Početna
O školi
Tribina ZPG
Upisi
Raspored sati
Web imenik
Foto galerije
Oglasna ploča
Webmail
Kontakt

Za roditelje
Korisničko ime:

Šifra:
Za razrednike
Korisničko ime:

Šifra:

Riva On
NCVVO
Državna matura
MZOS
CARNet
Grad Zadar
Wikipedija

 

Demokratske promjene u Hrvatskoj

Demokratske promjene u Hrvatskoj

U prethodnom tekstu pokušao sam naglasiti da je budućnost školstva neraskidivo vezana sa stanjem u državi. Zbog toga je posebno važno prepoznati društvenu stvarnost koja presudno odlučuje o budućim zbivanjima u svim segmentima društva. I naravno, o budućnosti školskog sustava.

Prve demokracije

Prije 2600 godina Heraklit je u Efezu svjedočio demokratskim promjenama. Izdvojio sam neke njegove dojmove.

…i Heraklit je učestvovao u javnom životu svoga grada, te je tiranina Melankomu savetima privoleo da se odrekne vlasti. Ali kad su oslobođeni Efežani u svojoj demokratskoj mržnji prognali Hermodora, njegova prijatelja i najčestitijega građanina, on je okrenuo leđa radikalno - demokratskom svetu i povukao se iz političkog života…a kad su ga Efežani udostojili da im napiše zakone, on je to odbio…nije mario za veliku mnogoglavu gomilu i njena uobražavanja, jer se njeni ljudi nalaze u službi donjoj polovini čovekovoj kao volovi u pasenju grahorice (fr. 4), kao magarci više vole slamu no zlato (9), kao svinje više vole blato no čistu vodu (13 i 73), i kad nauče ne razumeju (17) .. i kad čuju ne čuju (34), laju na nepoznata čoveka kao psi (97) i zato mu jedan umnik vredi više od deset hiljada prostaka[1].

Koliko je Heraklit prezirao široku gomilu pokazuje i ovaj odlomak: Ta kakav bi mogao biti njihov duh i razum? Dopuštaju da ih vode narodni pevači, a učiteljica im je svetina…

Državice koje su nastale „raspadom Jugoslavije“ demokratske promjene dočekale su u godinama obilježenim ratovima. Povijest tog razdoblja ispisuje svaka. I nije neobično što se povijesni prikazi istih zbivanja značajno razlikuju.

Ratovi su najčešći načini društvenih promjena. Netko je takve ratove nazvao revolucijama. U školama su nam ih nekoć posebno afirmirali primjerima francuske i oktobarske revolucije. Ja ih nazivam građanskim ratovima. Poznati su ishodi.

Pogledajmo što nam poručuje nedavna hrvatska povijest.

Danas, dvadesetosam godina poslije, brojevi (i biografije) govore nam da je demokratsku vlast u Hrvatskoj dvadeset godina obnašao HDZ (samostalno ili u koalicijama), a osam godina SDP-ove koalicija. Prve mandate obilježio je dr. Franjo Tuđman. Njegovi najbliži suradnici bili su iz tzv. hrvatske dijaspore (Šušak, Šarunić,...za svaki slučaj s dvojnim državljanstvima) i tzv. udbaši (Manolić, Boljkovac, Mesić, Šeks…). Njihove ponajveće kvalifikacije za vođenje novonastale demokratske države bile su zatvorenički staž i progon od bivše države. Tijekom rata profilirali su se i budući suradnici koji su djelovali najekstremnije (Glavaš, Merčep,…).

Nije zanemarivo spomenuti da su u tom razdoblju kvalifikacije za prijem novih članova u Akademija bile slične (Aralica, …)[2].

I o tome je povijest ostavila traga.

Joseph de Maistre(1753-1821): Svaki narod ima onakvu vlast kakvu zaslužuje.

Karl Marx (1818 -1883): Svaki narod ima onakvu političku vlast kakvu zaslužuje.

SDP-ove vladavine obilježava samo jedna riječ – razočarenje.

Novo HDZ-ovo razdoblje vladanja obilježio je Sanader, premijer kojemu se još uvijek sudi. Nakon njega uslijedilo je Karamarkovo razdoblje, koje je iznjedrilo hasanbegoviće, markićke …i Plenkovićevo u kojem u radu parlamenta sudjeluje i osuđeni ratni zločinac.

Predsjednike i predsjednicu države ne imenujem jer se njihovo djelovanje može nazvati zanemarivim u kontekstu društvenih promjena, a povremeno i ridikuloznim.

Korupcija

Početak ove priče vezujem uz volšebnog gospodarstvenika Kutlu. Pokazalo se da je bio samo vrh sante leda. Uslijedili su rajići, todorići,…ali i mnogi političari koji su dospjeli u fokus tzv. pravne države (Sanader, Vidošević, Kalmeta, ….). Nije zanemarivo spomenuti kako je korupcija zahvatila i akademske krugove (prodaja ispita, plagiranja…).

