Početna
O školi
Tribina ZPG
Upisi
Raspored sati
Web imenik
Foto galerije
Oglasna ploča
Webmail
Kontakt

Za roditelje
Korisničko ime:

Šifra:
Za razrednike
Korisničko ime:

Šifra:

Riva On
NCVVO
Državna matura
MZOS
CARNet
Grad Zadar
Wikipedija

 

Demokratske promjene u Hrvatskoj

Demokratske promjene u Hrvatskoj

U prethodnom tekstu pokušao sam naglasiti da je budućnost školstva neraskidivo vezana sa stanjem u državi. Zbog toga je posebno važno prepoznati društvenu stvarnost koja presudno odlučuje o budućim zbivanjima u svim segmentima društva. I naravno, o budućnosti školskog sustava.

Prve demokracije

Prije 2600 godina Heraklit je u Efezu svjedočio demokratskim promjenama. Izdvojio sam neke njegove dojmove.

…i Heraklit je učestvovao u javnom životu svoga grada, te je tiranina Melankomu savetima privoleo da se odrekne vlasti. Ali kad su oslobođeni Efežani u svojoj demokratskoj mržnji prognali Hermodora, njegova prijatelja i najčestitijega građanina, on je okrenuo leđa radikalno - demokratskom svetu i povukao se iz političkog života…a kad su ga Efežani udostojili da im napiše zakone, on je to odbio…nije mario za veliku mnogoglavu gomilu i njena uobražavanja, jer se njeni ljudi nalaze u službi donjoj polovini čovekovoj kao volovi u pasenju grahorice (fr. 4), kao magarci više vole slamu no zlato (9), kao svinje više vole blato no čistu vodu (13 i 73), i kad nauče ne razumeju (17) .. i kad čuju ne čuju (34), laju na nepoznata čoveka kao psi (97) i zato mu jedan umnik vredi više od deset hiljada prostaka[1].

Koliko je Heraklit prezirao široku gomilu pokazuje i ovaj odlomak: Ta kakav bi mogao biti njihov duh i razum? Dopuštaju da ih vode narodni pevači, a učiteljica im je svetina…

Državice koje su nastale „raspadom Jugoslavije“ demokratske promjene dočekale su u godinama obilježenim ratovima. Povijest tog razdoblja ispisuje svaka. I nije neobično što se povijesni prikazi istih zbivanja značajno razlikuju.

Ratovi su najčešći načini društvenih promjena. Netko je takve ratove nazvao revolucijama. U školama su nam ih nekoć posebno afirmirali primjerima francuske i oktobarske revolucije. Ja ih nazivam građanskim ratovima. Poznati su ishodi.

Pogledajmo što nam poručuje nedavna hrvatska povijest.

Danas, dvadesetosam godina poslije, brojevi (i biografije) govore nam da je demokratsku vlast u Hrvatskoj dvadeset godina obnašao HDZ (samostalno ili u koalicijama), a osam godina SDP-ove koalicija. Prve mandate obilježio je dr. Franjo Tuđman. Njegovi najbliži suradnici bili su iz tzv. hrvatske dijaspore (Šušak, Šarunić,...za svaki slučaj s dvojnim državljanstvima) i tzv. udbaši (Manolić, Boljkovac, Mesić, Šeks…). Njihove ponajveće kvalifikacije za vođenje novonastale demokratske države bile su zatvorenički staž i progon od bivše države. Tijekom rata profilirali su se i budući suradnici koji su djelovali najekstremnije (Glavaš, Merčep,…).

Nije zanemarivo spomenuti da su u tom razdoblju kvalifikacije za prijem novih članova u Akademija bile slične (Aralica, …)[2].

I o tome je povijest ostavila traga.

Joseph de Maistre(1753-1821): Svaki narod ima onakvu vlast kakvu zaslužuje.

Karl Marx (1818 -1883): Svaki narod ima onakvu političku vlast kakvu zaslužuje.

