Početna
O školi
Tribina ZPG
Upisi
Raspored sati
Web imenik
Foto galerije
Oglasna ploča
Webmail
Kontakt

Za roditelje
Korisničko ime:

Šifra:
Za razrednike
Korisničko ime:

Šifra:

Riva On
NCVVO
Državna matura
MZOS
CARNet
Grad Zadar
Wikipedija

 

Naši nasumični pokušaji

Naši nasumični pokušaji

Treći dio teksta

Finska je pokazala da obrazovna reforma treba biti sustavna i dosljedna, za razliku od sadašnjih nasumičnih pokušaja intervencija u mnogim zemljama.

Lekcije su kod nas objavljene 2012. godine, iz čega bi se moglo zaključiti da se Pasijeve rječi izravno ne odnose na Hrvatsku. Međutim, budući da je Pasi izvjesno razdoblje boravio u Hrvatskoj, siguran sam da je u velikoj mjeri upoznao naš školski sustav i informirao se o naznakama pokušaja mijenjanja istog (Plan razvoja, HNOS i najavu izrade Nacionalnog kurikuluma) i poslao nam nedvosmislenu poruku!

Pokazalo se - uzaludno. Naime, izvjesno je da naši slijedeći pokušaji niti su bili sustavni niti dosljedni. Naravno, to nije bilo niti moguće, što je jasno proizlazi iz Pasijevih argumenata. Pričajući o Finskoj slao je poruke (o) hrvatskim političarima i (o) prosvjetnim djelatnicima.

Pokazalo se da je postavio pravu dijagnozu i zapravo poručio – nema vam lijeka!

HNS-ovo licemjerstvo i političko konvertitstvo dosegnulo je neslućenu razinu preuzimanjem ministarastva zaduženog za odgoj i obrazovanje. Nevjerojatno je i u zoni fantastike da čineći ovo što su učinili i dalje misle da s takvom nemoralnom porukom mogu preuzeti resor odgoja novih hrvatskih generacija.

Prvi korak nove ministrice bio je u trećem pokušaju formiranja tzv. ekspertne skupine, koji još traje unatoč ekspertnosti HNS-ovog kadra.

U međuvremenu nova ministrica glumata ozbiljnost i medijski promovira nebuloze.

Jedna od njih je u afirmiranju tzv. STEM područja.

Znajući znanstvene reference nove ministrice, čovjek bi u prvi mah pomislio kako se konačno pojavila osoba koja zna što treba hrvatskom obrazovnom sustavu. I zna kako će to napraviti. Pozorno sam pratio euforična medijska objavljivanja, koja su trajala onoliko koliko jesu. Pokazalo se samo da mediji obožavaju promovirati tzv. spinove vladajućih.

Naravno, u potpunosti se slažem s afirmiranjem tog izuzetno važnog područja, posebno s gospodarskog aspekta, međutim, naša je gospodarska stvarnost potpuno drugačija. Ona je zapravo jasno najavljena prvom, dekretom provedenom, reformom hrvatskog školstva. I ukidanjem za budućnost savršeno koncipiranog programa i danas u pamćenju kao MIOC - škole.

Digresija

U životopisu nove ministrice navedeno je da je srednju školu završila u Varaždinu 1985. Piše i to da je maturirala u programu matematičar-informatičar u školi s nazivom Gimnazija Varaždin. Ovaj podatak je netočan, ali na zanimljiv način pokazuje kako se sve može prekrajati prošlost.

Povijest Industrijsko – obrtničke škole (Šibenik)

Povijest osnovnoškolskog obrazovanja se, s prekidima, može pratiti od sredine 19. st. Srednje škole su se počele osnivati tek u 20.st.

Razvoj srednjih škola se može pratiti, preko službene dokumentacije, od kraja Drugog svjetskog rata. Redovna nastava u srednjim škola, u Šibeniku, je započela 23.prosinca 1944.g. Od tada pa do 1977.g. godine postojale su različite srednje škole: gimnazija, ekonomska, medicinska i druge. Od strukovnih škola najpoznatiji su bile: ŠUP ( Škola učenika u privredi) i MMŠC (Metalurško metalni školski centar ).

