Početna
O školi
Tribina ZPG
Upisi
Raspored sati
Web imenik
Foto galerije
Oglasna ploča
Webmail
Kontakt

Za roditelje
Korisničko ime:

Šifra:
Za razrednike
Korisničko ime:

Šifra:

Riva On
NCVVO
Državna matura
MZOS
CARNet
Grad Zadar
Wikipedija

 

Metajezici kemije i fizike

Metajezici kemije i fizike

Uvod

Ovaj tekst upućujem ponajprije kreatorima predmetnih programa (kurikuluma) kemije, nastavnicima, autorima udžbenika i recenzentima udžbenika iz kemije.

Jednom davno jeziku me poučavao Radovan Licht Milanov. Komparatista, dramaturg, sportaš, pjevač,… Upamtio sam ovo. Nakon prihvaćanja Mendeljejevog sustava elemeneta pojavio se problem nazivlja. Temeljni jezik bio je latinski, ali je svaki narod pokušavao nazive elemenata prilagoditi duhu svog jezika. Tako su nastajale nove riječi. Prirodno je da su ih u ovom području imenovali znanstvenici, recimo kemičari s ponešto znanja o hrvatskom jeziku. Za elemente nitrogenium i sumpor predloženi su nazivi: dušik i smrdelj. Međutim, prihvaćanje novih rječi ne ovisi samo o predlagačima. Narod je dušik prihvatio odmah, ali je sumpor ostao sumpor.

Književnici / pisci neiscrpni su generatori novih riječi. U mojem svijetu oni su jedini koji osluškuju narod i prepoznavaju mjesta i načine uvođenja novih rječi u duhu jezika koji žive. Jezikoslovci (znanstvenici) zapravo su svojevrsni povijesničari jezikoslovlja. Oni ne žive stvarni jezik. Najčešće zaglave u svojoj fascinaciji jezikom inzistirajući na nečemu neprihvatljivom i narodu i stvarnosti. Povijest nam kaže da je moguća i takva intervencija. Neki mi rekoše da nam je Vuk Karadžić trajno utjecao na autentičnost hrvatskog jezika, a tadašnja administracija / država inzistiranjem na štokavskom narječju u zapećak gurnula sve inačice nečega što sada nazivamo hrvatskim jezikom. Neki mi rekoše i to kako je hrvatski jezik prekrasan baš zbog svoje raznolikosti. Prepoznao sam je jer me je oduševljavao Smoje, jer me je oduševljavao Dudek, jer su me Prosjaci i sinovi oduševljavali …

Jednom zgodom, zadarski (JNA) pilot, Slovenac Joža, reče mi kako je jezik kroz povijest bio najvažnije mjesto identifikacije slovenskog naroda. Nasmijao sam se, prisjetivši se kako sam na stubištu Prešernove rodne kuće recitirao njegovu poeziju, na jeziku koji sam učio ali ne i razumijevao (duh jezika). U istom razgovoru Joža je spomenuo i inicijaciju slovenske djece usponom na Triglav. Tek danas osvješćujem smisao i moć rečenoga.

Jednom zgodom (opet) Radovan, tada je radio na trećem programu HR, reče mi kako je jedan tekst (iz vica) dao petorici lektora – i svaki ga je lektorirao na svoj način.

Danas smo, neovisni, upravljamo svojim brodom sami, a nismo u stanju odrediti koji jezik je službeni hrvatski jezik. Jezik koji obvezuje sve institucije i medije. Danas službeni (?) hrvatski jezik nazivamo standardni hrvatski jezik. Zaključak je očit: naši jezikoslovci nisu u stanju svoj jezik niti imenovati na svojem jeziku bez pomoći stranih riječi!

Kemija i fizika

Počinjem s rečenicom, prisjeti se što si iz fizike naučio o atomu, koja na najdramatičniji način pokazuje razinu povezanosti predmetnih programa kemije i fizike. Naime, izvjesno je da fizika atom ozbiljno problematizira tek u 4. razredu gimnazija. Autori udžbenika iz kemije to bi morali znati. Izvjesno je i to da su fizičari jedini kompetentni u kontekstu razumijevanja atomskih i nuklearnih procesa. Zbog toga ne razumijevam želju kemičara da arbitriraju u području u kojem nisu kompetentni.

Nažalost, nisu jedini. Pregledavajući predmetne programe (priroda i društvo, tehnička kultura) osnovne škole, lako je uočiti laičke (površne, samorazumljive, pogrešne) interpretacije temeljnih fizikalnih pojmova, puno prije uvođenja (predmeta) fizike u sustav učenja.

