Početna
O školi
Tribina ZPG
Upisi
Raspored sati
Web imenik
Foto galerije
Oglasna ploča
Webmail
Kontakt

Za roditelje
Korisničko ime:

Šifra:
Za razrednike
Korisničko ime:

Šifra:

Riva On
NCVVO
Državna matura
MZOS
CARNet
Grad Zadar
Wikipedija

 

Jadni ravnatelji

U hotelu SPA Golfer (sv. Martin na Muri) od 2. – 4. listopada 2018. godine održan je stručni skup Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja. U radu je sudjelovalo 350 ravnatelja. Tekst, na koji se osvrćem, objavljen je 13. listopada. Do sada ga nitko nije komentirao.

2. studenog 2018.

Šaraj malo, brate!

Savjetnik predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića za koordinaciju Ekspertne radne skupine i reforme obrazovanja Radovan Fuchs rekao je u ponedjeljak tijekom gostovanja u Dnevniku Nove TV da reforma obrazovanja ide "relativno lagano" te da se ne radi na "ho-ruk".
Da je išla na 'ho-ruk', bila bi gotova već prije nekoliko godina. Imamo cjelovitu kurikularnu reformu, odnosno segment koji je ostao i reformu koja se odnosi na strukovnu školu, primjerice, rekao je Fuchs.

12. listopada 2018.

PAVLETIĆKA

Šuvarovu reformu nitko se nije usudio evaluirati. Nestala je preko noći bez ozbiljnijeg pojašnjenja, ali je svima bilo jasno da tako mora biti. Nastupilo je novo reformsko razdoblje. Više od petnaestak godina svjedočimo posljedicama takvog načina reformiranja, ali se opet nitko nije usudio istražiti uzroke tome. U jednom dijelu teksta naglasio sam kauzalni determinizam sugerirajući važnost početnih uvjeta u predviđanju budućih događaja.

19. rujna 2018.

Šuvarica

Prije nekoliko godina ravnatelji strukovnih škola domislili su strukovne gimnazije. Riječ je o pokušaju da se popune školske upisne kvote, jer danas u Hrvatskoj većina učenika „želi studirati“. Budući da sve gimnazije u Hrvatskoj bez poteškoća „popunjavaju učionice“, pretpostavili su da bi jačanjem općeg obrazovanja u svojoj ponudi i oni rješili problem „manjka učenika“. To je zapravo nuspojava uvođenja državne mature (u velikoj mjeri prilagođene gimnazijskim programima) u hrvatski školski sustav. I naravno, nepostojanja jasnog hrvatskog tržišta rada.

7. kolovoza 2018.

Škola za život

Na stranicama ministarstva 30. ožujka 2018. objavljena je dopuna Javnog poziva za dostavu eksperimentalnih udžbenika i eksperimentalnih nastavnih sredstava za provedbu eksperimentalnoga programa „Škola za život“ s rokom dostave: 1. svibanj 2018.
Uvidom u predmetne kurikulume, na istoj stranici, lako je otkriti da postoji samo jedna službena Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Informatika za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj, NN 22/2018

30. srpnja 2018.

Reforma nakon reforme

Tekstovi koje navodim u uvodu ispisani su u prosincu 2017. i siječnju 2018. i objavljenio na Tribini. Navodim ih kao podsjećanje i prethodnu svojevrsnu prognozu. Nakon pola godine i vi i ja možemo svjedočiti o rečenome.

23. srpnja 2018.

Jutarnji list LOV NA PROSJEK 5,0

Način ocjenjivanja kod nas je perverzna distorzija sustava koja ne samo da uništava smisao obrazovanja, psihu učenika i socijalnu koheziju među njima, nego i odnose unutar obitelji, što se onda prenosi i na posao. Rekao je to poznati sveučilišni profesor komentirajući tekst Jutarnjeg lista o posljedicama pomame za odličnim ocjenama kao ključnom uvjetu za upis u “najbolje” srednje škole, u pravilu gimnazije.

18. srpnja 2018.

Škole i budućnost (integralni tekst)

Ovaj tekst motiviran je jednom TV emisijom s nazivom Škole budućnosti. Trajnu motivaciju održavaju mi nemušti pokušaji (uz silnu potporu medija) naših političara koji nam nude nebulozne projekcije našeg budućeg školskog sustava.

18. srpnja 2018.

Podsjećanje

Ukupni tekst, s naslovom Pravednost iliti novi kriteriji upisa u srednje škole, na Tribini ZPG je objavljen 11. svibnja 2014, a tekst LOV NA PROSJEK 5,0 I AGONIJA UPISA U SREDNJU Zašto talentirani učenik sa samo jednom četvorkom nije dovoljno dobar za upis u niz 'elitnih' gimnazija, 5. srpnja 2018. u Jutarnjem listu.

18. srpnja 2018.

Princip kauzalnosti i budućnost

kauzalnost (srednjovjekovni latinski causalitas: uzročnost, od latinski causa: uzrok),..
Aristotel: Quidquid movetur, ab alio movetur – sve, što se giba ili mijenja, ima uzrok gibanja ili promjene u nečem drugom.
Newtonova fizika tvrdi kako svi fenomeni u vanjskom svijetu moraju imati materijalni uzrok; mjerljivu silu ili polja energije čija je interakcija s fizikalnim objektom uzrok fenomena. … Newtonova fizika je fizika koja se još uvijek uči u školama i još uvijek vrijedi za makroskopski svijet… Premisa Newtonove fizike je kauzalni determinizam.

29. lipnja 2018.

Škole

Ideja općeg obrazovanja vrlo je žilava unatoč dramatičnom porastu novih informacija u svim područjima. Pretpostavljam da se temelji na antičkom modelu obrazovanja (U Akademiji su se osim filozofije proučavale matematika, geometrija, astronomija, govorništvo, muzika, logika ...). Nije zanemarivo spomenuti da je takav tip obrazovanja bio elitistički, a ni to da je broj informacija koje su obilježavala područja neusporediv sa sadašnjim.

29. lipnja 2018.

Margaritas ante porkos

Marinko je Jablan rođen u Puli, ali je Zadar obilježio njegovo odrastanje. Nakon što je obišao svijet poželio je svoja iskustva podjeliti s mladim Zadranima. Njegova ideja bila je savršeno kompatibilna s euforijom vezanom uz kurikularnu reformu i afirmiranje STEM-a. Prvu je razinu zamislio kao druženje učenika i nastavnika sa svjetski poznatim znanstvenicima iz Zadra. Akademik Andrej Dujella (matematika), dr. sc. Igor Mekterović (informatika), dr. sc. Nenad Pavin (biofizika) i dr. sc. Marinko (fizika) tijekom pet predavanja s temama koje su doticale rubne granice današnjih znanstvenih istraživanja pokušali su popularizirati znanost i motivirati nove zadarske generacije prema STEM području preuzevši si i obvezu trajnog djelovanja u Zadru. Sveučilište u Zadru (dr. sc. Leo Marušić ) preuzelo je pokroviteljstvo u realizaciji ideje. Mediji su također popratili (ali samo) najavu realizacije ideje.