Godine 1976./1977. izdane su završne svjedodžbe za te škole, a već na jesen 1977./1978. počinje raditi COUO (Centar za odgoj i usmjereno obrazovanje). Školovalo se po tzv. prvom i drugom stupnju. Prvi ili pripremni stupanj se odnosio na prva dva razreda, a drugi ili završni stupanj se odnosio na treći i četvrti razred. Sva usmjerenja su bila četverogodišnja.…

Zbog čega ministrica navodi netočan podatak u svojem životopisu (jer u tom razdoblju Gimnazije više nisu postojale)[1], pitanje je za ministricu. A mi se opet možemo upitati što takva poruka znači u odgajanju novih hrvatskih generacija.

STEM područje i robotika

https://www.srednja.hr/zbornica/nastava/evo-sto-znaci-i-koja-podrucja-obuhvaca-stem/

Iz obrazovnih krugova u Hrvatskoj sve se češće može čuti engleski pojam STEM. To je zapravo akronim sastavljen od riječi science, technology, engineering i mathematics (znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika). Međutim, ovo bi bio tek grubi, plošni prijevod budući da je termin vezan za američki obrazovni sustav, vezan i za tamošnju imigracijsku politiku te kretanja na tržištu rada.

U slijedećem tekstu pokušat ću istražiti što bi sve moglo utjecati na promjenu paradigme u smislu afirmiranja ovog područja u našem školskom sustavu. Krenut ću s matematikom, jer je to univerzalni jezik komunikacije u ovom području, nastaviti sa znanošću (mislim da se znanost u ovom slučaju ograničava na prirodne: fizika, kemija, biologija…) te inženjerstvom i tehnologijom kao izravnim sljednicima prethodnog znanja.

Matematika

Fizičko afirmiranje matematike u našim školskim programima teško da se može nadmašiti. Naime, opseg gradiva je takav da ga može usvojiti samo skroman broj učenika (vezujem ga uz darovitu populaciju, 3-5 % ukupne). Ni broj sati nastave matematike nije zanemariv.

Pokazuje se da se unatoč tome zanimanje za studij matematike ne povećava. Dapače, pokazuje se sve više kako je odbojnost prema matematici sve više prisutna[2].

Pretpostavljajući da je bit problema (afirmiranja STEM-a) u tome da se poveća zanimanje učenika za to područje, i naravno broj učenika koji u perspektivi žele u tom području djelovati. Na ovom mjestu nastupa kriza. Naime, hrvatska društvena stvarnost jasno pokazuje koliko joj vrijede takvi stručnjaci. Pa ako i domislimo ponajbolji način obrazovanja učenika u ovom području izvjesno je da ćemo školovati djecu za druga tržišta.

Pasi je uistinu briljantan.

Znanost

Procjenjujem da engleska riječ science, u kontekstu STEM-a, nema značenje samo znanosti. Radije bih je preveo u značenju prirodoslovlja. Ako je tako, tada smo uistinu u velikim problemima. Naime, matematiku smo učenicima doveli u zonu odbojnosti, a bez matematike svaka pomisao koja vodi na buduće moguće razumijevanje fizike, kemije, biologije…je u zoni optimizma i nade. Narod je odavno domislio mudrost: bez alata nema zanata.

Pokušavajući sebi naći odgovor na pitanje zašto se broj učenika, u Hrvatskoj, usmjerenih prema STEM području ne mijenja godinama, zaključio sam da je riječ upravo o učenicima koje niti jedan program, dobar ili loš, ne može odvratiti od onoga što oni jesu. Može im samo olakašati ili otežati put do samoostvarivanja. Ali dobar bi program mogao i nekim drugima osvijestiti da mogu izvrsno funkcionirati u tom području.

Međutim, recite mi samo koja bi mogla biti budućnost (radno mjesto) jednog budućeg znanstvenika u ovom području. Prvi, ali i jedini, izbor su impotentna hrvatska sveučilišta. Drugi je prirodan. I opet podsjećam na Sahlberga.