Pravni je hrvatski sustav stvaran početkom devedesetih isključivo temeljem političke podobnosti, tako da ga svrstavam u područje političke korupcije i niti slučajno nije autonoman. Nabrajanje argumenata za takvu tvrdnju potrajalo bi. Spomenut ću sinkopu koja je trajno ušla u povijest hrvatskog sudstva u oslobađajućoj presudi hrvatskog tajkuna Horvatinčića. I naravno, oslobađajuće presude poznatim ubojicama obitelji Zec.

Domoljublje

Model hrvatskog domoljublja u najvećoj se mjeri temelji na ratnim zbivanjima u Hrvatskoj. Hrvatski političari rat su nazvali - Domovinski rat. Nakon rata predsjednik je nazvan Ocem Domovine. Tijekom rata bilo je malo bitki koje se nisu vodile u znaku – za dom spremni.

Nakon rata Domovina je domoljubima zahvalnost iskazala prema modelu poratne Jugoslavije. Povlastice koje su nekada pripadale SUBNOR-u preuzele su silne hrvatske braniteljske / domoljubne udruge.

Na taj je način Domovinski rat dobio trajnu dimenziju. Naime, ne tako davno objavljen je broj od oko 500 000 hrvatskih branitelja o kojima na razne načine skrbi Domovina. Jedan od načina bio je u materijalnoj zahvalnosti. I vrlo brzo je kompromitiran mirovinski fond brojem u ratu zasluženih mirovina. Nije zanemariv ni politički utjecaj tih udruga. Naime, sve češće se pokazuje da hrvatski zakoni za njih ne postoje. Naravno da postoje ali ih je u konceptu hrvatskog domoljublja vrlo opasno primjenjivati.

Potpuno drukčiji tip domoljublja promovira genijalni hrvatski znanstvenik Ivan Đikić.

Poznato je kako se takav tip domoljublja prihvaća u Hrvatskoj.

Politika

Sadašnja Hrvatska krunski je dokaz tezi o utjecaju prošlih zbivanja na sadašnjost.

Prošli događaji, bez iznimke, obilježavaju ponašanje i pojedinaca i naroda. Recimo samo da je Hitler novim ratom poželio promijeniti ishod prethodnog. Poznat je ishod.

Odgovori na pitanje zašto je to tako? u područjima su sociologa, psihologa i psihijatara.

Hrvatska prošlost obilježila je stvaranje sadašnje hrvatske države.

Proizvod novih interpretacija prošlosti danas je politički polarizirana država. A demokracijajesavršena podloga za trajno ideološko ratovanje. Pokazuje se da održavanje polariziranog stanja države odgovara svim političkim opcijama.

Karl Marx (1818 -1883): Svaki narod ima onakvu političku vlast kakvu zaslužuje.

Religija i škole

Utjecaj religije na odgoj i obrazovanje naroda neizostavan je i potpuno prirodan. Ono što nije ni neizostavno ni prirodno je isključivi stav crkvenih hijerarhija koji je sadržan u prvim zapovijedima. Na kojima se zapravo temelji većina međuvjerskih ratova i nasilno širenje vjere.

Škole su dugo godina bile organizirane u vjerskom okrilju. Međutim, stvaranjem pučkih škola utjecaj je vjera značajno umanjen, ali ipak zadržan u nekakvom (recimo predmetnom) obliku. Nova društvena stvarnost, temeljena na tehnološkim postignućima (u razvijenim društvima), crkve je, kao mjesta masovnog okupljanja djece, prilično marginalizirala. Vrtići i škole (javne i sekularne institucije) nude danas puno više mogućnosti izravnog vjerskog djelovanja. Na koji način se taj tip djelovanja može ostvariti u demokratskoj i sekularnoj državi ovisi isključivo o dogovoru političara i vjerskih institucija.

A kad je riječ o politici, novi političari male su bebe u odnosu na više od dvije tisuće godina iskustva crkvenih hijerarhija u surađivanju sa sličnima[3].

Zaključak koji se iz teksta može izvesti jednostavan je: religijski je odgoj u školama potpuno prirodan i legitiman do granica koje su dogovorile demokratski izabrana i crkvena vlast.

Hrvatski religijski problem također ima korjene u nedavnoj prošlosti.

Četrdesetak godina potpune marginalizacije crkvenog utjecaja u bilo kojem segmentu društvenog života, pokazuje se, proizvelo je silne frustracije i sličnu reakciju crkvene hijerarhije, onoj političkoj, koja je temeljena na čudnoj tezi: gubitnici u jednom ratu postali su pobjednici u Domovinskom.

Problem naglašavam s pozicije silnog utjecaja Crkve u svim segmentima društvenog i političkog života u Hrvatskoj. Slična praksa ne postoji u europskim državama.

Lekcije iz Finske

Pogledajmo sada mjesta koja posebno naglašava Pasi Sahlberg, u svojim Lekcijama iz Finske, pokušavajući pojasniti ključne parametre u stvaranju uspješnog školskog sustava.

Na izborima 1948. tri su političke stranke dobile gotovo jednak broj zastupničkih mjesta u parlamentu…Počela je obnova Finske; politička usuglašenost bila je preduvijet za reforme, uključujući obnavljanje odgojno-obrazovnog sustava (str. 46.).