SDP-ove vladavine obilježava samo jedna riječ – razočarenje.

Novo HDZ-ovo razdoblje vladanja obilježio je Sanader, premijer kojemu se još uvijek sudi. Nakon njega uslijedilo je Karamarkovo razdoblje, koje je iznjedrilo hasanbegoviće, markićke …i Plenkovićevo u kojem u radu parlamenta sudjeluje i osuđeni ratni zločinac.

Predsjednike i predsjednicu države ne imenujem jer se njihovo djelovanje može nazvati zanemarivim u kontekstu društvenih promjena, a povremeno i ridikuloznim.

Korupcija

Početak ove priče vezujem uz volšebnog gospodarstvenika Kutlu. Pokazalo se da je bio samo vrh sante leda. Uslijedili su rajići, todorići,…ali i mnogi političari koji su dospjeli u fokus tzv. pravne države (Sanader, Vidošević, Kalmeta, ….). Nije zanemarivo spomenuti kako je korupcija zahvatila i akademske krugove (prodaja ispita, plagiranja…).

Pravni je hrvatski sustav stvaran početkom devedesetih isključivo temeljem političke podobnosti, tako da ga svrstavam u područje političke korupcije i niti slučajno nije autonoman. Nabrajanje argumenata za takvu tvrdnju potrajalo bi. Spomenut ću sinkopu koja je trajno ušla u povijest hrvatskog sudstva u oslobađajućoj presudi hrvatskog tajkuna Horvatinčića. I naravno, oslobađajuće presude poznatim ubojicama obitelji Zec.

Domoljublje

Model hrvatskog domoljublja u najvećoj se mjeri temelji na ratnim zbivanjima u Hrvatskoj. Hrvatski političari rat su nazvali - Domovinski rat. Nakon rata predsjednik je nazvan Ocem Domovine. Tijekom rata bilo je malo bitki koje se nisu vodile u znaku – za dom spremni.

Nakon rata Domovina je domoljubima zahvalnost iskazala prema modelu poratne Jugoslavije. Povlastice koje su nekada pripadale SUBNOR-u preuzele su silne hrvatske braniteljske / domoljubne udruge.

Na taj je način Domovinski rat dobio trajnu dimenziju. Naime, ne tako davno objavljen je broj od oko 500 000 hrvatskih branitelja o kojima na razne načine skrbi Domovina. Jedan od načina bio je u materijalnoj zahvalnosti. I vrlo brzo je kompromitiran mirovinski fond brojem u ratu zasluženih mirovina. Nije zanemariv ni politički utjecaj tih udruga. Naime, sve češće se pokazuje da hrvatski zakoni za njih ne postoje. Naravno da postoje ali ih je u konceptu hrvatskog domoljublja vrlo opasno primjenjivati.

Potpuno drukčiji tip domoljublja promovira genijalni hrvatski znanstvenik Ivan Đikić.

Poznato je kako se takav tip domoljublja prihvaća u Hrvatskoj.

Politika

Sadašnja Hrvatska krunski je dokaz tezi o utjecaju prošlih zbivanja na sadašnjost.

Prošli događaji, bez iznimke, obilježavaju ponašanje i pojedinaca i naroda. Recimo samo da je Hitler novim ratom poželio promijeniti ishod prethodnog. Poznat je ishod.

Odgovori na pitanje zašto je to tako? u područjima su sociologa, psihologa i psihijatara.

Hrvatska prošlost obilježila je stvaranje sadašnje hrvatske države.

Proizvod novih interpretacija prošlosti danas je politički polarizirana država. A demokracijajesavršena podloga za trajno ideološko ratovanje. Pokazuje se da održavanje polariziranog stanja države odgovara svim političkim opcijama.

Karl Marx (1818 -1883): Svaki narod ima onakvu političku vlast kakvu zaslužuje.