19. lipnja 2018.

Naši nasumični pokušaji

Treći dio teksta
Finska je pokazala da obrazovna reforma treba biti sustavna i dosljedna, za razliku od sadašnjih nasumičnih pokušaja intervencija u mnogim zemljama.
Lekcije su kod nas objavljene 2012. godine, iz čega bi se moglo zaključiti da se Pasijeve rječi izravno ne odnose na Hrvatsku. Međutim, budući da je Pasi izvjesno razdoblje boravio u Hrvatskoj,

12. lipnja 2018.

Demokratske promjene u Hrvatskoj

U prethodnom tekstu pokušao sam naglasiti da je budućnost školstva neraskidivo vezana sa stanjem u državi. Zbog toga je posebno važno prepoznati društvenu stvarnost koja presudno odlučuje o budućim zbivanjima u svim segmentima društva. I naravno, o budućnosti školskog sustava.

7. lipnja 2018.

Škole i budućnost

Ovaj tekst motiviran je jednom TV emisijom s nazivom Škole budućnosti. Trajnu motivaciju održavaju mi nemušti pokušaji (uz silnu potporu medija) naših političara koji nam nude nebulozne projekcije nešeg budućeg školskog sustava.

29. svibnja 2018.

Mediji i reforme

U subotu, 19. svibnja 2018. Jutarnji je list na četiri stranice tiskovine objavio glamurozan tekst. Najavi teksta urednik posvećuje jednu stranicu sa slikom koja dočarava atmosferu prošlog stoljeća. Na istoj stranici je i najava:
MAGAZIN RUŠI NAJVEĆI OBRAZOVNI MIT
JE LI ŠKOLA STVARNO ZAHTJEVNIJA NEGO PRIJE
Nekoliko stranica poslije dočekuje nas ista slika. Ovaj put prekriva dvije stranice s još par dramatičnih rečenica.

23. svibnja 2018.

Zaključak

Jezici imaju svoja pravila. Postoje ljudi koja ta pravila ponajbolje poznaju. Ja nisam taj. Zbog toga u tekstovima naglašavam svoje nerazumijevanje, ali upravo s te pozicije pokušavam poslati poruku (primjerima) kako bi se nerazumijevanje moglo premostiti kad bi se uspostavili bolji odnosi među znanostima, ali još važnije s učenicima, primarnim konzumentima poruka.
Glazba i druge umjetnosti imaju svoje jezike komunikacije. Povijest pokazuje da su mnoge poruke suvremnicima bile nerazumljive. Kad kažem suvremenicima, mislim na najkompetentnije u tim područjima. Povijest nam kazuje kako su upravo ti i takvi stručnjaci često bili najnekompetentniji u interpretaciji jezika s kojim su se suočili. To što nisu razumijevali poruke, mali je problem u odnosu na njihovo djelovanje vezano uz anatemiziranje i zatiriranje tog tipa komunikacije.

24. travnja 2018.

Metajezici kemije i fizike

Ovaj tekst upućujem ponajprije kreatorima predmetnih programa (kurikuluma) kemije, nastavnicima, autorima udžbenika i recenzentima udžbenika iz kemije.

19. travnja 2018.

Metajezici

Uvod
iliti nerazumijevanje jezika komunikacije
Tijekom ispisivanja teksta dobih mail od dragog prijatelja Marinka. Citiram:
Upravo pripremam jedno predavanje. Pokušavam nešto smisleno reći o čudesnom kapacitetu ljudskog uma. Put me odveo do Chomskog i njegove teorije jezika gdje sam naišao na misao: izgleda da postoji neka neobična veza jezika, matematike i glazbe.
O istoj temi simpatično se očitovao i slavni dirigent Leonard Bernstein govoreći o politonalnoj glazbi Igora Stravinskog.
Slijedeći trag naišao sam i na rječi Stravinskog:
Napali su me da sam imitator. Korili me da skladam jednostavnu glazbu. Optuživali za napuštanje modernizma. Krivili me za odbacivanje moje ruske baštine. Ljudi koji nikada nisu čuli niti marili za originale optuživali su me za svetogrđe, „argumentirajući“: Klasici su naši! Ostavi klasike na miru!
Moj odgovor svima uvijek je isti: Vi ih „poštujete“, a ja ih volim!

19. travnja 2018.

Testovi i priprema za DM - ZAKLJUČAK

Učenici (i njihovi roditelji) se za vanškolske pripreme odlučuju najčešće zbog osjećaja nekompatibilnosti tema koje, u završnoj godini) odrađuju u školi i onoga što zahtjevaju testovi DM. Dodatni problem stvaraju nastavnici koji do zadnjeg dana nastave inzistiraju na realizaciji programa i, naravno, zaključivanja godišnje ocjene. Učenici stoga ulažu silan napor u želji da im opći uspjeh ne kompromitira količinu bodova potrebnih za upis na željeni fakultet. U takvoj situaciji učenici imaju dva fokusa (učenja). Škole (država) zbog nečega misle da je za pripremu polaganja 3 – 6 predmeta na DM dovoljno tridesetak dana i da se dan dva nakon završetka nastave učenici bez poteškoća mogu fokusirati na novi cilj. To je, naravno, besmisilica.

27. ožujka 2018.

Testovi i priprema za DM

Pažljiviji čitatelji u ispisanim tekstovima lako će otkriti moje ekstremno objavljivanje glede naglašavanja važnosti testova, važnosti škole, važnosti nastavnika, važnosti politike (utjecaja okoline / društva)…u kontekstu utjecaja na odrastanje djece (učenika).

27. ožujka 2018.

Testovi i priprema za DM

Krajem devedestih Zadarsko fizikalno društvo provelo je istraživanje vezano uz ocjene iz fizike nakon prvog polugodišta 1. razreda srednjoškolskog obrazovanja. Pokazalo se da je neuspjeh gimnazijskih srednjoškolaca bio na razini 50%, unatoč odličnim ocjenama s kojima su došli iz OŠ. Podatak se može interpretirati na razne načine. Jedno je, kod nas uobičajeno objašnjenje, u tome da se dogodila tzv. inflacija odlikaša, te da su pristigle ocjene nerealne. Drugo je malo grublje: prethodni nastavnici nisu ih ništa naučili – jer ne znaju. Moguća su i druga objašnjenja, ali nikoga ne zanimaju. Mislim da bi nam istraživanja mogla pomoći u nalaženju pravog odgovora.

7. ožujka 2018.

Testovi i priprema za DM

Uvod
Tekst je (u kontekstu još jednog pokušaja reformiranja hrvatskog školstva) motiviran uvidom u mnoge testove s kojima nastavnici matematike i fizike provjeravaja tzv. usvojenost gradiva (tematskih cjelina).

21. veljače 2018.

Slikovnica

Nedavna događanja u Hrvatskoj motivirala su nastanak ovog teksta.

12. veljače 2018.