Priča o Finskoj priča je o opstanku. …Obrazovanje je glavna strategija izgradnje opismenjenog društva i naroda koji je danas u svijetu poznat po svojim kulturološkim i tehnološkim postignućima. (str. 41.)

Pravednost, poštenje i društvena pravda duboko su ukorijenjeni u finskom načinu života. Ljudi imaju snažan osjećaj zajedničke odgovornosti, ne samo za vlastiti život, već i za život drugih. (str. 37.)

U ovom se poglavlju iznosi stajalište da se napredak finskog obrazovanja treba sagledati u širem kontekstu gospodarskog i društvenog razvoja, nacionalnoga i globalnoga. (str. 172.)

Kao što sam napomenuo, u ovom se poglavlju iznosi tvrdnja da uspješnost obrazovanja treba sagledati u kontekstu drugih sustava u društvu, primjerice sustava zdravstva, očuvanja okoliša, zakonodavstva, vlasti, gospodarstva i tehnologije. …Cijelo društvo mora usklađeno djelovati. (str. 174.)

Jedna od lekcija iz Finske stoga glasi da je za uspješnu promjenu i uspjeh u obrazovanju često zahtjeva unapređenje sektora socijalnih usluga, zapošljavanja i gospodarstva. (str. 198.)

Richard Lewis (2005.), koji je podrobno proučio finsku kulturu, posebno ističe …, kulturna obilježja poput građanskog poštovanja zakona, povjerenje u vlasti, uključujući i škole, posvećenost društvenoj grupi, svijest o vlastitom duštvenom položaju te domoljublje. (str. 170.)

Nadalje, ona je na glasu kao država u kojoj vladaju zakon i red, zbog čega ima nisku razinu korupcije, što je važno u razvoju gospodarstva i uspješnosti javnih ustanova. (str. 173.)

Finska je pokazala da obrazovna reforma treba biti sustavna i dosljedna, za razliku od sadašnjih nasumičnih pokušaja intervencija u mnogim zemljama.

Više puta su mi zadnjih godina Lekcije bile u ruci, ali ni na jednom mjestu nisam uočio važnost religijskog odgoja u kontekstu stvaranja uspješnog školskog sustava.

Zaključak

Heraklitovo razočarenje demokracijom ima težinu mišljenja samo jednog čovjeka, ma koliko genijalan bio. Međutim, njegovi (sačuvani) argumenti savršeno su prepoznatljivi i u sadašnjim demokracijama. Filozofi se danas rijetko usuđuju demokraciju promišljati s pozicije koju je naznačio Heraklit, jer riječ demokracija – postala je dogma.

Pasi je Sahlberg također samo jedan glas u demokraciji. Njegova priča je samo njegova, a mi ćemo uvijek znati što je (nama) bolje. U prvim čitanjima Lekcija pozornost sam obraćao isključivo na školski sustav. I Pasija doživljavao svojvrsnim prosvjetnim kroničarem. Međutim, „loveći“ navedene citate sve više sam razumijevao njegovu briljantnost.

Pokušajte i vi.



[1] Miloš N. Đurić: Istorija helenske etike, BIGZ, 1976.

[2] Imena koja sam naveo dugi su niz godina medijski eksponirana u kontekstu koji navodim.

[3] Sada se očitujem na ono što mi je poznato, dakle na kršćanstvo.

7. lipnja 2018.

 

::Tribina ZPG
Naši nasumični pokušaji

Treći dio teksta
Finska je pokazala da obrazovna reforma treba biti sustavna i dosljedna, za razliku od sadašnjih nasumičnih pokušaja intervencija u mnogim zemljama.
Lekcije su kod nas objavljene 2012. godine, iz čega bi se moglo zaključiti da se Pasijeve rječi izravno ne odnose na Hrvatsku. Međutim, budući da je Pasi izvjesno razdoblje boravio u Hrvatskoj,
Opširnije...

12. 6. 2018.


::Popis udžbenika

Poštovani roditelji i učenici, na donjem linku možete pronać popis udžbenika za slijedeću školsku godinu

popis udžbenika


::Školski kurikulum

Svi zainteresirani na donjem linku mogu preuzeti školski kurikulum i eksperimentalni plan i program.

školski kurikulum (.doc, 217 KB)
eksperimentalni plan i program (.doc, 117 KB)


::Anketa
Misliš li da ćeš ostvariti dobar uspjeh na državnoj maturi?
Da,siguran/a sam!
Ne!
Nisam siguran/a!
Ovisi koliko se budem pripremao/la.


::Inicijativa

Eksperimentalni program

Zadarska privatna gimnazija već neko vrijeme intenzivno radi na stvaranju eksperimentalnog školskog programa. Pozivamo sve zainteresirane da se detaljnije upoznaju s projektom.

Prijedlog eksperimentalnog programa (PDF, 80KB)


::Projekt

Seksualnost adolescenata

Zadarska privatna gimnazija s pravom javnosti ove godine je pokrenula vlastiti projekt pod naslovom Seksualnost adolescenata. Program i tijek projekta možete vidjeti u PDF formatu.


::Informacije