Početna
O školi
Tribina ZPG
Upisi
Raspored sati
Web imenik
Foto galerije
Oglasna ploča
Webmail
Kontakt

Za roditelje
Korisničko ime:

Šifra:
Za razrednike
Korisničko ime:

Šifra:

Riva On
NCVVO
Državna matura
MZOS
CARNet
Grad Zadar
Wikipedija

 

Testovi i priprema za DM

Testovi i priprema za DM

Nikica Simić, prof. savjetnik

Uvod

Tekst je (u kontekstu još jednog pokušaja reformiranja hrvatskog školstva) motiviran uvidom u mnoge testove s kojima nastavnici matematike i fizike provjeravaja tzv. usvojenost gradiva (tematskih cjelina).

Nastavnici

Nastavnici su ključni element u provedbi Strategije koja predstoji.

Pogledajmo što o promjenama kaže povjesničar Gustavson (Fink, Stolle: Mijenjajmo naše škole): Ljudi se boje drastičnih inovacija, djelomice jer im je draže ono što im je poznato, a djelomice jer su interesi većine najčešće vezani uz postojeće stanje. Protiv promjene je i ono što bi se moglo nazvati institucionalnom inercijom, sklonosti da se svijet ostavi da se pokreće kao i dosad osim ako postoje presnažni pritisci za provođenjem promjena.

Broj nastavnika u hrvatskom školskom sustavu je na razini sedamdesetak tisuća. Matematički bi se mogao interpretirati kao statistički skup. To znači da bi se u prvoj aproksimaciji mogao opisati Gaussovom krivuljom. Ako bi se u tom skupu provelo istraživanje vezano uz nova pravila djelovanja (promjena paradigme učenja), procjenjujem da bi Gaussova krivulja prilično dobro podržala Gustavsonovu tvrdnju. Naime, pokazala bi da postoje ekstremi (na razini 5-10 % populacije), tj. oni koji jedva i spremno čekaju da se sustav (konačno) počne mijenjati, i oni koji ni mrtvi ne bi prihvatili promjene. Većina bi samo čekala uvid u to na koji će način promjene utjecati na njihov način življenja. Riječ je o (odraslim) ljudima koji misle da su (u najvećoj mjeri) naučili sve o životu (?).

Ovu tezu pokušat ću argumentirati u području djelovanja nastavnika fizike i matematike.

Stručna zastupljenost

Država jasno propisuje kompetencije nastavnika koji mogu / smiju djelovati u učionicama odgajajući i obrazujući učenike (u svim područjima). Međutim, u ovim se područjima pokazuje odavno da je ponuda znatno manja od potražnje. Nekad su tzv. deficitarne struke bile stimulirane na razne načine. Jedan od ponajboljih bio je u osiguravanju mjesta boravka (stanova). Budući studenti s tom su opcijom tada ozbiljno kalkulirali u izboru studija. Danas takvu mogućnost stimuliranja budućih studenata država ne prakticira. Budući da učenici i dalje postoje država ima problem, jer mora učenicima zakonski osigura(va)ti potrebne uvjete (odgoja? i) obrazovanja.

Naši su (sadašnji) političari problem rješili jednostavnije. Naime, puno je jeftinije ne davati stanove i stipendije (zanimljivog iznosa) kada se problem može rješiti promjenom zakona. Takvim zakonskim promjenama nastavu matematike i fizike može danas odrađivati svatko tko u indeksu ima kolegij samo s naznakom matematike ili fizike.

Nemam podatak, ali svaki ozbiljan novinar (jer političari neće), mogao bi priupitati Agenciju za odgoj i obrazovanje: kakva je stručna zastupljenost u područjima matematike i fizike u Hrvatskoj? To su brojevi koji bole i nitko ih ne želi objaviti.

U takvoj sadašnjosti teško je očekivati da bi promjena paradigme učenja mogla polučiti značajnu podršku kod nastavnika. Tu tezu argumentiram s primjerom testova.

Pripreme za polaganje DM

Ovih dana mediji „afirmiraju“ novi val izvanškolskih priprema za polaganje predmetnih testova na DM. Većina anketiranih ravnatelja srednjih škola taj fenomen objašnjava načelno, u pravilu s naznakom: u našoj školi pripreme su organizirane uz dodatak – najbolje pripreme su one u školi.