Inženjerstvo

Ovo područje svrstao bih u kategoriju primjenjene znanosti. U diplomi mi piše diplomirani inženjer fizike (s naznakom - teorijska fizika). Upravo zbog toga sam se uvijek osjećao loše uspoređujući se s pravim inženjerima koji u svakom prirodnom zakonu traže praktičnu primjenu i često je pronalaze. Oni su ljudi koji ljudima nevidljivo i nerazumljivo čine vidljivim i razumljivim. Istinski kreativci. Oni su temeljna moć svakog društva. Nikada nisam razumijevao na koji način funkcionira njihov mozak, jer dok sam se ja mučio pokušavajući dokučiti što je masa oni s u masom već činili čuda. Dok sam se mučio sa zakonima očuvanja u Kirhhoffovim pravilima oni su već umrežavali nebodere. Da nema zabune, ista priča vrijedi za arhitetkte, za molekularne biologe …i sva temeljna istraživanja. Bez ljudi koji su u stanju teoriju učiniti vidljivom teško (mi) je i zamisliti napredak čovječanstva.

Na ovom mjestu uvijek se prisjetim besmrtnika: Arhimeda i Nikole Tesle.

Temeljno pitanje vezano uz obrazovanje budućih inženjera priča je na razini pitanja: što je bilo prije, kokoš ili jaje? Primijećujete da je još uvijek daleko pitanje – kako ih obrazovati?

Pretpostavimo li da smo u stanju godišnje proizvesti tisuće vrsnih inženjera u svim područjima. U idealnom slučaju banke bi ih trebale podržavati do realizacije zamišljenih projekata. I, siguran sam, da bi u najskorijem razdoblju rezultati bili vidljivi i na državnoj razini. U drugom slučaju, država bi im trebala osigurati radna mjesta na kojima bi njihovo znanje u još kraćem razdoblju polučilo silan pomak. Međutim, u državi koja smišlja razne lexove (Perković, Agrokor, …), tko više zna zbog čega, ni jedan od ponuđenih scenarija nije ostvariv.

Osim već navedenog: školujemo djecu za tuđa tržišta!

Tehnologija

tehnologija (tehno- + -logija), razvoj i primjena alata, strojeva, materijala i postupaka za izradbu nekoga proizvoda ili obavljanje neke aktivnosti; također i znanost koja proučava primjenu znanja, vještine i organizacije u provedbi nekoga procesa.

Ovo područje mi je u prvi mah bilo komaptibilno s prethodnim. Zbog toga sam potražio definiciju. I na primjeru računala dokučio određeni smisao. Niz počinje s otkrićem tranzistora (fundamentalno znanje). Nakon toga inženjeri domišljaju elektroničke sklopove…niz se nastavlja s čipovima…i računalima (hardver). Novi inženjeri domišljaju korištenje hardvera i s nula-jedan jezikom ostvaruju čuda (softver). Naravno domislili su i najelegantnije (koliko je moguće) načine korištenja i jednog i drugog (tehnologija).

Ne znam jesam li u pravu, ali siguran sam da većina vozača nema pojma zašto se auto uopće kreće. Niti su znanstvenici, nitu su inženjeri, ali dobro poznaju tehnologiju upravljanja autom.

Ovaj (moj) način primjene logike zapravo kompromitira definiciju Hrvatske enciklopedije (koja je na razini mojeg prvog promišljanja pojma).

Namjerno sam tehnološku priču usmjerio prema području informatike, koja zbog nečega nije eksplicirana u STEM-u, jer je upravo informatika pokrenula i definirala novu tehnološku revoluciju (krunski dokaz je u najavljenoj robotici).

Nastavljam na temelju prethodnog zaključivanja.

Obrazovanje učenika u ovom području postoji odavno. Riječ je o tzv. strukovnim školama. Naime, potrebe društva (države) za poznavanjem određenih tehnologija lako su ustanovljive. Slijedom toga država, koja je osnivač javnih škola, u određenim ciklusima mora planirati i intervenirati u programe strukovnih škola. Taj proces u ovom trenutku prepušten je invenciji ravnatelja strukovnih škola. A takvih je malo. Poznato je i zašto!

Ma Pasi je genijalan.

Robotika

robot (češ. Robot, prema robota: tlaka, kmetski rad), automatizirani stroj višestruke namjene, koji može obavljati neke zadaće slično ljudskomu djelovanju. Naziv je prvi put upotrijebio 1920. K. Čapek u drami R. U. R. (Rossum’s Universal Robots), za opis čovjekolikoga stroja sposobnoga za rasuđivanje, a konstruiranoga kako bi zamijenio ljudski rad u tvornicama. Ta se predodžba o robotima zadržala, no roboti koji se danas praktično primjenjuju ipak se od nje ponešto razlikuju.

