Početna
O školi
Tribina ZPG
Upisi
Raspored sati
Web imenik
Foto galerije
Oglasna ploča
Webmail
Kontakt

Za roditelje
Korisničko ime:

Šifra:
Za razrednike
Korisničko ime:

Šifra:

Riva On
NCVVO
Državna matura
MZOS
CARNet
Grad Zadar
Wikipedija

 

Šaraj malo, brate!

Šaraj malo, brate!

Tekst je temeljen na navedenim medijskim zapisima.

https://www.jutarnji.hr/vijesti/obrazovanje/plenkovicev-covjek-za-obrazovnu-reformu-o-istupima-vrdoljaka-i-divjak-jadna-je-drzava-gdje-nastavnici-postaju-tehnoloski-visak/7894182/

https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/ministrica-divjak-o-tehnoloskim-viskovima-u-skolama-ne-moze-se-satnica-prilagodavati-profesorima-ocekujemo-da-se-profesori-prekvalificiraju/7889646/

https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/ivan-vrdoljak-se-posuo-pepelom-zbog-sporne-izjave-nisam-htio-obezvrijediti-tude-znanje-ili-struku/7892178/

Šaraj malo, brate!

Savjetnik predsjednika Vlade Republike Hrvatske

Uvod

Savjetnik predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića za koordinaciju Ekspertne radne skupine i reforme obrazovanja Radovan Fuchs rekao je u ponedjeljak tijekom gostovanja u Dnevniku Nove TV da reforma obrazovanja ide "relativno lagano" te da se ne radi na "ho-ruk".

Da je išla na 'ho-ruk', bila bi gotova već prije nekoliko godina. Imamo cjelovitu kurikularnu reformu, odnosno segment koji je ostao i reformu koja se odnosi na strukovnu školu, primjerice, rekao je Fuchs.

Prisjećanje na nedavnu prošlost

1) Reforma hrvatskog školstva počinje Milanović / Mornar / Jokićevom Cjelovitom kurikularnom reformom. Nakon dvije godine proizvedeni su prijedlozi predmetnih kurikuluma. Pri kraju mandata Jokićeve ekspertne skupine dogodila se promjena vladajućih i uslijedilo Plenkovićevo razdoblje vladavine. Politička podrška za nastavljanja reforme bila je nedvosmislena. Ministar Predrag Šustar bio je tada, uz Borisa Jokića, medijski najeksponiranija osoba u Hrvatskoj. Potrajao je kratko.

2) Ministarstvo je naslijedio Pavao Barišić. Ni on nije dugo potrajao, ali u razdoblju njegova mandata već u javnoj raspravi o predmetnim kurikulumima počele su se iskazivati sumnje u valjanost nekih prijedloga predmetnih kurikuluma. U tom je razdoblju Dijana Vican preuzela odgovornost za nastavak reforme. Već na početku je formirana nova ekspertna skupina i uslijedilo je razdoblje mirovanja reforme.

3) Politička previranja i kompromisi koji su uslijedili na čelo Ministarstva doveli su gospođu Divjak.

Početak je djelovao impresivno. Formirano je Posebno stručno povjerenstvo za provedbu Strategije. Premijer je Plenković osobno preuzeo političku odgovornost za nastavak reforme. Članovi ekspertne skupine svojim zvanjima i životopisima bili su dodatna garancija uspješne provedbe.

A onda je uslijedilo razdoblje djelovanja.

Logika sugerira da su najprirodniji potezi u provedbi Strategije trebali biti vezani uz nastavak kreiranja predmetnih kurikuluma, sve dok se ne dobije potpuno suglasje. Budući da bi takav zahvat Cjelovitu kurikularnu reformu vratio na početak, provedba je Strategije krenula u šaranje. Problem predmetnih kurikuluma riješen je na "ho-ruk" način, inozemnim recenzijama. A provedba Strategije krenula je prema STEM području, informatici i robotici. I naravno s još jednim "ho-ruk" - om. Implementacijom Škole za život u školski sustav i uvođenjem tzv. dualnog obrazovanja u strukovne škole.

