Početna
O školi
Tribina ZPG
Upisi
Raspored sati
Web imenik
Foto galerije
Oglasna ploča
Webmail
Kontakt

Za roditelje
Korisničko ime:

Šifra:
Za razrednike
Korisničko ime:

Šifra:

Riva On
NCVVO
Državna matura
MZOS
CARNet
Grad Zadar
Wikipedija

 

Metajezici

Metajezici

Uvod

iliti nerazumijevanje jezika komunikacije

Tijekom ispisivanja teksta dobih mail od dragog prijatelja Marinka. Citiram:

Upravo pripremam jedno predavanje. Pokušavam nešto smisleno reći o čudesnom kapacitetu ljudskog uma. Put me odveo do Chomskog i njegove teorije jezika gdje sam naišao na misao: izgleda da postoji neka neobična veza jezika, matematike i glazbe.

O istoj temi simpatično se očitovao i slavni dirigent Leonard Bernstein govoreći o politonalnoj glazbi Igora Stravinskog.

Slijedeći trag naišao sam i na rječi Stravinskog:

Napali su me da sam imitator. Korili me da skladam jednostavnu glazbu. Optuživali za napuštanje modernizma. Krivili me za odbacivanje moje ruske baštine. Ljudi koji nikada nisu čuli niti marili za originale optuživali su me za svetogrđe, „argumentirajući“: Klasici su naši! Ostavi klasike na miru!

Moj odgovor svima uvijek je isti: Vi ih „poštujete“, a ja ih volim!

Ne poznajem glazbeni jezik komunikacije, kao ni mnoge druge. Iz navedenoga zaključujem da se često događa da jezik komunikacije ne razumijevaju ni oni koji bi to trebali. Međutim, Chomski nas upućuje na zanimljivu (mi) i snažnu interdisciplinarnu vezu u funkcioniranju mozga. Je li u pravu ili nije ja to ne znam. Zbog toga u tekstu koristim: zbog nečega (se ljudi razlikuju!).

Baruh Spinoza: Rasprava o Bogu čoveku i njegovoj sreći

Grafos, 1987. (Novi Sad)

Preveo: Milan Tasić

Glava I

O postojanju Boga

Kažemo da u vezi s pravom stvari, a to je božje postojanje, moguće dokazati:

Prvenstveno a priori sledećim putem:

Sve ono što je jasno i razgovetno samo uviđamo kao deo prirode[1] stvari, možemo odista i pridati toj stvari; jasno i razgovetno, pak, poimamo pripadanje bogu njegovog postojanja; pa otuda…itd.

S druge strane, pak, na sledeći način:

Suštine stvari postoje oduvek, kao večito nepromenljive; božje postojanje jedna je suština; dakle, … itd.

Potom, a posteriori, kao sledi:

Ako čoveku pripada ideja boga, poslednji bi morao[2] postojati na formalan način; čovek ima ideju boga; sledstveno tome.

Prvo se dokazuje ovako:

Ako postoji ideja boga, njen bi uzrok nužno postojao formalno, obuhvatajući sobom sve ono objektivno u toj ideji; no, postoji ideja boga; sledstveno tome.

….

Komentar

Puno sam knjiga kupovao u svojoj nadobudnoj fazi misleći kako ću jednog dana kratiti vrijeme otkrivajući dosege ljudske spoznaje i u drugim područjima. Pokazalo se da sam već u prvom pokušaju naišao na (meni) nepremostivu prepreku. Naime, već na prvoj stranici, unatoč pokušajima prevoditelja da nam ponešto pomogne (fusnote), shvatio sam da ništa od rečenoga nisam razumio.

U svojim kolumnama često sam se osvrtao na jezik komunikacije kojim znanstvenici, a još češće pseudoznastvenici (skoro bez iznimke) rabe jezik kojim čitatelje svjesno dovode u stanje nerazumijevanja. Znanstvenici svoje radove upućuju znanstvenoj zajednici na jednom jeziku, a kad se upuste u pokušaj populariziranja znanosti jezik komunikacije postaje potpuno drukčiji. Tekstovi tog tipa često postaju i bestseleri (S. Hawking: Kratka povijest vremena, C. Sagan: Kozmos…).

Oni drugi svoj autoritet (hm, hm,…) znanja čuvaju jezikom struke.

Za Spinozu sam čuo u gimnazijskim danima. Profesor mi je uspio potaknuti znatiželju (unatoč mojem potpuno drukčijem[3] opredjeljenju) i osvjestio mi ga neozaobilaznim u kontekstu potrage za istinom. Spinoza je (polovicom 17. stoljeća) svoje misli izlagao na jedino mogućem jeziku komunikacije i upućivao ih znanstvenoj zajednici.