Očitovanje na tekst (3. dio)

Uglavnom su se spominjala velika ulaganja i poduzimanje različitih specifičnih mjera, ali nije navedeno ništa što bi pokazalo da će ta ulaganja i mjere doista dovesti do ostvarenja proklamiranih velikih ciljeva i epohalne transformacije školstva.
Ove rečenice jasno pokazuju kako je autor svjestan uloge političara u reformiranju bilo kojeg dijela državnog sustava. Slažem se u potpunosti!

20. siječnja 2018.

Očitovanje na tekst (2. dio)

Na primjer, ulaganja u američko školstvo u proteklih su pedesetak godina povećana čak četvorostruko (uzimajući u obzir inflaciju), ali unatoč tim ogromnim troškovima i očekivanjima, na kraju su postignuća učenika u matematici i čitanju na završetku srednje škole ostala u prosjeku ista.

20. siječnja 2018.

Očitovanje na tekst

U subotu 6. siječnja 2018. Jutarnji je list objavio tekst: FATAMORGANA OBRAZOVNE REFORME Ugledni hrvatski filozof propitkuje dosege ulaganja u unapređenje školskog sustava.

16. siječnja 2018.

Posebno stručno povjerenstvo (PSP)

Prethodni tekst priveo sam kraju sa zaključkom: bit će sve kao i prije! Sada dodajem – ako se nastavi djelovanje koje se naslućuje. Svoje ideje / vizije hrvatskog školskog sustava objavio sam u Heraklitu mračnom … bez odjeka u Hrvatskoj. Ipak nastavljam dalje, sada na ovaj način. Iz tog svijeta šaljem poruke sa željom da ovaj pokušaj (početka nove!) reforme hrvatskog školskog sustava uistinu zaživi.

10. siječnja 2018.

Posebno stručno povjerenstvo (PSP)

Vlada je u srijedu konačno osnovala novo Posebno stručno povjerenstvo (PSP) za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije pri Uredu predsjednika Vlade. Premijer Andrej Plenković, sukladno najavama, predsjedat će PSP-om, a članovi će biti Blaženka Divjak, Vesna Bedeković, Zvonko Kusić, Dario Vretenar, Ružica Beljo Lučić, Miloš Judaš, Neven Hrvatić, Frane Staničić, Jasminka Buljan Culej i Suzana Hitrec.

29. prosinca 2017.

Summary

Ispisujući prethodne tekstove pokušao sam na prvom mjestu naglasiti važnost i odgovornost političkog djelovanja u reformiranju hrvatskog školskog sustava. Budući da neuspješno djelovanje hrvatskih političara (u pokušajima stvaranja kvalitetnog obrazovnog sustava) možemo pratiti od stvaranja Republike Hrvatske postavio sam pitanje (sebi i vama) zašto je to tako bilo? U analizi zadnjeg neuspješnog pokušaja mijenjanja našeg školskog sustava pokušao sam pronaći i odgovor(e).

29. prosinca 2017.

Sveobuhvatna reforma, 4. dio

Ovo putovanje, tragom jedne obične vijesti, na čudan me način vratilo u nedavnu prošlost i ne mogu se obraniti od misli koje nailaze. Stoga nastavljam.
Argumente za nastavak putovanja potražio sam u Enciklopediji.
akademski i znanstveni stupnjevi, zvanja i znanstvene kvalifikacije što ih daju visoka učilišta (sveučilišta, fakulteti, umjetničke akademije) na temelju uspješno završenih preddiplomskih, diplomskih i poslijediplomskih studija te postignuća u području znanosti. Neki su se akademski stupnjevi očuvali stoljećima, npr.: bakalaureat, licencijat, magisterij i doktorat.

20. prosinca 2017.

Sveobuhvatna reforma, 3. dio

U prethodnom sam dijelu komentirao tzv. svečanu konferenciju 'Hrvatski kvalifikacijski okvir - prilika za kvalitetnu provedbu cjelovite reforme obrazovanja' s pozicije ne/razumijevanja hrvatskog jezika.
U nastavku ću s iste pozicije komentirati organizatore konferencije.

20. prosinca 2017.

Sveobuhvatna reforma, 2. dio

Treću godinu održava se svečana konferencija 'Hrvatski kvalifikacijski okvir - prilika za kvalitetnu provedbu cjelovite reforme obrazovanja'. Organizira ju Nacionalno vijeće za razvoj ljudskih potencijala uz podršku Ministarstva znanosti i obrazovanja.
Na konferenciji su predstavljeni ciljevi razvoja i osposobljavanja s naglaskom na Hrvatski kvalifikacijski okvir kao instrument za provedbu obrazovne reforme na svim razinama - od strukovnog pa do cjeloživotnog učenja.

12. prosinca 2017.

Nova kurikularna reforma

Prije skoro tri godine započela je tzv. cjelovita kurikularna reforma.
Promišljajući promjene i mogućnosti mijenjanja u našem školstvu zaključio sam kako je većina problema generirana brojem i preopsežnim predmetnim programima . Zbog toga sam u potpunosti podrža(va)o nastupajuću kurikularnu reformu, nadajući se da je to samo prvi korak (ukupne / cjelovite) reforme hrvatskog školstva.

29. studenog 2017.

Repetitio est mater studiorum

Ova (latinska?) mudrost, sažeta u četiri riječi, prati nas na razne načine od prvog ulaska u školu. Ja sam je proživljavao kroz: uči, uči sine…neki drugi mnogim repeticijama tijekom školovanja. Danas se objavljuje kroz instrukcije i domaće radove.
Ovakva pedagoška (!?) praksa temelji se na navedenoj mudrosti. Međutim, takva praksa u sukobu je s navedenim prijevodom ove latinske sentencije i puno je bliža prijevodu:
Ponavljanje je majka učenja!

23. studenog 2017.

Παιδεία i πολτεία - Pajdeja i politeja

Tekst je motiviran aktualnim reformskim događajima u Hrvatskoj. Uporište sam našao u prošlosti i tekstu Mirka Jozića: Pajdeja u Platonovoj državi (Latina&Graeca, nova serija / 2011, br. 19.).

5. srpnja 2017.

Džingis kan

Zadnjih nekoliko mjeseci svjedočili smo hrvatskoj inačici predstave - Car je gol. Mislim da su svi sudionici i gledatelji na kraju odahnuli, jer uistinu se objavila golotinja koje se svi srame osim tzv. pobjednika.

16. veljače 2017.

Peticija Stop plagiranju u Hrvatskoj

Zadnjih par mjeseci Hrvatska se polarizira i na znanstvenoj razini. Riječ je naravno o prijeporu oko toga je li ili nije naš ministar preuzimao neke dijelove / djeliće, već objavljenih radova, i bez citiranja prilagao svojim znanstvenim radovima.
Takvo se preuzimanje, u mnogim područjima, naziva – plagiranje.

9. veljače 2017.