Religija i škole

Utjecaj religije na odgoj i obrazovanje naroda neizostavan je i potpuno prirodan. Ono što nije ni neizostavno ni prirodno je isključivi stav crkvenih hijerarhija koji je sadržan u prvim zapovijedima. Na kojima se zapravo temelji većina međuvjerskih ratova i nasilno širenje vjere.

Škole su dugo godina bile organizirane u vjerskom okrilju. Međutim, stvaranjem pučkih škola utjecaj je vjera značajno umanjen, ali ipak zadržan u nekakvom (recimo predmetnom) obliku. Nova društvena stvarnost, temeljena na tehnološkim postignućima (u razvijenim društvima), crkve je, kao mjesta masovnog okupljanja djece, prilično marginalizirala. Vrtići i škole (javne i sekularne institucije) nude danas puno više mogućnosti izravnog vjerskog djelovanja. Na koji način se taj tip djelovanja može ostvariti u demokratskoj i sekularnoj državi ovisi isključivo o dogovoru političara i vjerskih institucija.

A kad je riječ o politici, novi političari male su bebe u odnosu na više od dvije tisuće godina iskustva crkvenih hijerarhija u surađivanju sa sličnima[3].

Zaključak koji se iz teksta može izvesti jednostavan je: religijski je odgoj u školama potpuno prirodan i legitiman do granica koje su dogovorile demokratski izabrana i crkvena vlast.

Hrvatski religijski problem također ima korjene u nedavnoj prošlosti.

Četrdesetak godina potpune marginalizacije crkvenog utjecaja u bilo kojem segmentu društvenog života, pokazuje se, proizvelo je silne frustracije i sličnu reakciju crkvene hijerarhije, onoj političkoj, koja je temeljena na čudnoj tezi: gubitnici u jednom ratu postali su pobjednici u Domovinskom.

Problem naglašavam s pozicije silnog utjecaja Crkve u svim segmentima društvenog i političkog života u Hrvatskoj. Slična praksa ne postoji u europskim državama.

Lekcije iz Finske

Pogledajmo sada mjesta koja posebno naglašava Pasi Sahlberg, u svojim Lekcijama iz Finske, pokušavajući pojasniti ključne parametre u stvaranju uspješnog školskog sustava.

Na izborima 1948. tri su političke stranke dobile gotovo jednak broj zastupničkih mjesta u parlamentu…Počela je obnova Finske; politička usuglašenost bila je preduvijet za reforme, uključujući obnavljanje odgojno-obrazovnog sustava (str. 46.).

Priča o Finskoj priča je o opstanku. …Obrazovanje je glavna strategija izgradnje opismenjenog društva i naroda koji je danas u svijetu poznat po svojim kulturološkim i tehnološkim postignućima. (str. 41.)

Pravednost, poštenje i društvena pravda duboko su ukorijenjeni u finskom načinu života. Ljudi imaju snažan osjećaj zajedničke odgovornosti, ne samo za vlastiti život, već i za život drugih. (str. 37.)

U ovom se poglavlju iznosi stajalište da se napredak finskog obrazovanja treba sagledati u širem kontekstu gospodarskog i društvenog razvoja, nacionalnoga i globalnoga. (str. 172.)

Kao što sam napomenuo, u ovom se poglavlju iznosi tvrdnja da uspješnost obrazovanja treba sagledati u kontekstu drugih sustava u društvu, primjerice sustava zdravstva, očuvanja okoliša, zakonodavstva, vlasti, gospodarstva i tehnologije. …Cijelo društvo mora usklađeno djelovati. (str. 174.)

Jedna od lekcija iz Finske stoga glasi da je za uspješnu promjenu i uspjeh u obrazovanju često zahtjeva unapređenje sektora socijalnih usluga, zapošljavanja i gospodarstva. (str. 198.)

