reći da će elektronički upisi u srednje škole omogućiti svakome da se upiše u najbolju školu u skladu sa svojim mogućnostima.
Do sada dijete koje je precijenilo svoje mogućnosti i prijavilo se u školu za koju je prevelika konkurencija (a to nije unaprijed moglo znati) moglo ostati neupisano jer su puno lošiji kandidati popunili mjesta u drugim jednako dobrim školama. Novim načinom upisa to se sigurno neće dogoditi.

18. prosinca 2012.

 

::Tribina ZPG
Sveobuhvatna reforma, 2. dio

Treću godinu održava se svečana konferencija 'Hrvatski kvalifikacijski okvir - prilika za kvalitetnu provedbu cjelovite reforme obrazovanja'. Organizira ju Nacionalno vijeće za razvoj ljudskih potencijala uz podršku Ministarstva znanosti i obrazovanja.
Na konferenciji su predstavljeni ciljevi razvoja i osposobljavanja s naglaskom na Hrvatski kvalifikacijski okvir kao instrument za provedbu obrazovne reforme na svim razinama - od strukovnog pa do cjeloživotnog učenja.

Opširnije...

12. 12. 2017.


::Popis udžbenika

Poštovani roditelji i učenici, na donjem linku možete pronać popis udžbenika za slijedeću školsku godinu

popis udžbenika


::Školski kurikulum

Svi zainteresirani na donjem linku mogu preuzeti školski kurikulum i eksperimentalni plan i program.

školski kurikulum (.doc, 217 KB)
eksperimentalni plan i program (.doc, 117 KB)


::Anketa
Misliš li da ćeš ostvariti dobar uspjeh na državnoj maturi?
Da,siguran/a sam!
Ne!
Nisam siguran/a!
Ovisi koliko se budem pripremao/la.


::Inicijativa

Eksperimentalni program

Zadarska privatna gimnazija već neko vrijeme intenzivno radi na stvaranju eksperimentalnog školskog programa. Pozivamo sve zainteresirane da se detaljnije upoznaju s projektom.

Prijedlog eksperimentalnog programa (PDF, 80KB)


::Projekt

Seksualnost adolescenata

Zadarska privatna gimnazija s pravom javnosti ove godine je pokrenula vlastiti projekt pod naslovom Seksualnost adolescenata. Program i tijek projekta možete vidjeti u PDF formatu.


::Informacije