To što kemičari započinju učenje kemije polazeći od jedne Feynmanove izjave: spoznaja o čestičnoj prirodi materije je spoznaja na kojoj se najbrže može obnoviti postojeće znanje (u slučaju globalne kataklizme), procjenjujem pogrešnim. Jedan od dokaza upravo je u ovom, učenicima potpuno nerazumljivom poglavlju. Kemija je znanost koja ima svoj povijesni razvoj. Ne vidim ništa loše ni pogrešno kada bi se početak priče o kemiji povijesno naslonilo na alkemiju. Priča bi učenicima bila puno zabavnija i zanimljivija.

Istina je da je Dalton uspio potvrditi Demokritovu ideju. To što je (navodno[1]) bio kemičar nije posebno uporište za svojatanje priče o atomima. Newton je navodno bio fizičar, unatoč tome što je stvorio infinitezimalni račun i unatoč tome što je jako dugo istraživao područje alkemije. M. Curie dobitnica je Nobela i u kemiji i fizici. A rijetki je percipiraju kemičarkom.

Znanstvenici su se oduvijek bavili znanošću.

Kemijski elementi i spojevi

Opis materijalnog svijeta temelji se na razumijevanju svojstava elementarnih čestica i njihovih međudjelovanja. Nekad su atomi i molekule bile jedine poznate elementarne čestice. Fizika i kemija prirodne su znanosti koje pokušavaju otkriti svojstva i zakonitosti ponašanja elementarnih čestica da bi se razumjela manifestacija toga u makrosvijetu. Razlikuju se u predmetu istraživanja, vezano uz određena svojstva procesa. Zato mi je nelogično svojatanje elemenata i spojeva, naglašavanjem kemije u nazivu. Istom logikom bi se subatomske čestice mogle nazivati: kemijski proton, kemijski neutron…Da nema zabune, to govorim s pozicije učenika koji prvi put dobivaju informacije o elementima i spojevima. Pokazuje se da je to kod većine učenika trajno upamćeno! Na potpuno pogrešan način!

Nekad su filozofi promišljali (materijalni) svijet i tražili počela na kojima se temelji. Jedni su domislili zemlju, vatru, vodu, zrak; drugi apeiron, treći atome…Nisam nigdje pronašao da su ih nazivali filozofskim počelima (elementima).

Periodni sustav elemenata

Periodni sustav elemenata tablica je u kojoj su elementi poredani u nizove (periode) prema rastućemu protonskom (rednom) broju.

Ovo je definicija Mendeljejevog sustava elemenata na koju sam naišao u udžbeniku kemije za 7. razred osnovne škole.

Još uvijek ne nalazim rječi kojima bih komentirao ovakvu definiciju. Prva misao vezana je uz nerazumijevanje logičke definicije definicije. Sustav elemenata nije tablica. Povezivanje s tablicom nalazim u tome što je sustav elemenata moguće (najelegantnije) prikazati u tablici organiziranoj prema svojstvima elemenata.

Nije mi jasno ni to zašto se riječi period (u nazivu) daje prednost u odnosu na kreatora sustava, Mendeljejeva. Pogotovo jer se značenje riječi period najčešće vezuje uz vremensko razdoblje[2]. Možda Mendeljejev nije bio kemičar?

Atomska jedinica mase

Atomska jedinica mase (u) ili dalton (Da): 1 Da = u = 1/12 ma (12C).

Ovo je izuzetno važan pojam u razumijevanju tablice kojom se opisuje Mendeljejev sustav elementa. Tablica elemenata je od neocjenjive pomoći svima koji se bave istraživanjem materijalnog svijeta.

Digresija

Jednom davno prišla mi je Mima, krajem svojeg osmog razreda, i reče mi: 'ajde tata pojasni mi ove tranzistore. Bila je riječ o jednoj stranici teksta u predmetu koji se danas zove tehnička kultura. Osmjehnuo sam se misleći kako će tata možda postati (konačno i) pametan u očima svoje kćeri. Ali već nakon drugog čitanja želudac se grčio, a poriv da udaram glavom u zid bio je neizdrživ. Nekako sam se smirio i Mimi kratko rekao: znaš Mima, tranzistor ti je ona mala kutija koja „svira“!

Zabavno je to što u tekstu nije bila nijedna pogrešna rečenica. I zamislite samo, sve karakteristike tranzistora bile su nabrojene. Još zabavnije je to što sam ja te rečenice pripremao četiri godine u srednjoškolskom programu fizike (MIOC, 5 sati tjedno).