Kreativnost

Ovaj tekst nastao je kao reakcija na medijsku, znanstvenu i političku popularizaciju kreativnosti u razdoblju naših pokušaja mijenjanja postojećeg školskog sustava. Lakoća s kojom su svi rabili (i rabe dalje) kreativnost naslućivala mi je potpuno nerazumijevanje, ne samo navedenog pojma, nego i nerazumijevanje funkcioniranja našeg školskog sustava.

16. studenog 2016.

Suvremeni pristup odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika

Nekad davno „odradio sam” prirodoslovno obrazovanje. U tom razdoblju prepoznao sam obilježja (metodologiju) znanosti.
Na početku se definira predmet istraživanja.
Nakon toga definiraju se karakteristične veličine predmeta istraživanja.
Tada nastupa mjerenje (utvrđivanje odnosa između veličina) i …
izvođenje zakona koji će predvidjeti buduća ponašanja sustava.
I nevjerojatno jasno upamtio sam

2. studenog 2016.

Nikoga ne zanima zadarsko iskustvo u reformi obrazovanja

Kad sam se prijavio za rad i tzv. ekspertnoj skupini, pokazalo se da moja prijava nije udovoljila kriterijima. Činjenica je da stručni tim Zadarske privatne gimnazije prije pet godina kreirao reformski pšrogram te da imamo neprocjenjivo iskustvo. No, čini se da to nikoga ne zanima.

22. srpnja 2016.

Fizičko rasterećenje

3. dio
Uvod
Drugi dio priče o rasterećenju postavio sam na Tribinu ZPG za sve čitatelje koji nisu upućeni u davna zbivanja. Procijenio sam da je aktualna i četiri godine poslije, pokušavajući naglasiti kako kod nas uvijek postoje tzv. znalci, koji zbog nečega ne žele vidjeti očito.

24. lipnja 2016.

Fizičko rasterećenje

2. dio
Ovaj dio započet ću s jednim, sada već davnim, medijskim očitovanjem prof. dr. Vedrane Spajić Vrkaš.
Priloženi komentar ispisao sam u rujnu 2012.
Naši učenici imaju 25% manju satnicu od europskih
U navedenom tekstu prof. dr. Vedrana Spajić Vrkaš zagovara tezu kako naši učenici uopće nisu preopterećeni školskom satnicom …

23. lipnja 2016.

RASTEREĆENJE

Zagovara se rasterećenje učenika, a događa se suprotno
je naslovnica kojom je Glas Slavonije popratio predstavljanje knjige dr. sc, Emerika Munjize: Paradoks (pre)opterećenosti učenika osnovne škole (objavljeno 5. svibnja 2016.).
Sličnu priču, o austrijskoj reformi, čuo sam od Gustava Jaekela (2005.), tada ravnatelja srednje škole u Eisenertzu, a čini se da se isto ponavlja u našoj kurikularnoj reformi.
Budući da ne bi trebalo sumnjati u stručnu kompetentnost kreatora novih programa upitao sam se u čemu je problem, jer očito mi je da se događa nesporazum oko razumijevanja pojma – rasterećenje.
Polazeći od te pretpostavke pokušat ću se, u tekstu koji slijedi, zabavljati rješavanjem tog paradoksa .

20. lipnja 2016.

Zašto učiti fiziku?

Ovaj tekst motiviran je tekstom Zdravke Martinić Jerčić: Zašto učiti starogrčki? (Latina et Graeca, 2016, br. 28), i uvod je u komentar radnog prijedloga kurikuluma fizike.

U tekstu autorica nudi mnoštvo argumenata s kojima na zanimljiv način čitateljima osvješćuje potrebu za učenjem starogrčkog jezika. Mislim da bi s istim pitanjem (i odgovorima) trebao počinjati svaki predmetni kurikulum.

26. travnja 2016.

Razmišljanje o učenju

Riječ učenje imenica je nastala iz glagola učiti. Iz toga se može zaključiti kako je riječ o nekakvom procesu (radnji). Budući da svaka radnja ima nekakvu svrhu i ovdje možemo pretpostaviti da postoji nekakav „proizvod”. Recimo da je to – znanje (naučenost).

1. travnja 2016.

Priprema za ispisivanje kurikuluma

Riječ učenje imenica je nastala iz glagola učiti. Iz toga se može zaključiti kako je riječ o nekakvom procesu (radnji). Budući da svaka radnja ima nekakvu svrhu i ovdje možemo pretpostaviti da postoji nekakav „proizvod”. Recimo da je to – znanje (naučenost). Uvriježeno je mišljenje kako je proces (učenja) isključivo vezan uz ustanove (formalno učenje), iako se u zadnje vrijeme afirmiraju i drugi tipovi učenja: neformalno i informalno.

22. ožujka 2016.

UČENJE 1.dio

Riječ učenje imenica je nastala iz glagola učiti. Iz toga se može zaključiti kako je riječ o nekakvom procesu (radnji). Budući da svaka radnja ima nekakvu svrhu i ovdje možemo pretpostaviti da postoji nekakav „proizvod”. Recimo da je to – znanje (naučenost). Uvriježeno je mišljenje kako je proces isključivo vezan uz ustanove (formalno učenje), iako se u zadnje vrijeme afirmiraju i drugi tipovi učenja: neformalno i informalno.

8. ožujka 2016.

Talentiranost

Dragi posjetitelji Tribine ZPG, zbog tehničkih problema nastavak (moje) priče o talentiranosti malo je kasnio. Zbog toga sam se odlučio dovršiti tekst (svoje promišljanje darovitosti u kontekstu hrvatskog iskustva).
Zaključak odgađam očekujući tekst jednog briljantnog dečka kojega već čeka posao u Parizu, unatoč tome što će diplomirati tek u rujnu.

3. kolovoza 2015.

Gimnazija 5.dio

Model evaluacije (programa)

Model evaluacije koji predlažem već postoji na našim fakultetima. Naime, evaluacija fakultetskih programa temeljena je na tzv. ECTS bodovanju .
Ako pretpostavimo da bi se, tijekom mijenjanja školskog sustava (na ovaj način), „u igri“ moglo pojaviti desetak (i više) modela gimnazijsko/strukovnog obrazovanja, mislim da ne bi bio veliki problem da se (u prethodnom razdoblju) definira i ECTS struktura valorizacije svakog modela (u obveznom i izbornom dijelu).

9. lipnja 2015.

Reforma (prvi zaključci)

Jutarnji list od 27. svibnja, 2015., iz pera novinarke Mirele Lilek, objavljuje tekst:

Prvi zaključci u provedbi velike reforme hrvatskog školstva
Talentirani učenici moći će pohađati više razrede

i prve naznake nerazumijevanja reforme (komentar Nikice Simića)

7. lipnja 2015.

Gimnazija 4. dio

Pogledajmo na kraju moguće modele temeljene na uvodnim pretpostavkama:
a) treba smanjiti broj predmeta,
b) smanjiti tjedno opterećenje učenika, tj. pronaći „optimalno opterećenje“,
c) DM kriterij upisa na fakultete
d) fakulteti određuju relevantne predmete za upis i sudjeluju u kreiranju DM ispita.

