Početna
O školi
Tribina ZPG
Upisi
Raspored sati
Web imenik
Foto galerije
Oglasna ploča
Webmail
Kontakt

Za roditelje
Korisničko ime:

Šifra:
Za razrednike
Korisničko ime:

Šifra:

Riva On
NCVVO
Državna matura
MZOS
CARNet
Grad Zadar
Wikipedija

 

Testovi i priprema za DM

Testovi i priprema za DM

Nikica Simić, prof. savjetnik

Uvod

Krajem devedestih Zadarsko fizikalno društvo provelo je istraživanje vezano uz ocjene iz fizike nakon prvog polugodišta 1. razreda srednjoškolskog obrazovanja. Pokazalo se da je neuspjeh gimnazijskih srednjoškolaca bio na razini 50%, unatoč odličnim ocjenama s kojima su došli iz OŠ. Podatak se može interpretirati na razne načine. Jedno je, kod nas uobičajeno objašnjenje, u tome da se dogodila tzv. inflacija odlikaša, te da su pristigle ocjene nerealne. Drugo je malo grublje: prethodni nastavnici nisu ih ništa naučili – jer ne znaju. Moguća su i druga objašnjenja, ali nikoga ne zanimaju. Mislim da bi nam istraživanja mogla pomoći u nalaženju pravog odgovora.

Komunikacija između nastavnika osnovnih i srednjih škola (i zbog takvih mišljenja) ne postoji. Nastavnici u srednjim školama, naročito gimnazijskog profila, najčešće preskoče tzv. inicijalna testiranja nakon kojih bi dobili prilično dobar uvid o stečenom znanju iz prethodnog školovanja. Zbog toga već na početku suradnje srednjoškolskih nastavnika i učenika nastaje šum u komunikaciji.

Zato ponavljam. U navedenom procesu učenja, većini je učenika najzanimljiviji ishod uspješno polaganje obvezmih i izabranih predmeta na državnoj maturi. „Sudionici“ u tom procesu su nastavnici, učenici i – predmetni programi.

Komunikacija

Temelj svake dobre komunikacije je u jasnoći / razumijevanju riječi (pojmova) koji se javljaju u komunikaciji. Budući da i matematika i fizika u temeljima imaju (univerzalni) simbolički jezik komunikacije (formule) nastavnici imaju velike poteškoće u kontekstu dovođenja učenika u zonu razumijevanja.

Procjenjujem da upravo na tom mjestu počinje nezaustavljivi proces lošeg odnosa učenika prema nastavnicima i predmetima.

To bi svakako morali rješiti cjeloviti predmetni kurikulumi.

Cjeloviti predmetni kurikulumi

Nejasnost riječi cjelovitost (predmetnog kurikuluma) proizlazi zbog loše komunikacije ekspertnih / predmetnih skupina s nastavnicima, ali i sa – sobom. O tome jasno svjedoče predloženi predmetni kurikulumi. Naime, cjelovitost se narušava već u razlikovanju predmetnih kurikuluma za osnovnu i srednje škole. A u srednjim školama je vidljiva u razlikovanju kurikuluma za strukovne i gimnazijske programe. Razlikovanje je vidljivo i u mnogim definicijama i simbolima s kojima matematika, fizika, kemija…definiraju isti pojam.

Primjeri

Ekstremni primjer ističem u definiciji vektora. Naime, vektor su definirali matematičari. A kada to učine matematičari – onda je to najjasnija definicija koja ne dozvoljava nikakve intervencije (u definiciji). Međutim, neki su se pametni fizičari usudili i do krajnosti karikirali definiciju uvodeći hvatište i suprotan smjer u definiciju vektora. Dokaz možete naći u udžbenicima osnovne i srednjih škola.

Drugi primjer je (meni) puno dramatičniji. Neki pametni fizičari usudili su se promijeniti definiciju sile i treći Newtonov zakon uvodeći koncept – sila djeluje.

Ovim primjerima pokušavam naglasiti važnost ujednačavanja definicijskog jezika komunikacije (između predmeta). Međutim, još veći problem vidim u ujednačavanju simboličkog jezika (komunikacije). Simboli (oznake) u formulama često se razlikuju od predmeta do predmeta do neprepoznatljivosti istog značenja.