Posljedice "ho-ruk"- ova

Posebno stručno povjerenstvo za provedbu Strategije još uvijek nema čelnika. Pretpostavljam da je odgovornost u provedbi preuzela ministrica. Prema medijskim se izvješćima čini da je u igri i njezina sponzorska stranka.

Implementaciju projekta Škole za život već su početkom rujna popratile aferice vezane ponajviše uz dostavu novih udžbenika. Budući da je informatika u projektu ponajviše eksponirana prirodno se pojavilo (neočekivano?) pitanje, a tko će preuzeti odgovornost za novu paradigmu poučavanja informatike. Brzo ("ho-ruk") rješenje pronađeno je s inozemnim edukatorima, a konačno se pojavilo s hrvatskim Deus(om) ex machina u vidu Vrdoljaka: neka se profesori povijesti prekvalificiraju u profesore informatike.

Robotiku više nitko ne spominje.

STEM više nitko ne eksponira.

Ne brinem se, oni su za sada u pričuvi.

Savjetnik[1]

Radno mjesto savjetnika vjerojatno je najpoželjnije na tržištu rada. A kada je riječ o radnom mjestu savjetnika predsjednika Vlade Republike Hrvatske (sigurno postoji i nepoznati nam savjetnik blizanac predsjednice Republike Hrvatske), lako možemo zaključiti da je riječ o vrhu savjetničke karijere.

Teško je naslutiti koja je zapravo uloga savjetnika u Hrvatskoj. Naime, jednom sam naišao na rečenicu: car je August bio najuspješniji rimski car samo zato što je imao ponajbolje suradnike. Pretpostavljam da su zajedno rješavali krizne situacije te da su suradnici bili i savjetnici. Ako je zaključak dobar suradnici / savjetnici imali su i značajnu ulogu u provedbi (zajedničkih) odluka. Imali su i preuzimali odgovornost.

Da nema zabune, prvi put iz navedenog intervjua doznajem da ta funkcija postoji i da je obnaša Radovan Fuchs, bivši ministar. Što je činio u međuvremenu nije razvidno. Pogledajmo što sada čini kao savjetnik.

Da je (reforma) išla na 'ho-ruk', bila bi gotova već prije nekoliko godina[2], rekao je Fuchs.

Ovu 'ho-ruk' mudro savjetničko pojašnjenje kašnjenja reforme pokušao sam kompromitirati s primjerima raspršenog djelovanja PSP, ali još više navodeći godinu mirovanja, koja ni slučajno nije protekla u promišljanju nastavka reforme.

Imamo cjelovitu kurikularnu reformu, rekao je Fuchs.

Ova rečenica mi je u zoni nerazumijevanja. Naime, jasno je da je u ovom slučaju riječ o provedbi Strategije[3]. Trebalo bi biti jasno i to da imamo samo, još uvijek nedovršene, predmetne kurikulume. To što je netko prethodni rad na kreiranju predmetnih kurikuluma nazvao Cjelovita kurikularna reforma politički je spin prethodne ekspertne skupine. Riječ cjelovitost (reforme) može se koristiti samo kao pridjev Strategiji.

Nastavljam citiranje:

odnosno segment koji je ostao i reformu koja se odnosi na strukovnu školu, primjerice, rekao je Fuchs.

Koji je to segment ostao (pretpostavljam nerealiziran u prethodnom djelovanju ekspertne skupine) nejasno mi je i ne znam na što je mislio vrli savjetnik. A kad je riječ o reformiranju strukovnog obrazovanja (škola?) savjetnik je samo djelomično u pravu. Naime, predmetni su kurikulumi kreirani i za strukovne škole. Uvođenje dualnog obrazovanja u sustav strukovnih škola priča je koja prethodnom tzv. Cjelovitom kurikularnom reformom nije ni trebala biti zastupljena. Naime, ta priča pripada potpuno drukčijem tipu reformiranja školstva, i nazvao bih je strukturnom, a nikako kurikularnom reformom.