Volio bih znati što misle ravnatelji kad izgovaraju pripreme za DM. Zbog toga ću priču usmjeriti na testove s kojima nastavnici fizike i matematike provjeravaju usvojenost gradiva (naučenost) u školama, i naravno – pripremaju ih za buduću DM.

Testovi DM

Spomenuvši testove na državnoj maturi skrećem pozornost nastavnicima fizike i matematike na to da su ti testovi najbolje komponirani testovi ikada napisani u Hrvatskoj. Budući da ne postoje edukacijski materijali (za sastavljanje testova), testovi DM primjeri su iz kojih se treba učiti. Navedeni testovi podjeljeni su u pet tematskih cjelina (s određenom postotnom zastupljenošću zadataka u odnosu na ukupan broj zadataka u testu). Jedan broj zadataka ima ponuđene odgovore, a drugi dio zadataka zahtjeva pronalaženje točnog rješenja. Većina je zadataka u testovima minimalne tehničke zahtjevnosti. Težište je pomaknuto prema razumijevanju najvažnijih zakona / pravila koji obilježavaju tematsku cjelinu.

Za rješavanje cijelog testa vještim nastavnicima treba oko sat vremena. Maturantima je za rješavanje određeno tri puta više vremena. Pokazuje se da je to dovoljno vremena da ponajbolji rješe test u potpunosti, a i da dobar dio populacije maturanata ostvari postotnost rješenosti testa koji im osigurava najbolju ocjenu.

Bodovanje zadataka prilagođeno je zahtjevima u zadatku. Prolaznost na testu kandidat ostvaruje s 25% rješenosti testa!

Testovi i pripadna rješenja objavljuju se nakon pisanja testa!

Analiza prethodnih DM testova pokazuje svojevrsnu evoluciju sastavljača testova. Na početku su očekivanja sastavljača bila znatno veća. Međutim, nakon ispravljanja testova zaključivali su da neki tipovi zadataka imaju minimalnu rješenost. Ponajbolji je primjer zadatak u kojem se primjena derivacija odnosi na grafički prikaz funkcije, što je tehnički (i vremenski) zahtjevan proces. Zbog toga su takve zadatke preoblikovali u tehnički puno manje zahtjevne zadatke zadržavajući smisao derivacija funkcije. Analiza testova pokazuje i to da su sastavljači prekrasno! prepoznali najvažnije zakone / pravila koja obilježavaju programske cjeline.

To je najvažnija poruka testova DM iz matematike i fizike! Naime, na taj se način najjasnije objavljuju ciljani ishodi učenja matematike i fizike za prosječnu populaciju učenika. Analiza pokazuje i to da se službeni programi matematike i fizike razlikuju od programskih zahtjeva testova državne mature. Programski zahtjevi DM testova značajno su manji, ali sadrže najvažnija pravila i zakone.

Analiza brojeva pokazuje da od oko 40 tisuća učenika koji svake godine polaže DM. Fiziku i višu razinu matematike odabire oko 3 tisuće kandidata što čini manje od 10% populacije pristupnika. To je jasan znak da zahtjevnost programa (i broj sati) ne polučuje povećanje interesa za učenje matematike i fizike. Ali i to da kod učenika značajno povećava animozitet prema navedenim predmetima.

Ako slučajno (i) pomislimo da učenike u toj dobi možemo (silom) natjerati da uče navedene predmete očekujući da će se pojaviti motivacija za učenjem…ma ta priča ima uporište u nekim pradavnim vremenima.

Ova analiza jasan je putokaz (novim?) kurikularnim povjerenstvima.

U nastavku pogledajmo kako danas u školama izgledaju testovi iz matematike i fizike (u kontekstu pripreme za polaganje DM).

Testovi iz matematike i fizike

Iliti – što je na sceni u Hrvatskoj

U provjerama tzv. znanja učenika najčešće su tzv. pisane i usmene provjere. U matematici su usmene provjere postale zanemarive. Nakon svake tzv. cjeline nastavnik testom provjerava usvojenost cjeline. Međutim, ako učenik u nizu testova ne udovolji očekivanjima nastavnika samo u jednom testu, ozbiljno kompromitira konačnu ocjenu. Fizika je nešto tolerantnija.

Testovi iz matematike ifizike u najvećoj su mjeri lagani za sastavljanje. Izbor zadataka je za svaku cjelinu praktično – neograničen. Poznato je i vrijeme trajanja testa. Naime, testovi se pišu u okviru trajanja (najčešće) jednog školskog sata. Broj zadataka na testu ovisi o nastavniku. Kriterij ocjenjivanja testa također određuje nastavnik.