Učeći fiziku najprije sam morao usvojiti jezik komunikacije. U ranom razdoblju učenja bio mi je razumljiviji od jezika komunikacije u drugim predmetima. Naime, fizikalne pojmove lako sam povezivao sa značenjima koja su mi bila vidljiva u okolini. Niti simbolički jezik (matematike) nije mi bio, zbog nečega, nedohvatljiv. Međutim, u predmetu koji se nazivao Ustav nisam uopće funkcionirao. Ista priča se ponavljala (opet, zbog nečega) kod većine tzv. društvenih predmeta.

Metafizika

Povijest mi je (opet zbog nečega) oduvijek bila uzbudljiva. I bilo je prirodno što sam u jednom razdoblju učenja fizike motivaciju nalazio slijedeći tragove znastvenih otkrića. Znanstvenike sam tada uvijek zamišljao mudrim ljudima, a mudrost povezivao s godinama. Međutim, znanstveni početak dvadesetog stoljeća bio je znanstvena revolucija, a ludilo su proizveli klinci. Pokazalo se da da su klinci i sto godina kasnije stvorili svijet u kojem sada živimo.

No to je posebna tema.

Povijest (fizike) odvela me do Aristotela i njegove Fizike. Pokazalo se da sam jezik komunikacije skromno razumijevao. Pokušavao sam rečenice pretvarati u formule, a to mi baš i nije uspjevalo. Razlog sam otkrio kasnije. Naime, moja fascinacija Aristotelovim likom i djelom[4] bila je takva da sam vjerovao svakoj njegovoj riječi. Međutim, pokazalo se da mi je vjerovanje (autoritetima) bio argument bez pokrića. Neki drugi (nevjernici) usudili su se reći da je sve što je Aristotel napisao u Fizici – pogrešno.

Među Aristotelovim knjigama uz Fiziku bila je i Metafizika. Prethodno iskustvo čitanja Fizike presudilo je u odluci – ne čitaj Metafiziku. Pokazalo se da mi je odluka bila dobra. Naime, kasnije sam otkrio značenje: metafizika[5] (grčki τὰ μετὰ τὰ φυσιϰά: iza spisa fizike), temeljna (je) filozofska disciplina koja raspravlja o onome što prelazi osjetilno iskustvo, o onom nadosjetilnom, prekosvjetnom, posebičnom i transcendentnom…

Metajezik

Nedavno sam, u jednoj kolumni Ante Tomića, naišao na riječ metajezik. Susretao sam je i prije bez obraćanja posebne pozornosti jer nije bila funcionalna u mojem svijetu.

Budući da sam u međuvremenu postao ovisnik o lingvističkom istraživanju značenje meta pronašao sam u pojašnjenju riječi metafizika: Andronik s Roda prvi je upotrijebio taj naziv kao oznaku za Aristotelove spise koji dolaze iza Fizike (HE).

Moć jezika je nevjerojatna.

Riječ, u banalnom značenju iza, odjednom je dobila spektar značenja. Metajezik[6] (meta- + jezik) preveo sam doslovno jezik iza jezika. Hrvatska enciklopedija malo se zaigrala. Izdvajam samo rečenicu: U lingvistici, prirodni ili formalizirani jezik više razine koji služi za opis nekoga prirodnoga jezika kao predmeta proučavanja (engl. object language).

Kula babilonska

[Knjiga Postanka 11, 1-9]

Pa ljudi su govorili jednim jezikom i odlučili izgraditi kulu koja je tako visoka, da dopire do neba tj. kad se u nju popneš možeš priviriti u nebo (u kupolu na kojoj su zvijezde) i vidjeti čime se bavi Jahve (zvan i Jehova). Dotičnom se to nikako nije svidjelo, pa je ljudima dao razne jezike. Nitko se više nije mogao sporazumjeti i projekt Babilonske kule je propao.
Bog je rekao: "Hajde da siđemo i jezik im pobrkamo, da jedan drugome govora ne razumije."


Metajezik i kemija

Nedavno mi je svratila Dina sedmašica. Prekrasna curica koja obožava i trenira – nogomet. Pomažem joj pri učenju matematike i fizike. Ovaj put problem je bila kemija. Stidljivo me upitala znam li možda i kemiju.

Djeca o odraslima često misle da sve znaju.