Logika je prekrasno rješila problem definiranja (bilo čega), a međunarodnim sustavom fizikalnih veličina, mjernih jedinica i oznaka uspostavljen je red i među simbolima. Zbog toga ne vidim razloge zbog kojih bi hrvatski sustav trebao biti poseban.

To bi trebalo biti jedno od polazišta cjelovitih predmetnih kurikuluma.

Osnovna i srednje škole

Osnovna škola u Hrvatskoj je obvezna. To znači da država svoj djeci osigurava isto osnovno obrazovanje. To je proces koji kod nas (još uvijek) traje osam godina. Promovirajući tzv. demokraciju država inzistira i na jednakim uvjetima odgoja i obrazovanja za sve učenike. Da je to u Hrvatskoj moguće naš bi školski sustav bio idealan. Dakle, riječ je o običnoj političkoj demagogiji. Argumenti su lako prepoznatljivi na svakoj razini, počevši od kvalificiranosti nastavnika koji održavaju nastavu u tzv. seoskim, odnosno gradskim školama. A, budimo realni, materijalni uvjeti školovanja u Hrvatskoj neće se nikada izjednačiti. Međutim, ono što bi ih moglo povezivati trajno i nedvosmisleno, jesu cjeloviti predmetni kurikulumi. S takvim (cjelovitim) predmetnim kurikulumima većina nastavnika i u tzv. seoskim školama mogla bi bez velikih poteškoća pripremiti (zainteresirane) učenike za najzahtjevnije programe srednjoškolskog obrazovanja.

Moje iskustvo potpuno je drugačije. Naime, postojeći predmetni državni programi proizvode (i kod učenika u tzv. gradskim školama) nevjerojatan osjećaj nekompetentnosti (slijedom toga i osjećaj nevoljenja škole). Nastavnici su neosjetljivi na stvarno stanje (koje itekako vide i razumijevaju) ponajviše zbog toga (to je njihovo najčešće opravdanje) što su njihove obveze prema državnim programima na prvom mjestu.

Digresije

Jednom zgodom sam ispisao iskustvo jednog hrvatskog znanstvenika, koji je bio u međunarodnom timu koji je trebao pomoći u revitalizaciji somalijskog školskog sustava. Pokazalo se da nijedno svjetsko iskustvo nije bilo od pomoći djeci koja su odrastala u ratu i proživljavala rat.

Zbog toga zaključujem kako je naše traženja europskih recenzija za predložene predmetne kurikulume – besmisleno. Naime, naša društvena stvarnost je samo naša i razlikuje se od stanja u društvima s kojima se želimo uspoređivati (i naravno, dokazivati da smo bolji / pametniji).

Europski recenzenti, iščitavajući prijedloge naših predmetnih kurikuluma, procjenjuju ih sa znanstvene pozicije, ali još više s pozicije primijenjivosti u njihovoj društvenoj stvarnosti. Budući da su prijedlozi predmetnih kurikuluma pisani sa znanstvene (idealne) pozicije i „savršeni“ (u ovom slučaju govorim samo o informatici) – jasno je da će i recenzije biti dobre, jer su kurikulumi za njihov društveni / ekonomski … i ine standarde, potpuno prihvatljivi.

Na moju žalost „Hrvatska“ svoju pamet temelji na takvim recenzijama.

Promišljajući reformsku prošlost hrvatskog školstva, procjenjujem da je politika ozbiljnije intervenirala tek nakon našeg uključivanja u međunarodna PISA mjerenja kompetencija (pismenosti) i saznanja o našoj ispodprosječnosti u tim utakmicama. Međutim, vrlo brzo su shvatili (tko god je ikada pomislio da su političari nepametni – glup je) da u takvim utakmicama, nikada neće osvajati medalje, reformiranje školstva pretvorili su u obveznu političku (naravno, afirmirmativnu) priču (baš kao s ekologijom i zelenima). Iz tog kuta promišljanja sadašnjih reformskih događanja, u našem školstvu, jasna je i postojeća politička koalicija.

A s takvim premisama zaključak je deprimirajući.

Pripreme za DM

Poslije ovakvog lametiranja autora čitatelju je teško izvesti zaključak o tome kakva je veza prethodnog teksta s polaganje ispita na državoj maturi. Zbog toga još jednom naglašavam: U navedenom procesu učenja, većini je učenika najzanimljiviji ishod uspješno polaganje obveznih i izabranih predmeta na državnoj maturi. „Sudionici“ u tom procesu su nastavnici, učenici i – predmetni programi.