Ne znam na kojim je mjestima u tekstu Strategije savjetnik pronašao uporišta za svoje rečenice, ali prisjećajući se njegova djelovanja iz razdoblja dok je obnašao funkciju ministra, vjerojatnije mi je da ga je netko – savjetovao.

Dualno obrazovanje

iliti povratak na staro

Kod strukovnih škola izranjaju problemi, ali dualno obrazovanje treba pozdraviti, jer postoje pozitivna iskustva u Austriji i Njemačkoj. Ne bi bilo loše uvesti takvo obrazovanje kod nas. Treba imati na umu da tek nakon sljedeće godine bi učenici iz takvih škola krenuli prema firmama (tvrtkama?)[4].

Reformsko šaraj brate šaraj odvelo nas je do "ho-ruk" (nepromišljenog) odlučivanja. Naime, u listopadu, nakon što je školski pogon već zagrijan, najavljuje se (s neba pa u rebra) uvođenje dualnog obrazovanja u strukovne škole. Iz dramatičnih (medijskih) političkih i inih objavljivanja teško se može zaključiti je li implementacija dualnog obrazovanja i pokrenuta, ili se samo najavljuje. Procjenjujem da je, zbog toga, glavni krimen ministrice i ekspertne skupine, a i vrlog savjetnika u tome što nisu znatno ranije jasno naznačili, kada i na koji se način planira uvođenje koncepta dualnog obrazovanja u sustav.

Isprike i naknadna pojašnjenja samo dodatno doprinose nerazumijevanju onoga što se čini, pogotovo u razdoblju pregovaranja sindikata i Vlade o poboljšanju materijalnog statusa djelatnika u javnim službama.

Pozivajući se na pozitivna iskustva iz inozemstva vrli se savjetnik dodatno zapetljava. Naime, istraživanja jasno poručuju da je nemoguće uspješno kopirati modele školskih sustava iz drugih društava (Fink, Stolle: Mijenjajmo naše škole). Bilo bi puno zanimljivije da se prisjetio naših iskustava i Škola učenika u privredi (ŠUP). U tom su se razdoblju učenici jedno polugodište obrazovali teorijski, a drugo provodili učeći praktičnu primjenu (teorijskih znanja) u proizvodnim firmama.

Problemi

Kod strukovnih škola izranjaju problemi…

Ne znam na koje je probleme (strukovnih škola) mislio savjetnik. Ja vidim samo jedan. Naime, nekada su sve tvrtke (tvornice, proizvodni pogoni, …) bile u vlasništvu države, a i bilo ih je. Zbog toga je njihovo odlučivanje vezano uz prihvaćanje mnoštva učenika na šegrtovanje, bilo je zoni – mora se.

Strukovne škole zadnjih godina, u generaciji, pohađa oko dvadeset i pet tisuća učenika. Ako pretpostavimo da svaki učenik, od prvog do četvrtog razreda, na praksi mora odraditi stotinjak dana (recimo 300-400 sati), temeljno pitanje koje se javlja jest, koje hrvatske tvrtke žele i mogu osigurati samo boravak oko stotinu tisuća učenika tijekom godine. Naime, praktično poučavanje učenika zahtjeva i nezanemarivu materijalnu logistiku.

Ministrica se nedavno javno očitovala da se projekt dualnog obrazovanja pokreće zbog velikog interesa proizvodnih tvrtki. Naravno da je to besmislica.

Zato navodim primjer iz davnih vremena.

Nekada je tvrtka Rade Končar imala svoj istraživački institut, ali i posebnu školu za obrazovanje kadrova za svoje potrebe. I naravno stipendirala učenike. Siguran sam da im ministarstvo nije odobravalo predmetne programe. To je lako provjeriti.