Richard Lewis (2005.), koji je podrobno proučio finsku kulturu, posebno ističe …, kulturna obilježja poput građanskog poštovanja zakona, povjerenje u vlasti, uključujući i škole, posvećenost društvenoj grupi, svijest o vlastitom duštvenom položaju te domoljublje. (str. 170.)

Nadalje, ona je na glasu kao država u kojoj vladaju zakon i red, zbog čega ima nisku razinu korupcije, što je važno u razvoju gospodarstva i uspješnosti javnih ustanova. (str. 173.)

Finska je pokazala da obrazovna reforma treba biti sustavna i dosljedna, za razliku od sadašnjih nasumičnih pokušaja intervencija u mnogim zemljama.

Više puta su mi zadnjih godina Lekcije bile u ruci, ali ni na jednom mjestu nisam uočio važnost religijskog odgoja u kontekstu stvaranja uspješnog školskog sustava.

Zaključak

Heraklitovo razočarenje demokracijom ima težinu mišljenja samo jednog čovjeka, ma koliko genijalan bio. Međutim, njegovi (sačuvani) argumenti savršeno su prepoznatljivi i u sadašnjim demokracijama. Filozofi se danas rijetko usuđuju demokraciju promišljati s pozicije koju je naznačio Heraklit, jer riječ demokracija – postala je dogma.

Pasi je Sahlberg također samo jedan glas u demokraciji. Njegova priča je samo njegova, a mi ćemo uvijek znati što je (nama) bolje. U prvim čitanjima Lekcija pozornost sam obraćao isključivo na školski sustav. I Pasija doživljavao svojvrsnim prosvjetnim kroničarem. Međutim, „loveći“ navedene citate sve više sam razumijevao njegovu briljantnost.

Pokušajte i vi.



[1] Miloš N. Đurić: Istorija helenske etike, BIGZ, 1976.

[2] Imena koja sam naveo dugi su niz godina medijski eksponirana u kontekstu koji navodim.

[3] Sada se očitujem na ono što mi je poznato, dakle na kršćanstvo.

7. lipnja 2018.

 

::Tribina ZPG
Šuvarica

Prije nekoliko godina ravnatelji strukovnih škola domislili su strukovne gimnazije. Riječ je o pokušaju da se popune školske upisne kvote, jer danas u Hrvatskoj većina učenika „želi studirati“. Budući da sve gimnazije u Hrvatskoj bez poteškoća „popunjavaju učionice“, pretpostavili su da bi jačanjem općeg obrazovanja u svojoj ponudi i oni rješili problem „manjka učenika“. To je zapravo nuspojava uvođenja državne mature (u velikoj mjeri prilagođene gimnazijskim programima) u hrvatski školski sustav. I naravno, nepostojanja jasnog hrvatskog tržišta rada.
Opširnije...

7. 8. 2018.


::Popis udžbenika

Poštovani roditelji i učenici, na donjem linku možete pronać popis udžbenika za slijedeću školsku godinu

popis udžbenika


::Školski kurikulum

Svi zainteresirani na donjem linku mogu preuzeti školski kurikulum i eksperimentalni plan i program.

školski kurikulum (.doc, 217 KB)
eksperimentalni plan i program (.doc, 117 KB)


::Anketa
Misliš li da ćeš ostvariti dobar uspjeh na državnoj maturi?
Da,siguran/a sam!
Ne!
Nisam siguran/a!
Ovisi koliko se budem pripremao/la.


::Inicijativa

Eksperimentalni program

Zadarska privatna gimnazija već neko vrijeme intenzivno radi na stvaranju eksperimentalnog školskog programa. Pozivamo sve zainteresirane da se detaljnije upoznaju s projektom.

Prijedlog eksperimentalnog programa (PDF, 80KB)


::Projekt

Seksualnost adolescenata

Zadarska privatna gimnazija s pravom javnosti ove godine je pokrenula vlastiti projekt pod naslovom Seksualnost adolescenata. Program i tijek projekta možete vidjeti u PDF formatu.


::Informacije