U ovom se slučaju pokazalo da je moje znanje značajno premašivalo tzv. gradivo u udžbeniku. Naime, gradivo se odnosilo na periodni sustav elemenata. Recimo da su u igri bili atomi i molekule. I naravno, simbolički formalizam koji ide uz tu temu. Priča je zabavna zbog toga što isto gradivo fizika učenicima nudi tek krajem četvrtog[7] razreda srednjoškolskog obrazovanja.

Prelistavajući najprije udžbenik kemije (za 7. razred!) uočio sam mnoštvo razlika u interpretacijama (fizike i kemije) istih pojmova.

Zbog dramatiziranja navest ću ih i proslijediti da i vi procjenite koliko ste danas u stanju razumijevati taj metajezik.

Građa atoma

Atom, Leukip, Demokrit, atomos

Subatomske čestice, protoni, elektroni, neutroni, elektronski omotač

Protonski (atomski) ili redni broj

Kemijski element je vrsta tvari koja se sastoji od atoma istog protonskog broja

Nukleonski ili maseni broj

Elementarni naboj

Odnos masa subatomskih čestica

Prisjeti se što si iz fizike naučio o atomu (?op. NS)

U poglavlju se javljaju oznake (simboli), formule

m(p+)m(n0)

Z=N(p+)=N(e-)

A=N(p+)+N(n0)

Kemijski simboli i označavanje atoma

Kemijski simboli su znakovi kojima označujemo vrste atoma, tj. kemijske elemente

Kvalitativno značenje

Kvantitativno značenje

Koeficijent, simbol (oznaka)

Periodni sustav elemenata

Metali, nemetali, polumetali …

Periodni sustav elemenata tablica je u kojoj su elementi poredani u nizove (periode) prema rastućemu protonskom (rednom) broju.

Protonski (atomski) broj

Relativna atomska masa

Izotopi

Atomi istoga kemijskog elementa koji se razlikuju u masi zovu se izotopi

Izotopi istog elementa imaju jednak broj protona, ali se razlikuju brojem neutrona. Imaju jednak protonski, a različit nukleonski ili maseni broj

Radioaktivnost, nestabilni ili radioaktivni izotopi…

Radioaktivnost je pretvorba atoma nekog kemijskog elementa u atom drugog elementa uz oslobađanje energije, tj. radioaktivno zračenje.

Nuklearne reakcije

U nuklearnim se reakcijama mijenjaju jezgre ili nukleusi atoma, što ima kao posljedicu nastajanje nove vrste atoma, tj. novoga kemijskog elementa. Primjena izotopa prodire u sve grane znanosti i tehnike: fiziku, biologiju, kemiju, poljoprivredu, arheologiju, medicinu, industrijsku tehnologiju.

Prirodna je radioaktivnost uzrokovana zračenjem iz svemira i ne može se zaustaviti nikakvim fizikalnim, kemijskim ili biološkim metodama jer je to spontanio proces koji se u prirodi neprestano zbiva. Umjetna radioaktivnost nastaje kao posljedica nuklearnih eksplozija ili zbog neoprezna odlaganja nuklearnog otpada.

Nuklearna elektrana

Nuklearna energija

Spontano raspadaju

Fizikalne metode detekcije ili otkrivanja

Kemijska svojstva ne ovise o masi atoma

Procij, deuterij, tricij

Označavanje izotopa

Uz naznake Z-protonski broj; A-nukleonski broj

Relativna atomska masa

Standard – atom vodika jer je najlakši i pripisao mu atomsku masu 1

Činjenica o postojanju izotopa potaknula je kemičare na preciznije određivanje mase atoma

Fusnota: Apsolutne ili objektivne vrijednosti mjerljive su određenim pomagalima ili instrumentima (vaga, termometar, krojački metar…), a relativne vrijednosti dobivaju se uspoređivanjem s nečim što je objektivno mjerljivo.

Atomska jedinica mase (u) ili dalton (Da):

1 Da = u = 1/12 ma (12C)

1 Dam (p+) m (n0)

Ar (X) =

Relativna atomska masa (Ar) jest broj koji pokazuje koliko je puta prosječna masa (ma) nekog elementa (X) veća od atomske jedinice mase dalton.

Građa i označavanje elementarnih tvari

Molekulska formula (kemijska formula)

Desni donji indeks, koeficijent

Komentar

Nedavno je u jednoj tiskovini osvanuo naslov: Nacija nepismenih. U tekstu su se Ferić, prof. i prof. Budak s izraženom zabrinutošću osvrnuli na pismenost naših učenika i studenata u hrvatskom jeziku. Riječ je o (materinjem) jeziku kojeg uče od ulaska u školske klupe i dnevno komuniciraju na istom. Dodao bih da je u navedenom tekstu bila riječ samo o osnovnoj komunikacijskoj razini na hrvatskom jeziku.