Opće obrazovanje

Vrli savjetnik nastavlja.

Nije dobro da se smanjuje opće obrazovna komponenta hrvatskih građana. Mi želimo imati dobre i educirane građane, bez obzira imaju li oni strukovno zanimanje ili visokoškolsko obrazovanje, rekao je Fuchs.

Ove rečenice ozbiljno mogu doživjeti samo oni koji svjesno zaboravljaju povijest. Možda gospodin savjetnik uistinu ne zna našu nedavnu povijest, što iz životopisa[5] nije razvidno, pa se prirodno može zaključiti da rečenice izgovara svjesno.

Naime, tzv. Šuvarova reforma temeljila se upravo na konceptu jačanja općeobrazovne komponente hrvatskih građana. Prve su dvije godine svi učenici srednjih škola imali isti općeobrazovni program.

Brisanje Šuvarove reforme iz hrvatskog sjećanja (povijesti) i stavljanjem je u svekoliki negativan kontekst, u osnovi ima i izbjegavanje valorizacije Pavletićevog "ho-ruk" reformiranja hrvatskog školskog sustava. Kojeg tek sada pokušavamo popraviti.

Deus ex machina

Radovan Fuchs, savjetnik predsjednika Vlade Republike Hrvatske, svojim javnim objavljivanjem pokušava spustiti balun na zemlju i vrle HNS reformatore dovesti barem u poziciju da se dogovore prije javnih istupa, govoreći: Ja se nadam da će se redefinirati stavovi. Da je ostao na tome premijerova poruka bila bi jasna i nedvosmislena. Međutim, nakon svega se može postaviti pitanje: kakva je uopće suradnja premijera, Posebnog stručnog povjerenstva, ministrice i njezinih političkih sponzora. Ako postoji, tada je sve ovo čemu svjedočimo samo zaglupljivanje naroda i zasjenjivanje puno važnijih problema koje Vlada upravo ovih dana mora rješavati. Ako suradnja ne postoji, upitajmo se, zašto ne postoji?

Budući da g. Fuchs ni slučajno nije onaj koji bi mogao odglumiti Deusa, odrađujući savjetnički poslić pokušao je afirmirati i vlastitu mudrost. Pokazalo se mu se dogodilo kao piletu koje se zapliće u kučinu.

Fuchs je gostovanje u Dnevniku Nove TV zaključio konstatacijom da je "jadna i tragična ona zemlja gdje nastavnici i profesori postaju tehnološki višak".

Bilo bi smiješno da to ne izgovara čovjek koji je jedan mandat bio alfa i omega (2009. – 2011.) hrvatskog školskog sustava. I da je i dan danas izravno uključen u sve procese u školstvu za koje je odgovorna Vlada, čiji je savjetnik.

Ministrica

Uvod

U središnjem Dnevniku HRT-a gostovala je ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak i kazala među ostalim da je bitno da škola bude autonomna, ali i da na najbolji način brine o potrebama svojih učenika i učitelja, prenosi HRT.

Odmah se ispričavam čitateljima Tribine. Naime, moja opsesija vezana uz djelovanje naših reformatora može uistinu biti naporna. Međutim, izostanak ozbiljnih komentara nakon javnih objavljivanja onoga što čine nezaustavljivo me pokreće.

Komentari

nakon citiranja

Što se tiče same eksperimentalne provedbe "Škole za život", zadovoljna sam iako moramo znati da je najvažnije da imamo učitelje koji su osnaženi i koji znaju što treba i kako treba promjene uvesti u razred. Ministarstvo je na početku imalo problema s nekim nakladnicima pa je nekolicina udžbenika kasnila nekoliko dana, kazala je.

Nakon prvih tjedan dana udžbenici su praktički bili u školama, tako da to više nije bio problem. Što se tableta tiče, jedan dobavljač se ispričao zbog različitih neprilika, ali krenula je isporuka prošli tjedan, rekla je ministrica.