Ovaj put sam naglasak s predmetnih programa usmjerio na državnu politiku i tzv. cjelovitost kurikularne reforme. I pokušao tzv. reformatorima osvijestiti drugačiji kut (polazište) promišljanja reformiranja hrvatskog školskog sustava. Naravno, i dalje su mi na umu nastavnici (i njihovi testovi) koji će u budućem razdoblju, ako se reformiranje nastavi, imati najvažniju ulogu!

U ovom trenutku su nam DM testovi i rezultati testova (ne samo iz matematike i fizike) najjasnija poruka. To je naša stvarnost.

Ne razumijevajući tu poruku politika se odjednom odlučila za afirmiranje tzv. STEM područaja obrazovanja. Ispravljam se. Jasno su shvatili da su rezultati (DM testova) loši, ali izabiranjem političkih (ad hoc) metoda rješavanja problema odabrali su, tko više broji po koji put, još jedno. Naime, obveznost učenja bilo čega pretpostavlja da su znanja iz tog područja državi itekako potrebna, ili barem, da su dio tzv. opće kulture, tj. univerzalna.

Da nema zabune, djeca zbog učenja bilo čega, neće postati pametnija!

Mogu postati samo funkcionalnija u društvu u kojem se ta znanja afirmiraju.

Budući da je nejasno koja znanja afirmira hrvatsko društvo u stvarnosti (koju djeca, roditelji i nastavnici jasno vide) obveznost učenja bilo čega samo je svojevrsno pranje mozga.

Škole ne smiju biti poligon za natjecanja. Ne smiju biti niti mjesta za čuvanje djece. Škole ne smiju biti mjesta za ispiranje mozgova (sad govorim o generacijama koje dolaze)…puno toga škole u Hrvatskoj ne smiju biti, a jesu.

Ako pretpostavimo da bi škole trebale biti sustavi u kojima se djeca pripremaju za život, tj. stječu znanja koja će im trebati u stvarnom svijetu, teško ćemo zaključiti da ih naše škole pripremaju za život u Hrvatskoj.

Još jedna digresija

Zbog toga mislim kako je naše ministarstvo za demografiju nepotrebno i samo još jedan dokaz (ad hoc rješenja) naše nesuvisle politike.

Budući da naše škole nisu u stanju svoje učenike pripremiti niti za polaganje ispita na DM, a nekmoli za život zaključujem da su škole svojevrsni čardak ni na nebu ni na zemlji i sve ono što ne bi trebale biti.

Nastavak slijedi

7. ožujka 2018.

 

::Tribina ZPG
Šaraj malo, brate!

Savjetnik predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića za koordinaciju Ekspertne radne skupine i reforme obrazovanja Radovan Fuchs rekao je u ponedjeljak tijekom gostovanja u Dnevniku Nove TV da reforma obrazovanja ide "relativno lagano" te da se ne radi na "ho-ruk".
Da je išla na 'ho-ruk', bila bi gotova već prije nekoliko godina. Imamo cjelovitu kurikularnu reformu, odnosno segment koji je ostao i reformu koja se odnosi na strukovnu školu, primjerice, rekao je Fuchs.

Opširnije...

12. 10. 2018.


::Popis udžbenika

Poštovani roditelji i učenici, na donjem linku možete pronać popis udžbenika za slijedeću školsku godinu

popis udžbenika


::Školski kurikulum

Svi zainteresirani na donjem linku mogu preuzeti školski kurikulum i eksperimentalni plan i program.

školski kurikulum (.doc, 217 KB)
eksperimentalni plan i program (.doc, 117 KB)


::Anketa
Misliš li da ćeš ostvariti dobar uspjeh na državnoj maturi?
Da,siguran/a sam!
Ne!
Nisam siguran/a!
Ovisi koliko se budem pripremao/la.


::Inicijativa

Eksperimentalni program

Zadarska privatna gimnazija već neko vrijeme intenzivno radi na stvaranju eksperimentalnog školskog programa. Pozivamo sve zainteresirane da se detaljnije upoznaju s projektom.

Prijedlog eksperimentalnog programa (PDF, 80KB)


::Projekt

Seksualnost adolescenata

Zadarska privatna gimnazija s pravom javnosti ove godine je pokrenula vlastiti projekt pod naslovom Seksualnost adolescenata. Program i tijek projekta možete vidjeti u PDF formatu.


::Informacije