Budući da tekst ispisujem s pozicije praktičara, navest ću poteškoće s kojima se susreću učenici zbog nestručne komunikacije s nastavnicima preko (autorskih) testova.

Cjelina

je dio programskog gradiva. Nakon što nastavnik teorijski i na druge načine (u matematici rješavanjem niza zadataka koji obilježavaju cjelinu, u fizici najčešće isto), obradi cjelinu najavi testiranje. Učenicima su za pripremu testa na raspolaganju udžbenik, popratna zbirka zadataka (po izboru nastavnika) i naravno bilježnica u koju su ispisivali zadatke tijekom obrade cjeline.

Problemi nakon pisanja testa bi bili zabavni da nisu…naime, pokazuje se najčešće:

1) Većina zadataka iz testa su s motivima koje učenici nisu u stanju prepoznati iz školske pripreme za test,

2) Zbirke zadataka i udžbenici često ne sadrže zadatke iz testa,

3) Većina zadataka je na najzahtjevnojoj tehničkojn razini (cjeline i zadataka u testovima DM),

4) Učenicima je zabranjeno testove, nakon ispisanog testa, kopirati, prepisati…,

5) Ispravak je testova (nakon ocjenjivanja) u zoni to je tako…bez svrhovite analize.

Zaključak: Školska priprema za testove DM s ovako komponiranim testovima ne postoji!

Naime, ovakvi testovi nemaju nikakvu sličnost s testovima DM.

Testovi DM iz godine u godinu postaju sve sličniji. Uvijek se inzistira na ponavljanju istih motiva s porukom učenicima: usmjerite pozornost na ovo, jer tu su temelji razumijevanja (teme). Nakon testa bit će vam jasno kolike su vaše mogućnosti (u ovim disciplinama), bez obzira na to na koji ste način rješavali test (ako ste možda varali vama je najjasnije da trebate što prije pobjeći iz tog područja).

Slijedom te poruke nastavnici bi trebali u (svojim) testovima inzistirati upravo na zadacima koje afirmiraju u pripremi. Na zadacima koje su na satu zajedno rješavali i koji su učenicima dostupni u udžbenicima i zbirkama. Naravno takvi zadaci moraju biti bliski zadacima s testova DM, tj. nastavnici trebaju naglašavati iste / slične motive.

Ispravak testa na kraju je pravo autorsko djelo (u komunikaciji s učenicima). Nastavnik ponajprije mora učenicima pojasniti sustav ocjenjivanja testa. Ne manje važno je i to da učenicima pojasni što je želio postići sa svakim zadatkom u testu, te sam rješiti cijeli test na način/e koji/e je očekivao od učenika. Nakon toga podjeliti rješavane testove učenicima (s prijedlogom svoje ocjene) te odgovoriti na svaku primjedbu učenika, najčešće vezanu uz predloženu ocjenu. Nakon što se ocjene evidentiraju u imenik (uz suglasnost učenika), testovi ostaju učenicima.

Skrivanje testova je čista besmislica!

Preporuka svim nastavnicima: Prije početka nove školske godinerješite (barem) testove DM koje su maturanti rješavali u ljetnom i jesenjem roku prethodne školske godine! Najprije će te otkriti koliko vremena vam treba za rješavanje testa! Otkrit će te kompoziciju testa i ideje DM povjerenstva u svakom zadatku. Prepoznat će te minimalne i maksimalne (tehničke) zahtjeve u zadacima.

Komentar

Najčešća primjedba, kad su u pitanju pripreme za rješavanje testova, ide s rečenicom – to je učenje za test. Primjedba je potpuno opravdana kad je riječ o fokusiranoj pripremi koja traje mjesec dva prije polaganja testova, jer učenje za test u potpunosti se razlikuje od pravog učenja.

Bilo bi idealno kada bi postojala prava definicija pravog učenja. Zbog toga je u nedavnoj kurikularnoj reformi kreiran (idealistički) kurikulum s nazivom Učiti kako učiti. Međutim, predobro su (svima) poznati ishodi izvedbe idealnog (idealističkog) modela u praksi. Upravo zbog toga često, kao argument, navodim Gaussovu krivulju s kojom pokušavam osvijestiti pozicije i nastavnika i učenika u kontekstu ostvarivanja ponajboljih ishoda u zajedničkom procesu odgoja i obrazovanja.