- Na isti je način ispisivao predgovor, tek usvojenom NOK-u (Nacionalnom okvirnom kurikulumu), sadašnji savjetnik a tadašnji ministar, temeljeći uspješnu provedbu NOK-a na kvalitetnim nastavnicima. Ta je tvrdnja neutemeljena.

- Sintagma nekoliko dana banalni je pokušaj da se marginaliziraju sva medijska objavljivanja. Da nema zabune tih nekoliko dana još traje. Potpuno je druga priča vezana uz kvalitet udžbenika. O tome se ministrica nije izjasnila.

Od ove jeseni provodi se pilot-projekt tzv. dualnog strukovnog obrazovanja gdje se učenici znatno više pripremaju za tržište rada. U sklopu toga su od općih predmeta ostali hrvatski i strani jezik, matematika i informatika, a kao izborni vjeronauk ili etika. Dakle, nema povijesti, geografije i biologije, što je ovih dana izazvalo kritike dijela javnosti.

Ministrica je izjavila da interese učenika stavlja na prvo mjesto. Učenici koji su ušli u zanimanje kao što su staklar, keramičar, stolar, dimnjačar imaju određena očekivanja da onda kada završe şvoje obrazovanje, mogu na tržište rada. Mi isto očekujemo da dobijemo i kvalitetnog keramičara i dobrog staklara ili prodavača, dodaje.

No nemojmo zaboraviti da opće obrazovne predmete ima u osnovnoj školi te da i u strukovnom dijelu također postoje elementi opće obrazovnih predmeta koji se odnose i na društveno-humanističko područje, izjavila je ministrica Divjak.

- Ove su mi rečenice bile potpuno neočekivane. Naime, ministrica ih izjavljuje, ničim izazvana i, post festum. Javnost informira teknakon što je pilot – projekt pokrenut, a onda se čudi zašto su uslijedile kritike dijela javnosti. Da je taj projekt najavila u proljeće prašina bi se do sada u najvećoj mjeri slegla. Moram reći i to, u nastavku je izjave ministrica uistinu pravi reformator i govori ono što se konačno treba glasno izreći. Staklare, keramičare, stolare, dimnjačare…ne zanima opće obrazovanje. Ono što su dobili u osnovnoj školi više im je nego dovoljno da odlično funkcioniraju u svojem svijetu.

Na pitanje što će biti s profesorima koji predaju povijest, geografiju i biologiju u spomenutim školama, ministrica je rekla da je potrebno znati da se ne može satnica prilagođavati profesorima, nego je potrebno odgovarati na potrebe učenika.

- I s ovom se izjavom slažem u potpunosti!

U tom smislu mi imamo mehanizam zbrinjavanja tehnoloških viškova, ali isto tako očekujemo da se profesori prekvalificiraju kada je to potrebno i da svi učimo cjeloživotno. I ja kao ministrica i kao sveučilišna profesorica nikad ne prestajem učiti.

- S ovim sam se problemom suočio prije desetak godina domišljajući svoj eksperimentalni program u kojem sam pokušao petnaest do osamnaest obveznih gimnazijskih predmeta svesti na desetak. Brojevi jasno pokazuju da bi u toj opciji neki djelatnici ostali bez posla. Tada još nije zaživjela sintagma tzv. cjeloživotnog obrazovanja (na koju se ministrica poziva a s kojom se zapravo sprda[6]). Potpuno je u pravu kad naglašava da su svi djelatnici u školstvu samo zbog učenika. Naime, nitko ovo (dramatično) pitanje ne postavlja u slučajevima (a sve ih je više u Hrvatskoj) kada se zatvaraju škole zbog nedostatka učenika. Naravno da dalje lupeta govoreći o misterioznom mehanizmu zbrinjavanja tehnoloških viškova. Rješenje problema domislio sam u načinu uvođenja promjena. Naime, postupnim uvođenjem promjena svim se djelatnicima kupuje vrijeme za vlastito odlučivanje o svojoj sudbini. To nema veze s državnim zbrinjavanjem djelatnika koji su u zoni tzv. tehnološkog viška. To je zapravo ponajveći problem svih reformi. Ministrica se kasnije i o tome puno detaljnije očitovala.