Ulaskom u sedmi razred učenici se počinju upoznavati s novim predmetima prirodoslovlja, sada u nazivu jasno definiranim: fizika, kemija, biologija…Prvi korak mora biti i jeste: upoznavanje jezika komunikacije.

Temi, koju sam uzeo za primjer, nastavnici posvećuju dvadesetak sati. Cjelina sadrži osam dijelova (dva sam izostavio smatrajući da sam naveo dovoljno argumenata). Dina mi reče kako obradi svakog dijela cjeline nastavnik posvećuje 1.5 školski sat (u prosjeku). U preostalih osam školskih sati nastavnik bi trebao odraditi ponešto uvježbavanja (primijene novih pojmova u kontekstu predmeta kemije). Recimo da je riječ o rješavanju kemijskih zadataka (jer demonstracijski pokusi su u većini škola mrtvo slovo na papiru…a u obradi ove teme i neizvedivi). I naravno, preostalih nekoliko sati nastavnik treba posvetiti tzv. provjeri usvojenosti gradiva, tj. ocjeniti učenike.

Nastavnik je jedan od izvora informacija. Većina hrvatskih nastavnika djeluje na sličan način. A to znači da u navjećoj mjeri prepričavaju informacije iz udžbenika (uz poneki komentar). Problem je što učenike prisiljavaju (?) da u bilježnice zapisuju ono što im govore, unatoč tome što isto piše u udžbeniku.

Udžbenički materijal je drugi izvor informacija. Kod boljih nastavnika nema kolizije s onim što im nastavik izlaže i onim što piše u udžbeniku. Razlika postoji u tome što je udžbenik nešto opširniji u obrazloženjima.

U ovom slučaju najprije sam imao uvid u (zapisane) podatke iz bilježnice. Da nema zabune, Dina je uložila silan trud da ulovi i zapišesvaku nastavnikovu rečenicu. To tvrdim jer sam sve natuknice (nedovršene rečenice), kasnijim uvidom, pronašao u udžbeniku.

Cjelina je u udžbeniku zastupljena na stranicama 87.-102. Čitajući udžbenik procijenio sam da je većina novih pojmova vrlo dobro pojašnjena.

U prvi mah sam pomislio kako bi nastavniku bilo puno lakše da je svim učenicima rekao da uzmu udžbenik i zajedno s njim komentiraju ispisane rečenice (bez zapisivanja istih rečenica), te da im on samo pojašnjava ono što im je nejasno. Međutim, brzo sam shvatio da udžbenik (u tom trenutku) čitam ja (dipl. ing. fizike: specijalizacija, nuklearna fizika). Naime, u prvom čitanju udžbenika (kemije za 7. razred) fokusirao sam se samo na razlikovanja u interpretaciji kemičara i fizičara – istih pojmova. Osim toga, sve ispisano bilo mi je (prilično) dobro argumentirano s te pozicije.

A onda sam shvatio da ja nisam učenik sedmog razreda osnovne škole.

Prešavši (koliko to odrasli uopće mogu) u poziciju male Dine (ali i roditelja djece Dinine dobi, koje nazivam prva školska ispomoć) u ponovnom čitanju udžbenika prepoznao sam metajezik kemije.

Kad čovjek nešto (zbog nečega) lako razumije, najčešća (prva) misao (u našem svijetu) je da su drugi glupi jer ne vide ono što je (njima) očigledno.

Mislim da je tu negdje najveći problem komuniciranja među ljudima.

U dijelu teksta (iz udžbenika) naveo sam hrvatske riječi (naravno, u igri je sarkazam) za definiranje pojmova iz kemije. Još zabavnije je to što se najčešća inačica hrvatskog jezika naziva standardni hrvatski jezik.

Zbog nečega

Svoje motivacijske okidače tijekom odrastanja nisam razumijevao. Izbori su najčešće bili vezani uz ono što mogu (činiti). I nisam uopće razmišljao zašto ja bolje / lošije igram nogomet (ili bilo što drugo) od nekog drugoga. Jedno što sam razumijevao bilo je: mi (djeca) se zbog nečega razlikujemo. Danas na to pitanje postoje odgovori koji su prilično dobro (i znanstveno) argumentirani. Međutim, u učionicama (školi) razlikovanje djece (učenika) zbog nečega uopće se ne uvažava. Siguran sam da i za to odgovor postoji! Oni koji danas kreiraju školske kurikulume to ne pokazuju. Oni koji obrazuju buduće nastavnike pogotovo!