U navedenom procesu učenja, učenicima je najzanimljiviji ishod: uspješno polaganje izabranih predmeta na državnoj maturi. „Sudionici“ u tom procesu su nastavnici, učenici i – predmetni programi.

Bilo bi idealno pretpostaviti da je svakom nastavniku najvažnije upravo ono što i učenicima. Međutim, pokazuje se kako je ta pretpostavka klimavo uporište. Zašto je to tako, (jedan) odgovor nalazim u razlikovanju predmetnih programa.

Jedan program afirmira država (i obvezuje nastavnike u smislu realizacije). Drugi se afirmira na državnoj maturi. Prvi program ima izuzetno visoka očekivanja. Drugi je usmjeren prema najvažnijim temama i razumijevanju temeljnih zakona / pravila.

Matematika i fizika

Inzistirajući na obveznosti matematike kao predmeta na državnoj maturi, matematičari su vrlo brzo shvatili da su u problemima. Međutim, budući da baš oni ponajbolje razumijevaju značenje brojeva, prekrasno su reagirali i kreirali višu i nižu razinu testova na državnoj maturi. To je, nažalost, poruka koja je nastavnicima matematike stvorila nepremostive teškoće. Naime, program testova niže razine matematike temelji se na prva dva razreda srednjoškolskih državnih programa. Takav programski konflikt nastavnici ne mogu sami rješiti, jer su obvezni poslodavcu / državi.

Fizika je izborni predmet i postoji samo jedna razina testa.

Zaključak i prijedlozi

U prethodnoj kurikularnoj reformi sva predmetna povjerenstva trebala su imati upravo ova polazišta, tj. prijedloge novih programa temeljiti na dugogodišnjim iskustvima rješenosti testova i naravno, brojevima vezanim uz izbor predmeta.

Primjer matematike je najočitiji dokaz besmislenosti državnih programa matematike i sljepila tzv. matematičkog lobija. Matematika je najsavršenija znanost. O tome nema i ne može biti rasprave, međutim, do koje razine učenja je matematika važna ljudima – odlučuju ljudi / učenici. Problem je zapravo lako rješiv. Matematika ne mora biti obvezan predmet na državnoj maturi.

I naravno, kreiranje jednog dobrog kurikuluma matematike s kojim bi svi učenici mogli dobiti porciju matematike koja će im biti dovoljna za ostvarenje njihovih planova u budućem životu.

Mnogi fakulteti matematiku uopće ne percipraju kao predmet koji ima ozbiljan utjecaj na ukupan broj bodova pri prijemu. Zbog toga bi bila zanimljiva opcija da treći obvezni predmet biraju učenici na temelju važnosti koju će definirati fakulteti na koje apliciraju.

Nastavak slijedi.

21. veljače 2018.

 

::Tribina ZPG
Naši nasumični pokušaji

Treći dio teksta
Finska je pokazala da obrazovna reforma treba biti sustavna i dosljedna, za razliku od sadašnjih nasumičnih pokušaja intervencija u mnogim zemljama.
Lekcije su kod nas objavljene 2012. godine, iz čega bi se moglo zaključiti da se Pasijeve rječi izravno ne odnose na Hrvatsku. Međutim, budući da je Pasi izvjesno razdoblje boravio u Hrvatskoj,
Opširnije...

12. 6. 2018.


::Popis udžbenika

Poštovani roditelji i učenici, na donjem linku možete pronać popis udžbenika za slijedeću školsku godinu

popis udžbenika


::Školski kurikulum

Svi zainteresirani na donjem linku mogu preuzeti školski kurikulum i eksperimentalni plan i program.

školski kurikulum (.doc, 217 KB)
eksperimentalni plan i program (.doc, 117 KB)


::Anketa
Misliš li da ćeš ostvariti dobar uspjeh na državnoj maturi?
Da,siguran/a sam!
Ne!
Nisam siguran/a!
Ovisi koliko se budem pripremao/la.


::Inicijativa

Eksperimentalni program

Zadarska privatna gimnazija već neko vrijeme intenzivno radi na stvaranju eksperimentalnog školskog programa. Pozivamo sve zainteresirane da se detaljnije upoznaju s projektom.

Prijedlog eksperimentalnog programa (PDF, 80KB)


::Projekt

Seksualnost adolescenata

Zadarska privatna gimnazija s pravom javnosti ove godine je pokrenula vlastiti projekt pod naslovom Seksualnost adolescenata. Program i tijek projekta možete vidjeti u PDF formatu.


::Informacije