Digresija: o mogućem masovnom zbrinjavanju djelatnika u brodogoradnji nitko se nije izjasnio na takav način. Čini se da je u pripremi lex Uljanik.

Pogledajmo rečenice koje sam ispisivao u lipnju 2016. u temi rasterećenje i objavio na Tribini ZPG.

Siguran sam da ovo znaju svi u ekspertnoj skupini. Međutim, siguran sam da znaju i za teškoće koje bi pratile ovakav zahvat.

Pogledajmo o čemu je riječ:

- mnogi bi predmeti izborom učenika postali suvišni,

- mnogi bi nastavnici slijedom toga ostali bez posla,

- svi bi se školski sindikati usprotivili.

Naveo sam samo prvu razinu problema.

Promišljajući problem, nazvao sam ga socijalnim. Da smo kojim slučajem bogatije društvo problem ne bi postojao. Naime, tzv. cjeloživotnim obrazovanjem (na kojem se inzistira u svim dokumentima) djelatnici bi se brzo prekvalificirali i usmjerili prema postojećim poslovima. Jer kao što Heraklit reče: stalna je samo promjena, a reforma je upravo to.

Procjenjujem da je ekspertna skupina svjesno izbjegla aktualiziranje ovog tipa mijenjanja školskog sustava ne nalazeći rješenje navedenih poteškoća. Međutim, rješenje postoji i nije neizvedivo, barem u prijelaznom razdoblju. Naime, svaka bi škola[7] mogla organizirati nekoliko odjeljenja tog tipa što bi zanemarivo utjecalo na smanjenje satnica onih nastavnika koji su u predmetima za koje se učenici nisu opredijelili. Istovremeno bi se mogla uspoređivati učinkovitost (na mnogim razinama) postojećih i novih programa.

Vrdoljak

Uvod

Nakon što je jučer na N1 televiziji izjavio da bi se u sklopu dualnog obrazovanja profesori mogli prekvalificirati, tako da profesor povijesti nakon prekvalifikacije predaje informatiku, šef HNS-a Ivan Vrdoljak danas se zbog te svoje izjave ispričao.

Podsjetimo, jučer je komentirao dualno obrazovanje u praksi rekavši da 'se profesori trebaju fokusirati na djecu, a ne na sebe'.

'Mislite da moje dijete, ako ide za zidara, treba povijest? Trebamo li robovati satnicama ili ići na rezultat školovanja? Vjerojatno možemo razgovarati da se ti profesori prekvalificiraju, mogu se prebaciti u neke predmete koji su danas deficitarni. Svi su rekli da je problem naći profesore informatike. Pedagoške predmete svi znaju[8]. Zašto profesor povijesti ne bi mogao postati profesor informatike? Mislite da trebamo robovati ili ćemo se svi mijenjati u nekim svojim razvojnim i cjeloživotnim obrazovanjima da krenemo naprijed. Vidim rješenje ako se svi fokusiramo, i ti profesori, na djecu, a ne na sebe', rekao je Vrdoljak.