1. Država određuje tri predmeta nužna za polaganje DM.
2. Tri (do četiri) predmeta definiraju se modelom. Recimo da se radi o prirodoslovnom modelu, prirodno je pretpostaviti da da se radi o matematici, fizici, informatici, kemiji i biologiji .
3. Predmete koji se ocjenjuju (do broja deset) predlaže/određuje škola.

26. svibnja 2015.

Gimnazija 3.dio

Danas (17. 05. 2015.) mediji objavljuju, po tko zna koji put, kako je uspjeh naših učenika na PISA (i drugim međunarodnim) mjerenjima, jako skroman (prije svega u matematičkoj i prirodoslovnoj pismenosti).
Igrajući na „prvu loptu“ za očekivati je da ćemo zbog toga (možda) rješenja nalaziti u povećanom broju sati u matematici i prirodoslovlju (upravo to očekujem od novih reformatora).

25. svibnja 2015.

Gimnazija 2. dio

Pogledajmo dalje, koje su moguće posljedice primjene takvog modela. Prva je:
1. Sve gimnazije odjednom postaju samo „jedna“.
Ako država (preko DM) propiše svoje minimalne uvjete, a učenici biraju predmete usklađene sa svojim željama (i mogućnostima), svaka gimnazija tada svim učenicima nudi mogućnost izbora bilo kojeg fakulteta . I osigurava uvjete za realizaciju njihovih želja/mogućnosti.
Nazivajući ovaj „korak“ strukturnim, prije svega mislim na broj predmeta koji bi učenicima osiguravali uspješno daljnje školovanje .

14. svibnja 2015.

Gimnazija 1. dio

Ovih dana formira se povjerenstvo od jedanaest (11) članova koje će u dolazećem vremenu preuzeti odgovornost za kreiranje Nacionalnog kurikuluma za gimnazijsko obrazovanje. Naglasak bi se trebao staviti na kreiranje predmetnih, međupredmetnih i modularnih kurikuluma.

10. svibnja 2015.

Asocijativni prostor 2. dio

Pretpostavimo li sada da su asocijativni prostori (učenika) solidno popunjeni, ipak ih moramo nekako razlikovati. Prvu pretpostavku u razlikovanju vezujem uz – kapacitet.

13. travnja 2015.

Asocijativni prostor

Još jedno glasno razmišljanje predmirovinskog učitelja
Pokušavajući dokučiti korjene problema učenja krenuo sam u asocijativni prostor. Spomenuvši sintagmu prijatelju, za trenutak je bio zbunjen, što mi je bio znak da se radi o nečemu što se ne rabi često u komunikaciji ovog tipa.

6. travnja 2015.

Jedno promišljanje - problema

problem (lat. problema: prijeporno pitanje < grč. πρόβλημα). 1. Ono što izaziva nedoumicu ili nepriliku; poteškoća, briga. 2. Sporno pitanje, teorijsko ili praktično, koje zahtijeva mnogo razmišljanja ili vještine da se nađe pogodno rješenje. 3. U enigmatici, zagonetka koju treba riješiti. 4. U šahu, iskonstruirana pozicija na temelju koje treba postići određeni cilj (najčešće matirati crnoga kralja) u određenom broju poteza.

30. ožujka 2015.

Logika i Strategije

Jedan pogled na buduće promjene
Ovih dana najavljuje se početak provedbe Strategije znanosti, obrazovanja i tehnologije. Vlada je imenovala devetočlano povjerenstvo za provedbu. Iz najava se može naslutiti da je prvi korak vezan uz - kurikularnu reformu. Budući da je to širok pojam pogledao sam Javni poziv za prijavu kandidata za voditelja i pet članova Ekspertne radne skupine za provođenje Cjelovite kurikularne reforme, pokušavajući dokučiti kojim smjerom će krenuti reforma.

26. veljače 2015.

Diskriminacija

Anić, Goldstein: Diskriminacija 1. Nejednakost u tretiranju stvari, pojedinaca i grupa zbog raznih razloga (rasna, nacionalna, socijalna), 2. pravn. Postupak kojim se unaprijed ograničuje prava građanina ili naroda; obespravljivanje.
Ustavni sud Slovenije nedavno je donio odluku koju „naši forumaši“ komentiraju kao „stravu u Sloveniji“. Odluka se odnosi na izjednačavanje prava učenika iz privatnih škola s pravima učenika u javnim školama.

26. veljače 2015.

Međupredmetne teme

Tekst je pisan u vrijeme „radne verzije“ NOK-a, dakle prije usvajanja NOK-a (2011.)

10. rujna 2014.

Indiferentnost

Poslije deset godina «vratio sam se u razred». Situacija mi je bila više nego zanimljiva. Djecu poučavam matematiku i fiziku u programima od prvog do četvrtog razreda u dva (naša eksperimentalna) smjera (humanistički i prirodoslovni). U prirodoslovnom smjeru su odjeljenja od tri do devet učenika, a u humanističkom su odjeljenja s više od dvadeset učenika. Uvid u to kako se radi u drugim školama i dalje imam, dijelom zbog prijelaza učenika iz drugih škola u našu, a dijelom pomažući djeci i iz drugih škola.
Čini se da posla ima.

20. lipnja 2014.

Mudrost iliti moj zadnji osvrt na Strategiju

Svi koji citiranjem («tuđe pameti») pokušavaju «svoju istinu» prikazati neupitnom (i biti barem jednako pametni) ulaze u prostor koji je ipak samo – «osobno interpretativan». Ovaj tekst g. Relje Seferovića me je uznemirio zbog ekstremne različitosti u postupanju onih prije i ovih sada koji odlučuju – na istom prostoru.

13. svibnja 2014.

Pravednost iliti novi kriteriji upisa u srednje škole

Vrlo često se iz usta našeg ministra moglo čuti (parafraziram) «učite djeco jer znanje je moć». Orwell se zaigrao sa suprotnošću i objavio da je «neznanje moć», a ovih dana na našem radiju ide emisija «znanje je krhko».

11. svibnja 2014.

Državna matura

Vas, oko 33 000, uskoro pristupa polaganju ispita državne mature. Pretpostavljam da ste u zoni «velikog stresa». Ovim svojim prilogom pokušat ću vam ponešto olakšati situaciju. Zadaci sa svih prethodnih ispita DM su vam dostupni na stranicama NCVVO-a.

1. travnja 2014.

Matematička pismenost

PISA istraživanje od 2006., kada smo se uključili u projekt, izaziva kod nas medijsku pozornost, u pravilu nakon «loših rezultata» naših učenika na PISA mjerenjima. Budući da su nakon tri mjerenja (2006., 2009., i 2012.) izostali relevantni (osim novinarskih) komentari i analize, od naših prosvjetnih djelatnika... učinilo mi se zabavnim krenuti u tu «priču».

23. veljače 2014.