Vraćam se.

Atomsku jedinicu mase ruska literatura označavala je s 1 ajm. Kasnije sam otkrio unificiranu jedinicu mase (1 u). Da nije bilo male Dine teško da bih otkrio 1 Da (dalton) u značenju atomske jedinice mase.

Razumijevanje značenja relativnosti pojma i samog iznosa broja (1 u = 1.66x10-27 kg), tvrdim, moguće je jedino ljudima koji zbog nečega to mogu razumijeti. A u toj dobi (i uz ovako agresivan način upoznavanja s problematikom građe atoma), tvrdim, ne postoje.

Značenje Daltona u razvoju znanosti koju danas nazivamo kemijom, kemičari mogu iskazati na bezbroj načina. Inzistirajući na ovom načinu samo getoiziraju svoju (?) znanost.

Znanstvenici su odavno shvatili da znanstveni jezik treba unificirati. Zbog toga je uspostavljen System International (međunarodni sustav mjernih jedinica). Dogovorene su osnovne veličine, njihove oznake i mjerne jedinice. Istina je da se anglosaksonski sustav još uvijek opire. Međutim, nitko više ne trči trku od 100 jardi, niti se svijetu prodaju automobili s brzinomjerima na kojima je mph. Da ne govorim o mjerama i tehnološkim izvedbama bilo kojeg proizvoda.

Građa atoma

Ovo poglavlje mi je uistinu fascinantno. Podsjeća me na priču o tranzistoru.

Započet ću sa značenjem riječi element[3](lat. elementum: počelo). Dodatak kemijski (uz riječ element) usmjerava nas prema atomu. Međutim, u igru se odmah uvodi niz novih rječi / pojmova: subatomske čestice, protoni, elektroni, neutroni, elektronski omotač, protonski (atomski) ili redni broj, nukleonski ili maseni broj, elementarni naboj, odnos masa subatomskih čestica…koji dramatično kompromitiraju kompetentnost kemije. Pogotovo što se jedno područje istraživanja nazviva: fizika elementarnih čestica.

Popis završavam s definicijom: kemijski element je vrsta tvari koja se sastoji od atoma istog protonskog broja. (U citiranom dijelu teksta naglasio sam učenicima razumljive hrvatske riječi. Lako je prebrojiti te i one druge.)

Da nema zabune, u opisu građe atoma nabrojeni su osnovni gradivni elementi. Veliki problem (s pozicije učenika) vidim u uvođenju elementarnog naboja, ali pretpostavljam da autori misle kako je i to djeci samorazumljiv pojam.

I na ovom mjestu naglašavam da je fizika jedno područje istraživanja nazvala: atomska fizika.

Ne znam kako se osjećaju učenici i njihovi roditelji čitajući ovih par stranica u udžbeniku. Pretpostavljma da su autori udžbenika jako zadovoljni jer su ispunili zahtjeve programa. O zadovoljstvu kreatora takvog (i sličnih predmetnih) programa mislim svašta.

Simbolički zapisi (formule)

U poglavlju se javljaju oznake (simboli) i tzv. formule

m(p+)m(n0)

Z=N(p+)=N(e-)

A=N(p+)+N(n0)

Formule su (od prvog suočavanja sa simboličkim zapisima) djeci / učenicima u zoni misterija. Abeceda je prvo iskustvo. Ne znam koliko vremena danas školski program posvećuje učenju tih tridesetak simbola. Nekad je trebala cijela školska godina. Drugi tip simbola istog značenja susreću znatno kasnije u mnogim znanostima. Riječ je o grčkom alfabetu. Međutim, zbog nečega, većina učenika upamti da alfabet postoji i upamti prvih nekoliko (malih) slova: alfa, beta, gama, …govorim o pamćenju djece / učenika vezano uz simbolički zapis.

Digresija

Jednom davno napisao sam kako je razvojna psihologija od neocjenjivog značaja u kreiranju većine školskih (predmetnih) programa. Pretpostavio sam da je razvojna psihologija, ako već postoji kao posebna disciplina psihologije, najkompetentnija u razumijevanju psihološkog razvoja djece. Vjerojatno je to tako negdje u svijetu. Međutim, nedavno sam poželio profilirati jednog 13-godišnjaka. Konzultirao sam zadarske sveučilišne profesore i otkrio da oni nemaju testove za profiliranje djece u toj dobi.

Recimo da sam ostao – zbunjen.