Eksperimentalno uvođenje novog predmetnog kurikuluma informatike najavljeno je u slijedećoj školskoj godini. U međuvremnu se pojavio motiv robotike kao pokretač kreativnosti u školama. Pojavio se i donator (?) koji će svoje proizvode (vjerojatno bez naknade) dostaviti školama. Ne znam koja je uloga ministrice u afirmiranju ovih područja. Pretpostavljam da je motiv povezan s afirmiranjem STEM programa. Ako je tako, čini se da se priča realizira na čudan način, jer se informatika, zbog nečega, ne eksplicira u STEM-u, a (donatorska?) robotika se ministrici pojavila kao mana s neba.

Da nema zabune, na razini osnovne škole robot(ić) je samo igračka. Prisjećam se svojeg odrastanja, kao i odrastanja svoje djece. Prvi poriv kod neke djece uvijek je bio vezan uz rastavljanje dobivene igračke. Zanimanje za igračku prestajalo je u trenutku kad bi shvatili način funkcioniranja, ili kad su shvatili da je ne mogu vratiti u prethodno stanje.

Primjer

Jedno mi djete nije pokazivalo baš nikakav interes za komodorca osim u zoni igrica. Drugo dijete ga je nakon nekoliko bugova (u igricama) odmah razmontiralo. Naravno je, da nije dokučilo o čemu je riječ, pa je majstor (tada moj učenik, prekrasni Ivan Bosnić) vraćao komodorca u radno stanje.

Zaključak

Tekst sam započeo s citiranjem Pasi Sahlberga: Finska je pokazala da obrazovna reforma treba biti sustavna i dosljedna, za razliku od sadašnjih nasumičnih pokušaja intervencija u mnogim zemljama.

Nadam se da sam uspio dokazati naše savršeno uklapanje u tu misao. A još više se nadam da sam osvjestio licemjerstvo naše politike, s naglaskom na strančici koja je navodno narodna.



[1] Zabavno je da Google vrlo skromno upućuje na to COUO - razdoblje prošlosti hrvatskog školstva. Varaždin, za razliku od Šibenika, o tome ne upućuje nikakvu informaciju.

[2] Razloge tome sam često navodio u svojim tekstovima.

12. lipnja 2018.

 

::Tribina ZPG
Jutarnji list LOV NA PROSJEK 5,0

Način ocjenjivanja kod nas je perverzna distorzija sustava koja ne samo da uništava smisao obrazovanja, psihu učenika i socijalnu koheziju među njima, nego i odnose unutar obitelji, što se onda prenosi i na posao. Rekao je to poznati sveučilišni profesor komentirajući tekst Jutarnjeg lista o posljedicama pomame za odličnim ocjenama kao ključnom uvjetu za upis u “najbolje” srednje škole, u pravilu gimnazije.
Opširnije...

18. 7. 2018.


::Popis udžbenika

Poštovani roditelji i učenici, na donjem linku možete pronać popis udžbenika za slijedeću školsku godinu

popis udžbenika


::Školski kurikulum

Svi zainteresirani na donjem linku mogu preuzeti školski kurikulum i eksperimentalni plan i program.

školski kurikulum (.doc, 217 KB)
eksperimentalni plan i program (.doc, 117 KB)


::Anketa
Misliš li da ćeš ostvariti dobar uspjeh na državnoj maturi?
Da,siguran/a sam!
Ne!
Nisam siguran/a!
Ovisi koliko se budem pripremao/la.


::Inicijativa

Eksperimentalni program

Zadarska privatna gimnazija već neko vrijeme intenzivno radi na stvaranju eksperimentalnog školskog programa. Pozivamo sve zainteresirane da se detaljnije upoznaju s projektom.

Prijedlog eksperimentalnog programa (PDF, 80KB)


::Projekt

Seksualnost adolescenata

Zadarska privatna gimnazija s pravom javnosti ove godine je pokrenula vlastiti projekt pod naslovom Seksualnost adolescenata. Program i tijek projekta možete vidjeti u PDF formatu.


::Informacije