Strategija svih strategija 4

U našim školskim dokumentima vrlo često susrećemo pojmove i sintagme čije značenje se uzima kao «samo po sebi jasno». Početkom ovog stoljeća aktualiziran je kurikulum (neki tvrde kako je ispravnije reći – kurikul). Budući da se radilo o «novom pojmu» netko se domislio kako bi bilo dobro pojasniti ga. I 2007. objavljena je knjiga (s oko 400 stranica), «Kurikulum», koju je priredio V. Previšić u izdanju ŠK.

29. listopada 2013.

Strategija svih strategija 3

U prethodnom tekstu sam spomenuo, uspoređujući Strategiju s Ustavom, kako «operacionalizacija» ne bi trebala biti neposredni dio Strategije. Međutim, budući da su u (ovoj) Strategiji ispisni ciljevi i mjere (svojevrsna operacionalizacija) i oni su u «javnoj raspravi», pa pogledajmo kako to meni izgleda.

8. listopada 2013.

Strategija svih strategija 2

Čini se da je sada trend «biti pametan» govoreći nešto što je poznato već dvadesetak godina.

8. listopada 2013.

Strategija svih strategija

Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije

Nikica Simić, prof. savjetnik

2. listopada 2013.

Vremeplov - Tekst iz 2007.

Nikica Simić, prof. savjetnik
Osnivač i ravnatelj Zadarske privatne gimnazije

2. listopada 2013.

Tuđa pamet

JUTARNJI LIST 20. rujna 2013.
Karmela Devčić
Intervju s barunicom Greenfield, najvažnijom znanstvenicom za mozak

27. rujna 2013.

Otvoreno pismo pomoćnici ministra Sabini Glasovac, prof

U ovom trenutku u Hrvatskoj djeluje 41 privatna srednja škola i desetak osnovnih privatnih škola. Ne poznajem niti jednog osnivača koji misli da mu je «država bila od pomoći», od osnivanja i dalje u radu. Dapače, rijetki ne govore da su najveće poteškoće u radu imali u komunikaciji s «državom».

20. rujna 2013.

MATEMATIKA – razmišljanje Antonija Supičića

Važnost matematike u ukupnom obrazovanju djece je neupitna i mogao bih je dugo argumentirati. Međutim, poznato je i to da je učenje matematike djeci jedan od najvećih problema. To primjećujem svakodnevno u neposrednoj komunikaciji s učenicima.

21. svibnja 2013.

Adolescenti – razmišljanje psihologinje Sandre Zelić

Koliko su ljudi, danas pogotovo, istinski prisutni jedni za druge? Koliko slušaju i čuju ono što im sugovornik uistinu želi reći, a koliko zapravo opterećeni svojim svakodnevicama u kojima su prisutni strah, sumnja, tjeskoba današnjeg življenja, otuđenost od sebe samih, a time i od drugih.

16. svibnja 2013.

Razmišljanja Žakline Kutija

Ovo je tekst nastao iz moje potrebe da barem dio onoga što mislim kažem, a onda za ravnatelja da ga pročita i misli o vrijednosti ili bezvrijednosti teksta - što god to značilo, a tek onda možda drugačije postavljen kao pojašnjenje za novinski članak – Što i Kako?!

9. svibnja 2013.

Kompetencije

Dragi «klikaši», vrijeme je da vas obavijestim da su moje školske priče pri kraju i da sve ispisano pokušavam staviti u «knjigu».

10. travnja 2013.

Natjecanja - razmišljanja i iskustva Nikice Simića, 4. dio

Prirodno je da se, ulazeći u neki posao, od posla nešto i očekuje. Ako pretpostavimo da su (predmetna) natjecanja posao u koji država ulaže nekakav novac, za očekivati je da država zna što dobiva za uzvrat.

14. ožujka 2013.

Natjecanja - razmišljanja i iskustva Nikice Simića, 3. dio

U svakom razredu postoji poneki učenik kojega njegov poseban interes za nešto ili njegova posebna sposobnost izdvaja iz grupe. Njegova drugačijost se prihvaća na različite načine, što najčešće ovisi o njegovim socijalnim vještinama. Međutim, u toj dobi teško je očekivati da ih dijete posjeduje u «dovoljnoj količini» da svoju drugačijost može afirmirati u grupi. Budući da to najčešće nije u stanju, povlači se u svoj svijet, osjećajući da ga nitko ne razumije. Zapravo, problem je u tome što osjeća samo to da nema odgovarajućeg sugovornika.

14. ožujka 2013.

Natjecanja - razmišljanja i iskustva Nikice Simića, 2. dio

Upravo sam dobio vijest da je naša učenica «osvojila prvo mjesto» na županijskom natjecanju iz španjolskog jezika. Pričali smo dugo i vrlo ugodno prije nastupa. Pokušao sam joj osvijestiti druge aspekte natjecanja, ali sam siguran da će ovih dana plesati od sreće.

11. ožujka 2013.

Natjecanja - razmišljanja i iskustva Nikice Simića, 1. dio

Ovih dana zahuktava se natjecateljski pogon. Nakon održanih školskih natjecanja, organiziraju se županijska i državna natjecanja i smotre. Ponajbolji natjecatelji kasnije predstavljaju Hrvatsku i na međunarodnim natjecanjima.

1. ožujka 2013.

Djeca – razmišljanja i iskustva Nikice Simića, 4. dio, - Izgubljene generacije

Jednom je jedan američki predsjednik rekao: «Ne pitajmo se što nam je dala država, upitajmo se što smo mi dali državi!». Matica Zadrana svoje djelovanje najavljuje sa sličnim motom.

25. veljače 2013.

Djeca – razmišljanja i iskustva Nikice Simića, 3. dio

Otvarajući ovu temu mislio sam da je mogu, s pozicije roditeljskog i iskustva nastavnika, «odraditi s lakoćom». Međutim, pokazuje mi se da sa svakom novim kutom «sagledavanja djece», otvaram nove prostore. Priču (o djeci) sam zamislio kao pokušaj osvješćivanja, i roditeljima i nastavnicima, bogatog unutrašnjeg života djece koji značajno utječe na njihove motivacijske okidače1.

21. veljače 2013.

Djeca – razmišljanja i iskustva Nikice Simića, 2. dio

Čitati sam naučio uz Politikin Zabavnik i prije škole. Ne sjećam se kako nam je dolazio u ruke. Valjda su nam ga roditelji nekako podvalili. Zabavno je spomenuti i to da se radilo o tekstovima na ćirilici.

21. veljače 2013.

Djeca – razmišljanja i iskustva Nikice Simića, uvod - 1. dio

Svaka rasprava, razgovor,…pa i svaka priča trebala bi početi s «dobro definiranim pojmovima». U ovom slučaju radi se o djeci. Budući da je spektar tog pojma nevjerojatan moja razmišljanja bit će, u najvećoj mjeri, temeljena na osobnom, roditeljskom i nastavničkom iskustvu. Da bi se mogao, koliko toliko, razumjeti «moj svjetonazor» i ovo što pišem, moram se vratiti u svoje mlade godine.

12. veljače 2013.