Vraćam se formulama.

m(p+)m(n0)

Z=N(p+)=N(e-)

A=N(p+)+N(n0)

U prilogu formula (udžbeničkog) pojašnjenja su uz sve oznake. Baš kako treba. Međutim, prvi dojam svakom je učeniku, recimo odbojan. I meni, jer sam navikao na znatno jednostavnije zapise istih formula (učeći jezik fizike). Idem redom:

m(p+)m(n0)

mpmn

Matematičko čitanje ove formule je: masa protona približno je jednaka masi neutrona. Recimo da je oznaka za približno jednako ( ) učenicima prihvatljiva bez obzira na to što je prije toga nisu susreli (ili upamtili) u mnoštvu prethodnih matematičkih simbola. Recimo da su pi n jasno prepoznatljive oznake za proton i neutron, međutim (+) i (0) u eksponentu tih oznaka (namjerno ističem riječ eksponent, jer je značenje slova / broja u dnu oznake elementa u udžbeniku posebno istaknuto kao – indeks) imaju značenje električnog naboja, kojim se dodatno i nepotrebno naglašava razlika između navedenih čestica, pogotovo što učenici nemaju pojma o tome što je to naboj (ne znam zna li itko). Naravno, autori su im mogli poručiti: prisjetite se što ste iz fizike naučili o naboju!

Drugi zapis (naveden u boldu) rabi fizika.

Z=N(p+)=N(e-)

Z

U pojašnjenju ove formule piše da je Z redni broj (u Mendeljejevom sustavu elemenata), odnosno protonski broj. N (u zapisu) predstavlja broj protona u jezgri, ali isti N predstavlja i broj elektrona u elektronskom omotaču atoma. Oznake plus i minus u eksponentima p i e, opet nas vode prema pojmu naboja. Jednadžba (jednakost, namjerno uvodim novu riječ jednadžba, umjesto formula) se čita: Broj protona u jezgri jednak je broju elektrona u elektronskom omotaču atoma. Naravno, zašto je to tako nikome od učenika nije jasno. Ako želimo komplicirati, možemo postaviti i pitanje istinitosti te tvrdnje. Naime, ako uz atom ide riječ ionizirani lako je utvrditi da tvrdnja ne vrijedi.

Drugi zapis rabi fizika, s naznakom: Z je oznaka za broj protona u jezgri atoma. Vezu brojeva protona u jezgri i elektrona u elektronskom oblaku fizika posebno ne naglašava. Naime ako je atom neutralan, tvrdnja je istinita, ali ako nije neutralan, tvrdnja nije istinita. Druga priča je vezana uz pitanje: zašto je to tako?

A=N(p+)+N(n0)

A=N+Z

U ovom slučaju kemijski zapis razlikuje se od onoga koji preferiraju u fizici. Opet se javlja kameleonska oznaka A. U pojašnjenju nalazim: A - nukleonski broj, A – atomski broj, A – maseni broj…, a u nastavku formule poznati N koji se sada vezuje uz broj protona i broj neutrona u jezgri (nukleusu). Formula se čita: nukleonski (atomski broj, maseni broj) jednak je zbroju broja protona i broja neutrona u nukleusu (jezgri).

Da nema zabune A, N, Z u formuli prirodni su brojevi čija mistifikacija je potpuno nepotrebna. N je (značenje koje rabi fizika) broj neutrona u jezgri, Z je broj protona u jezgri, a A je ukupan broj nukleona u jezgri atoma (atomski broj).

Definicijska formula koja slijedi mi je najzabavnija.

Ar (X) =

m=Au

Ide s udžbeničkim pojašnjenjem: Relativna atomska masa (Ar) jest broj koji pokazuje koliko je puta prosječna masa (ma) nekog elementa (X) veća od atomske jedinice mase dalton[4].

Zabavna je zbog toga što se u tabličnom prikazu sustava elemenata, koji se simbolički zapisuju kao:

,

isti zapis rabi se i u fizici

oznaka A u tablici ima značenje Ar.

Dodatak

Na ovom mjestu planirao sam odustati od navođenja razlika u pristupu kemije i fizike istoj problematici. Međutim, čitajući još jednom navedene natuknice iz udžbenika uznemirila me kemijska interpretacija radioaktivnosti. Ovaj put ne zbog nerazumljivosti teksta, nego zbog pogrešnog tumačenja procesa. Pogledajmo kemijsku interpretaciju:

Radioaktivnost je pretvorba atoma nekog kemijskog elementa u atom drugog elementa uz oslobađanje energije, tj. radioaktivno zračenje.