Zaključak

Učenje bilo čega temelji se na jednoznačnim definicijama pojmova koji obilježavaju područje. Znanstveni jezici i jezici struka najčešće se dramatično razlikuju unatoč zajedničkom (standardiziranom) jeziku komunikacije. Značenja riječi u svakodnevnoj komunikaciji najčešće su ljudima poznata, iako se zna dogoditi, kao kod Dine, da su joj tačke nepoznate - jer je cijeli život gledala kako dido gura kariolu.

Učenje bilo kojeg jezika ima svoja pravila. Znanstveni jezici bez iznimke uključuju i jezik simbola. Dakle, riječ je o učenju dva jezika.

U prethodnom tekstu naveo sam riječi, poneku definiciju i formule koje obilježavaju cjelinu (iz udžbenika kemije).

Malo roditelja u stanju je razumijevati taj jezik, a mi to očekujemo od djece.

Dio odraslih se tijekom osnovnog i srednjoškolskog školovanja upoznavao s jezicima znanosti i struka, ali ih se mali broj opredjeljivao i za studiranje u tim (sada znanstvenim) područjima. Jedan od razloga nalazim upravo u prvoj komunikaciji sa znanstvenim jezicima, u razdoblju njihova života koje je obilježeno mnoštvom potpuno drugačijih prioriteta.

Nastavak slijedi



[1] Valja podrazumevati pod tim određenu prirodu, koja čini da stvar bude ono što jeste i koja se od stvari ne može odvojiti bez uništenja nje same; na primer, suština planine se sastoji u tome da mora da ima doline, a to je večita i nepromenljiva istina i mora uvek biti sadržana u pojmu planine, čak i da ova nigde i nikada nije postojala.

[2] Iz definicije koju smo dali u drugoj glavi, naime, da bog poseduje beskonačne atribute, možemo izvesti sledeći dokaz njegovog postojanja: Sve što kao jasno i razgovetno vidimo da pripada prirodi stvari, možemo odista i tvrditi o toj stvari. No, prirodi bića beskonačnim atributima pripada atribut postojanja.

[3] Zapravo istom. U osnovi je potraga za istinom.

[4] Da nema zabune. Fascinaciju su proizveli profesori. Tada je škola, puno više nego danas, bila – Sveto pismo.

[5] Hrvatska enciklopedija (HE).

[6] Nemojte čitati enciklopedijsko značenje. Izludit će vas.

[7] Istina je da se čestična struktura tvari (atomi i molekule) spominje i u drugoj godini srednjoškolskog učenja fizike.

19. travnja 2018.

 

::Tribina ZPG
Šaraj malo, brate!

Savjetnik predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića za koordinaciju Ekspertne radne skupine i reforme obrazovanja Radovan Fuchs rekao je u ponedjeljak tijekom gostovanja u Dnevniku Nove TV da reforma obrazovanja ide "relativno lagano" te da se ne radi na "ho-ruk".
Da je išla na 'ho-ruk', bila bi gotova već prije nekoliko godina. Imamo cjelovitu kurikularnu reformu, odnosno segment koji je ostao i reformu koja se odnosi na strukovnu školu, primjerice, rekao je Fuchs.

Opširnije...

12. 10. 2018.


::Popis udžbenika

Poštovani roditelji i učenici, na donjem linku možete pronać popis udžbenika za slijedeću školsku godinu

popis udžbenika


::Školski kurikulum

Svi zainteresirani na donjem linku mogu preuzeti školski kurikulum i eksperimentalni plan i program.

školski kurikulum (.doc, 217 KB)
eksperimentalni plan i program (.doc, 117 KB)


::Anketa
Misliš li da ćeš ostvariti dobar uspjeh na državnoj maturi?
Da,siguran/a sam!
Ne!
Nisam siguran/a!
Ovisi koliko se budem pripremao/la.


::Inicijativa

Eksperimentalni program

Zadarska privatna gimnazija već neko vrijeme intenzivno radi na stvaranju eksperimentalnog školskog programa. Pozivamo sve zainteresirane da se detaljnije upoznaju s projektom.

Prijedlog eksperimentalnog programa (PDF, 80KB)


::Projekt

Seksualnost adolescenata

Zadarska privatna gimnazija s pravom javnosti ove godine je pokrenula vlastiti projekt pod naslovom Seksualnost adolescenata. Program i tijek projekta možete vidjeti u PDF formatu.


::Informacije