Roditelji – razmišljanja i iskustva Nikice Simića, 2. dio

Riječ roditelj u doslovnom smislu ima značenje «oni koji su rodili». U ovom slučaju se odnosi na ljudski rod i uključuje i mušku stranu.

8. veljače 2013.

Roditelji – razmišljanja i iskustva Nikice Simića

Ovih dana eskalira medijsko problematiziranje tzv. peticije udruge nastavnika. U medijima se izmjenjuju sugovornici s raznim i mnogim argumentima pokušavajući dokazati opravdanost svojih stavova.

6. veljače 2013.

Licemjeri – razmišljanja i prisjećanja Nikice Simića

Riječ licemjer nam dolazi iz grčkog i ima više značenja.

3. veljače 2013.

OPTEREĆENJE

Nedavni prosvjedi francuskih nastavnika aktualizirali su i ovaj davno pisani komentar.

31. siječnja 2013.

Nastavnici i roditelji – razmišljanja i prisjećanja Nikice Simića - 4. dio

U studenom prošle godine Udruga nastavnika pokrenula je peticiju u kojoj traže reformiranje sustava pedagoških mjera. Na peticiju sam se osvrnuo na ovoj Tribini

31. siječnja 2013.

Nastavnici i roditelji – razmišljanja i prisjećanja Nikice Simića - 3. dio

Ryan Asbjörn, norveški učitelj i ravnatelj eksperimentalne škole u Oslu, na jednom je međunarodnom pedagoškom skupu izveo ovakvu usporedbu.
Sudionicima je pokazao divan crveni cvijet.
- Vidite ovaj cvijet. Lijep oblik, lijepa boja, lijepo miriše.
I onda je cvijet položio na grafoskop te ga projicirao na platno.
- Što sada vidite? Tamnu mrlju, obrise oblika bez boje i mirisa. To vam se događa sa životom kad uđe u školu.

21. siječnja 2013.

Ćikalica

Pričica NS
kojom pokušava reći što sve može profilirati djecu u učionici

17. siječnja 2013.

Nastavnici – razmišljanja i prisjećanja Nikice Simića - 2. dio

Prvi put riječ «reforma» čuo sam kada je Tito najavio «privrednu reformu». Shvatio sam da se radi o nekakvom mijenjaju sustava, ali ne i to što se treba mijenjati i zašto. Godine su prolazile a «moj život» se nije mijenjao. Mislim da sam poslije slušao kako reforma - nije baš uspjela.

17. siječnja 2013.

Nastavnici – razmišljanja i prisjećanja Nikice Simića - 1. dio

W. Glasser je napisao knjigu o ulozi nastavnika (u kvalitetnoj školi), Pasi Sahlberg je jedno poglavlje «Lekcija» posvetio nastavnicima, a naš bivši ministar Fuchs uspjeh implementacije NOK-a temelji na: «Pretpostavka za kvalitetno provođenje NOK-a je visoka kompetentnost nositelja odgojno-obrazovnog rada. » (NOK, str. 12.)

15. siječnja 2013.

Samovrjednovanje – razmišljanje Nikice Simića, 3. dio (31.01.2011)

Tijekom svog “radnog vijeka” promijenio sam više “zbornica” i na kraju došao u poziciju “kreiranja” jedne. Ravnatelji u javnim školama uglavnom preuzimaju već “formirane zbornice”. Svojim načinom vođenja mogu samo donekle (pozitivno) utjecati na već uspostavljenu dinamiku međusobnih odnosa i odnosa prema radu. Negativan utjecaj ravnatelja vrlo brzo daje rezultate (ima i toga).

7. siječnja 2013.

Samovrjednovanje – razmišljanje Nikice Simića, 2. dio (31.01.2011)

Ovim pitanjima smo se približili problemima na koje škole mogu utjecati. Međutim, veliki dio odgovora se nalazi u domeni «države» i u ovom trenutku vrlo male su mogućnosti škola da mijenjaju stvarnost. Mislim da upravo zbog toga postoje «brojčane» ocjene u ovom Upitniku.

7. siječnja 2013.

Samovrjednovanje – razmišljanje Nikice Simića, 1. dio (31.01.2011)

Uvođenju državne mature u naš školski sustav prethodilo je osnivanje Nacionalnog centra za vanjsko vrjednovanje. NCVV se sada, od osnivanja, javlja u ulozi generatora smjernica promjena hrvatskog školskog sustava. Pokazalo se da je njegova uloga postala izuzetno važna u definiranju programskih okvira i poželjnih (predmetnih) ishoda, ali i u trasiranju putova prema ishodima (predmetni kurikulumi) – najviše zato što još uvijek ne postoje predmetni kurikulumi (osim kurikuluma za zdravstveni i građanski odgoj).

6. siječnja 2013.

NOK – komentar Nikice Simića iz 2010. - 2. dio.

U NOK-u se na puno mjesta ističu kompetencije. Kad se prije desetak godina u našem školstvu aktualizirao termin kurikulum većina prosvjetnih djelatnika bila je u najmanju ruku zbunjena. Riječ se koristila kao «sama po sebi jasna», ali je zbunjenost trajala pa je 2007., u izdanju Školske knjige, nastala knjiga «Kurikulum». Mislim da se na sličan način koristi i termin kompetencija. Da ne bude zabune o čemu se radi, pogledajmo što piše u rječniku.

2. siječnja 2013.

NOK – komentar Nikice Simića iz 2010. - 1. dio.

Broj klikova na Tribini ZPG me ohrabruje za ovaj nemijenjani i skraćeni tekst, od prije dvije godine, čini mi se aktualniji nego prije. Stoga ga nudim «najhrabrijima».

28. prosinca 2012.

Recesija i privatne škole – razmišljanje Nikice Simića

Svjetska gospodarska kriza ostavlja duboke tragove i u Hrvatskoj. Recesija kod nas «službeno traje» od objave bivšeg premijera, dakle skoro četiri godine. Ni prije nam nisu «cvjetale ruže», ali ovaj recesijski period jasno je objavio našu «carsku golotinju».

25. prosinca 2012.

Komentar Nikice Simića – temeljen na tekstu u SD od 21. 12. 2012.

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta najavilo je početkom ove školske godine (2012./2013.) ukidanje polugodišnjeg ocjenjivanja. Ideja mi je bila vrlo zanimljiva, jer sam na stanovištu kako ocjene proizvode stres, a ne mogućnost «motiviranja za učenje». Naravno, budući da većina nastavnika predugo živi u sustavu ocjenjivanja teško je bilo pretpostaviti da će se ideja prihvatiti, u najmanju ruku, «bez komentara». Međutim, iznenadilo me upravo to što ozbiljnijih primjedbi i medijski popraćenih komentara, na najavu i kasniju odluku – uopće nije bilo. Sve do sada (tekst u Prilogu).

24. prosinca 2012.