A sada interpretacija fizike:

Radioaktivnost je riječ kojom se opisuju neki procesi u jezgri: alfa, beta i gama raspadi.

Alfa raspad proces je emisije alfa čestice (jezgre helija) iz jezgre (radioaktivnog elementa). U tom slučaju događa se pretvorba radioaktivne jezgre u jezgru s dva protona i dva neutrona manje.

Beta raspad proces je emisije beta čestice (elektron ili pozitron, uz dodatak pripadnih neutrina) iz jezgre. Emisijom elektrona radioaktivna jezgra prelazi u jezgru s jednim protonom više, a emisijom pozitrona u jezgru s jednim protonom manje. Atomski broj radioaktivne jezgre se ne mijenja. (Bilo bi mi zanimljivo kemijsko objašnjenje te činjenice.)

Gama raspad proces je emisije visokoenergetskih elektromagnetskih valova (koji se u spektru elektromagnetskih valova nazivaju - gama zračenje). Pri tome se ne mijenja ni broj protona ni broj neutrona u jezgri.

Nastavljam na isti način.

Prirodna je radioaktivnost uzrokovana zračenjem iz svemira i ne može se zaustaviti nikakvim fizikalnim, kemijskim ili biološkim metodama jer je to spontani proces koji se u prirodi neprestano zbiva. Umjetna radioaktivnost nastaje kao posljedica nuklearnih eksplozija ili zbog neoprezna odlaganja nuklearnog otpada.

Radioaktivnost je proces temeljen na postulatu: svaki sustav u prirodi teži stanju minimalne energije. Zbog čega su jezgre nekih elemenata nestabilne / pobuđene (najčešće izotopi elemenata navedenih u Mendeljejevom sustavu) odgovor treba potražiti u međudjelovanju nukleona (u ovom trenutku još nemamo potpuna saznanja o tome), a ni slučajno se glupirati s nekakvim nepoznatim zračenjem iz Svemira (ovo objašnjenje prvi put čujem i šokira me). Dodatak o zaustavljanju zračenja je besmislen.

Prirodna i umjetna radioaktivnost su sintagme koje koriste laici. A zadnju rečenicu, kojom se pojašnjava tzv. umjetna radioativnost, ne želim niti komentirati.

U nuklearnim se reakcijama mijenjaju jezgre ili nukleusi atoma, što ima kao posljedicu nastajanje nove vrste atoma, tj. novoga kemijskog elementa. Primjena izotopa prodire u sve grane znanosti i tehnike: fiziku, biologiju, kemiju, poljoprivredu, arheologiju, medicinu, industrijsku tehnologiju.

Ove dvije rečenice s kojima se pojašnjavaju procesi nuklearnih reakcija još su jedna kemijska besmislica (pogotovo s pozicije učenika sedmog razreda). Zbog toga mi nije uopće čudno da se 42% učenika osnovne škole izjašnjava da im je kemija najteži školski predmet.

Da nema zabune, autore udžbenika ne smatram odgovornim za navedene rečenice. Odgovornost su svojim imenom preuzeli recenzenti: Dr. sc. Vlasta Allegretti Živčić, Nataša Hrbud - Puhelek, prof., učitelj mentor i Ankica Kolar, prof., učitelj mentor.

Kemija i fizika

Kemija se zbog nečega želi razlikovati svojim metajezikom od fizike.

Činjenica je da i jedna i druga znanost u nazivniku imaju prirodna (znanost). Činjenica je da su procesi (koji se nazivaju kemijski) temeljeni na procesima u atomu. Razumijevanje (kemije) temelji se na razumijevanju upravo tih procesa. Te procese ponajbolje pojašnjava kvantna fizika. Tko god pomisli da postoji i odgovarajuća kvantna kemija u pojašnjenju procesa u prirodi, bit će ipak malo smiješan..

Želja za posebnošću imanentna je prije svega ljudima. Čini se da je upravo tu ključ svih komunikacijskih nesporazuma. Razlikovanje formalnog (definicijskog) jezika kemije i fizike besmisleno je, ali postoji. Vidjeli ste kamo to vodi i tko su prve žrtve.

Početkom devedesetih u Hrvatskoj je pompozno objavljen Razlikovni rječnik. Tko je i zašto nešto poručivao pravim Hrvatima ne znam.

Povijest pokazuje da su ljudi (narodi) eksperti (i najkompetentniji) u razaranju. Svi ljudi (i narodi) znaju što neće i ne žele, a malo ih zna što hoće i želi (kad dođe u poziciju odgovornosti). U pravilu su obilježeni svojom poviješću.