Slijedi isprika

'Ispričavam se svima koje je moja nedavna izjava o mogućnosti prekvalifikacije profesora u projektu dualnog obrazovanja povrijedila i razljutila. Svi moji stavovi o obrazovanju uvijek su isticali profesore kao stup obrazovanja i zato je HNS upravo profesorima i znanstvenicima prepustio vođenje Ministarstva znanosti i obrazovanja i pratećih reformskih procesa.Moja ilustracija prekvalifikacije nije bila primjerena. Međutim, sasvim sigurno ta izjava nije imala namjeru obezvrijediti tuđe znanje i struku, nego jasno naglasiti da svaki reformski proces traži promjenu i prilagodbu svih nas koji smo u te procese uključeni. Isto tako, ako želimo prilagoditi obrazovanje potrebama tržišta rada i ako generalno želimo ići u korak s razvijenim zemljama, moramo otvarati širi dijalog i o osjetljivim pitanjima kao što su potrebe tržišta za pojedinim zanimanjima. Argumentirana rasprava svih uključenih u ovu temu svakako je bolje rješenje nego zatvaranje očiju pred problemima koji se neće riješiti ako se pravimo da ih nema', napisao je Vrdoljak na Facebooku.

Komentar

Jednom je davnom zgodom tadašnji šef HNS-a, promovirao svoj politički program u Zadru. Na skupu kojem sam prisustvovao promovirao je neke ideje koje su trebale dovesti do poboljšanja školstva. Posebno je afirmirao mobitelsku komunikaciju škole (razrednika) i roditelja[9]. U tom sam se trenutku uključio navodeći iskustvo Zadarske privatne gimnazije koja je komunikaciju s roditeljima ostvarivala Internet dnevnikom. Nakon kratke pauze Čačićevi su argumenti postali značajno pojačani glasom. Udaljio sam se.

Danas u Hrvatskoj, desetak godina poslije, ne postoji škola koja nema internet komunikaciju s roditeljima. Nazivaju je E-dnevnik.

Puno sam puta izrekao tvrdnju da glupost nikada ne vezujem uz političare. Tražeći riječ kojom bih ponajbolje okarakterizirao hrvatske političare i njihovo iritantno objavljivanje na razini neargumentiranog lupetanja, pronašao sam je u bahatosti. To je pridjev koji bez iznimke ide uz tzv. moćnike. A naši političari, opet bez iznimke, na svim hijerarhijskim razinama političke moći ponajprije objavljuju svoju nedodirljivost, bahateći se u svakoj zgodi. U pravilu prema nižima u političkoj hijerarhiji. Narod im je u kategoriji raje a zanimljiv postaje samo u predizbornoj godini.

Reforma

Hrvatska encikolopedija

reforma (njem. Reform ili franc. réforme, prema lat. reformare: preobraziti, preinačiti).

· 1. Znatnije preoblikovanje neke strukture (sustava, institucije i dr.) radi poboljšanja ili modernizacije; preustroj (reforma obrazovanja, reforma pravopisa).

· 2. U političkoj znanosti, pojam koji označava promjene u društvenim odnosima, političkom sustavu, institucionalno–pravnom okviru, koje ne predstavljaju rušenje, odnosno korjenito mijenjanje društveno–ekonomskog poretka. Reforma se, u smislu evolucije, najčešće suprotstavlja revoluciji, kao nasilnomu i temeljnomu rušenju postojećih i uspostavi potpuno novih okvira vladavine. Dok revolucija obično ovisi o podršci širih masa koje ju provode, reforme ovise o spremnosti vladajućih elita na promjene. Ovisno o područjima u kojima se provodi, govori se o političkim, ekonomskim, zakonodavnim, upravnim i drugim reformama. Povijesno su najvažnije vrste reformi bile agrarna i reforma biračkoga prava. U stranačkome su sustavu građansko-liberalne stranke sklonije reformskomu ponašanju od konzervativnih, koje nastoje održati status quo.

Zaključak

Čitajući hrvatsku definiciju reforme i promišljajući djelovanje hrvatskih reformatora u kontekstu definicije, dokučio sam neke zaključke. Prvi je zabavan.

Definicija je odnekud prepisana. Naime, razvidno mi je da je reformatori nisu razumjeli, ili su možda (još zabavnija interpretacija) u svojoj bahatosti nisu niti pročitali, djelujući prema Milanovićevom naputku iz komunikacije s premijerom susjedne države: šaraj malo, brate!U stranačkome su sustavu građansko-liberalne stranke sklonije reformskomu ponašanju od konzervativnih, koje nastoje održati status quo.

Koalicijska je Vlada HDZ-a nedvosmisleno konzervativna. Tako se deklarira, tako i djeluje. Reformu školstva naslijedila je od, nazovimo je, građansko – liberalne kolacijske Vlade. Pokazuje se da je naslijeđe preteško.



[1] Kad naiđem na riječ savjetnik uvijek se prisjetim Talesa i njegovih odgovora na pitanja: što je najteže, a što najlakaše u životu? Najteže je upoznati samoga sebe, a najlakše – davati savjete.

[2] Da nema zabune, prije nekoliko godina odgovornost za provedbu reforme imala je Milanovićeva Vlada. To je bio i početak tzv. Cjelovite kurikularne reforme. Lako se može zaključiti da savjetnik misli kako Jokićeva ekspertna skupina nije djelovala 'ho-ruk'. I zapravo ih pohvaljuje. Da nema zabune opet, to i ja mislim.

[3] Naime, zbog toga je i osnovano Posebno stručno povjerenstvo za provedbu Strategije…

[4] Više ne znam koja je od navedenih riječi hrvatska.

[5] Diplomirao je na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu 1979. godine, magistrirao na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu 1984. godine iz područja biomedicine, a doktorirao je 1988. na Biomedicinskom centru Sveučilišta u Uppsali, Švedska, 1988. Disertacija koju je obranio bila je iz područja toksikologije i farmakologije.

[6] Bio bi zanimljiv Blaženkin odgovor da joj netko kaže da se od sutra počne cjeloživotno obrazovati za profesora povijesti. I da joj o tome ovisi egzistencija. Ili se sprda ili uopće ne razumije sintagmu.

[7] U ovom slučaju morala bi se jasnije definirati autonomija škola.

[8] Ova je tvrdnja na razini genijalnosti!

[9] Nekakva informativka

12. listopada 2018.

 

::Tribina ZPG
Šaraj malo, brate!

Savjetnik predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića za koordinaciju Ekspertne radne skupine i reforme obrazovanja Radovan Fuchs rekao je u ponedjeljak tijekom gostovanja u Dnevniku Nove TV da reforma obrazovanja ide "relativno lagano" te da se ne radi na "ho-ruk".
Da je išla na 'ho-ruk', bila bi gotova već prije nekoliko godina. Imamo cjelovitu kurikularnu reformu, odnosno segment koji je ostao i reformu koja se odnosi na strukovnu školu, primjerice, rekao je Fuchs.

Opširnije...

12. 10. 2018.


::Popis udžbenika

Poštovani roditelji i učenici, na donjem linku možete pronać popis udžbenika za slijedeću školsku godinu

popis udžbenika


::Školski kurikulum

Svi zainteresirani na donjem linku mogu preuzeti školski kurikulum i eksperimentalni plan i program.

školski kurikulum (.doc, 217 KB)
eksperimentalni plan i program (.doc, 117 KB)


::Anketa
Misliš li da ćeš ostvariti dobar uspjeh na državnoj maturi?
Da,siguran/a sam!
Ne!
Nisam siguran/a!
Ovisi koliko se budem pripremao/la.


::Inicijativa

Eksperimentalni program

Zadarska privatna gimnazija već neko vrijeme intenzivno radi na stvaranju eksperimentalnog školskog programa. Pozivamo sve zainteresirane da se detaljnije upoznaju s projektom.

Prijedlog eksperimentalnog programa (PDF, 80KB)


::Projekt

Seksualnost adolescenata

Zadarska privatna gimnazija s pravom javnosti ove godine je pokrenula vlastiti projekt pod naslovom Seksualnost adolescenata. Program i tijek projekta možete vidjeti u PDF formatu.


::Informacije