Nastavak slijedi.



[1] Dalton [dɔ:'ltən], John, engleski prirodoslovac, kemičar i fizičar (Eaglesfield, 6. IX. 1766 – Manchester, 27. VII. 1844). Zbog doprinosa razvoju atomske teorije smatra se jednim od utemeljitelja suvremenoga prirodoslovlja. U knjizi Novi sustav kemijske filozofije (New System of Chemical Philosophy, I, 1808., II, 1810) pretpostavio je da se kemijski elementi sastoje od malih neuništivih čestica, atoma. Time je utemeljio atomsku teoriju građe tvari, ustvrdivši da se svaki element sastoji od atoma iste vrste, dok se kemijski spojevi sastoje od različitih atoma. Uveo je posebne simbole za kemijske elemente i spojeve i dao pregled relativnih atomskih masa. Proučavajući zakonitosti kemijskog spajanja, 1802. otkrio zakon umnoženih masenih omjera, a 1807. i zakon parcijalnih tlakova (Daltonov zakon).

Osim kemijom, bavio se sustavnim meteorološkim istraživanjima. Kako je bio slijep za boje, proučavao je tu anomaliju, koja je po njemu nazvana daltonizam. Premda su se neki Daltonovi zaključci pokazali pogrešnima (npr. predodžba o nedjeljivosti atoma, koja je pobijena otkrićem radioaktivnoga raspada), njegova atomska teorija i predodžba o atomskim masama elemenata imaju fundamentalno značenje.

[2] Istina je. Postoji i značenje, Anić, Goldstein: 4. Niz od nekoliko smislom povezanih rečenica koje skladno slijede jedna za drugom i tvore stanovitu cjelinu, koje opravdava mjesto u nazivu. Nisam siguran u to koliko su djeca upoznata s takvim značenjem riječi period.

[3] Hrvatska enciklopedija:element 1. U svakidašnjoj uporabi: a) sastavni dio neke cjeline, sastojak (elementi svijesti, fonetski elementi, elementi kulture); b) obično u množini: osnove, početni, osnovni podatci, temeljna građa (elementi matematike, glazbe, tehnike itd.); c) pripadnik neke zajednice, često u negativnom kontekstu (neprijateljski element); d) prirodna sila, nepogoda.

[4] Ovo je pogrešno s elementarne pozicije hrvatskog jezika. Naime, atomska jedinica mase u kemiji se naziva dalton. Čini se da i lektori imaju problem s usklađivanjem hrvatskog jezika i jezika kemije.

19. travnja 2018.

 

::Tribina ZPG
Šaraj malo, brate!

Savjetnik predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića za koordinaciju Ekspertne radne skupine i reforme obrazovanja Radovan Fuchs rekao je u ponedjeljak tijekom gostovanja u Dnevniku Nove TV da reforma obrazovanja ide "relativno lagano" te da se ne radi na "ho-ruk".
Da je išla na 'ho-ruk', bila bi gotova već prije nekoliko godina. Imamo cjelovitu kurikularnu reformu, odnosno segment koji je ostao i reformu koja se odnosi na strukovnu školu, primjerice, rekao je Fuchs.

Opširnije...

12. 10. 2018.


::Popis udžbenika

Poštovani roditelji i učenici, na donjem linku možete pronać popis udžbenika za slijedeću školsku godinu

popis udžbenika


::Školski kurikulum

Svi zainteresirani na donjem linku mogu preuzeti školski kurikulum i eksperimentalni plan i program.

školski kurikulum (.doc, 217 KB)
eksperimentalni plan i program (.doc, 117 KB)


::Anketa
Misliš li da ćeš ostvariti dobar uspjeh na državnoj maturi?
Da,siguran/a sam!
Ne!
Nisam siguran/a!
Ovisi koliko se budem pripremao/la.


::Inicijativa

Eksperimentalni program

Zadarska privatna gimnazija već neko vrijeme intenzivno radi na stvaranju eksperimentalnog školskog programa. Pozivamo sve zainteresirane da se detaljnije upoznaju s projektom.

Prijedlog eksperimentalnog programa (PDF, 80KB)


::Projekt

Seksualnost adolescenata

Zadarska privatna gimnazija s pravom javnosti ove godine je pokrenula vlastiti projekt pod naslovom Seksualnost adolescenata. Program i tijek projekta možete vidjeti u PDF formatu.


::Informacije