Komentar Nikice Simića

Ovih dana Jutarnji list je posvetio veliku pozornost «formuli» za rješavanje problema «nerealno velikog broja superodlikaša s maksimalnim brojem bodova koji svake godine navale na gimnazije» objavljujući tekstove na tu temu (21., 22. studenoga, te 5. i 6. prosinca). Autor «formule» je prof. dr. sc. Vedran Mornar, profesor na Fakultetu elektrotehnike i računarstva. «Formula» ima potporu Ministarstva i čini se da bi se mogla «aktivirati» već u slijedećim upisima u srednje škole.

18. prosinca 2012.

Spolni odgoj i kako ga provodi Zadarska privatna gimnazija

Ovih dana jedna je školska tema dobila veliku pozornost u medijima. Riječ je o kurikulumu zdravstvenog odgoja, koji je ove školske godine uveden u školski sustav. Kurikulum je priredila eminentna stručna skupina i teško je naći primjedbu u tehničkom dijelu kreiranja kurikuluma, čak i u tehničkom dijelu edukacije budućih edukatora. Pokazuje se, nažalost, kako je «svjetonazorsko razlikovanje» u interpretaciji 4. modula kurikuluma zdravstvenog odgoja doveo do podjele Hrvatske.

18. prosinca 2012.

Politika u hrvatskom školstvu - sjećanja i promišljanja Nikice Simića (1. dio)

Jednom zgodom u HRT emisiji «Ni da, ni ne» upitao sam učenicu trećeg razreda gimnazije «zašto ide u školu?». Odgovor je bio brzi i očekivan - «želim završiti fakultet, zaposliti se i …». Brzo sam je upitao «a koji fakultet ti to garantira?», i dobio još brži odgovor – «nijedan!»
Mislim da se tu negdje treba potražiti odgovor za sadašnji odljev mozgova iz Hrvatske.

14. prosinca 2012.

Učenici, studenti i sustav - razmišljanja Nikice Simića

U zadnje vrijeme se u medijima često spominju «loši rezultati našeg školskog sustava», na svim razinama (PISA mjerenja, U21 Ranking of National Higher Education Systems 2012), a ankete pokazuju da se učenici završnih razreda osnovnih škola izjašnjavaju kako ne vole školu, njih oko 90%. Objašnjenja toga su najčešće na razini prebacivanja krivnje.

15. studenog 2012.

Programi i udžbenici - razmišljanja Nikice Simića

Udžbenici se pišu nakon definiranja predmetnih programa
Moj prvi susret s problematikom programa osvješćen je na dramatičan način ulaskom u razred informatičara (u vrijeme Šuvarove reforme)

15. studenog 2012.

REFORMA SUSTAVA PEDAGOŠKIH MJERA peticija - Komentar Nikice Simića

Ovih dana hrvatskim školama kruži tekst s pozivom na peticiju.
Tekst s peticijom uputila je Udruga nastavnika i može se naći na stranicama Udruge

15. studenog 2012.

Škola i privatna škola - razmišljanja Nikice Simića

Škola

Anić, Goldstein: Rječnik stranih riječi
1. obrazovna i odgojna ustanova gdje se kolektivno stječe osnovna pismenost, znanja iz znanosti i umjetnosti i vještine iz određenih struka
lat. schola, grč. skhole: slobodno vrijeme iskorišteno za učenje

28. svibnja 2012.

Varanje - razmišljanja Nikice Simića

Pitanja koje si postavljam jako dugo, zapravo od svojih školskih dana, su vezana uz «prepisivanje». U to vrijeme krilatica «snađi se druže» često se spominjala u mnogim situacijama i u simpatičnom kontekstu. Grci su čak prema takvoj vještini snalaženja imali vrlo afirmativan odnos, metisom opisujući pronalaženje najizravnijeg puta za postizanje svojeg cilja. (Marcel Detienne i Jean-Pierre Vernant: Lukava inteligencija u starih Grka). «Nastavljajući niz» na kraju lako pronalazimo Machiavellijevo – sve je dozvoljeno na putu do cilja.

17. svibnja 2012.

Državna matura - razmišljanja Nikice Simića

DM je naša stvarnost i od kada je uvedena neprekidni je «kamen spoticanja». Uvedena je, dijelom i pod utjecajem europskih iskustava. Dr. Petar Bezinović je tada bio voditelj projekta kreiranja i uvođenja DM u naš školski sustav. Mnoga prethodna istraživanja njegovih timova pokazivala su kako će «dobre strane» u konačnici prevladati i pomaknuti sustav u dobrom smjeru – i krenulo se u realizaciju projekta.

17. svibnja 2012.

Vrjednovanje - razmišljanja Nikice Simića

Ulaskom u školu djeca ulaze u sustav vrjednovanja. Ocjenjuje se razina svladavanja predmetne nastave i vladanje. Najčešći način vrjednovanja u predmetnom dijelu su brojčane ocjene, a u odgojnom dijelu su ocjene opisnog tipa. Iz definicije škole, kao odgojno obrazovne ustanove to se i očekuje. Promišljajući ovaj element našeg školskog sustava i njegove «vidljive posljedice», nakon početka djelovanja ZPG-a, zamolio sam psihologinju dr. Lozenu Ivanov da istraži svjetska iskustva i pronađe sustav u kojem se učenici ne ocjenjuju brojkama. Nije uspjela naći takav model, osim u alternativnim školama.
Pogledajmo o čemu se zapravo radi.

17. svibnja 2012.

Komentar Nikice Simića

Ovih dana Jutarnji list je objavio dva teksta vezana uz moguće smjerove mijenjanja hrvatskog školskog sustava. Oba teksta su priložena. U trećem dijelu je tekst Nikice Simića, ravnatelja Zadarske privatne gimnazije, u kojem komentira tekst Zlatka Šešelje, ravnatelja klasične privatne gimnazije.

13. svibnja 2012.

Broj posjeta: 109669

::Tribina ZPG
Jadni ravnatelji

U hotelu SPA Golfer (sv. Martin na Muri) od 2. – 4. listopada 2018. godine održan je stručni skup Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja. U radu je sudjelovalo 350 ravnatelja. Tekst, na koji se osvrćem, objavljen je 13. listopada. Do sada ga nitko nije komentirao.
Opširnije...

2. 11. 2018.


::Popis udžbenika

Poštovani roditelji i učenici, na donjem linku možete pronać popis udžbenika za slijedeću školsku godinu

popis udžbenika


::Školski kurikulum

Svi zainteresirani na donjem linku mogu preuzeti školski kurikulum i eksperimentalni plan i program.

školski kurikulum (.doc, 217 KB)
eksperimentalni plan i program (.doc, 117 KB)


::Anketa
Misliš li da ćeš ostvariti dobar uspjeh na državnoj maturi?
Da,siguran/a sam!
Ne!
Nisam siguran/a!
Ovisi koliko se budem pripremao/la.


::Inicijativa

Eksperimentalni program

Zadarska privatna gimnazija već neko vrijeme intenzivno radi na stvaranju eksperimentalnog školskog programa. Pozivamo sve zainteresirane da se detaljnije upoznaju s projektom.

Prijedlog eksperimentalnog programa (PDF, 80KB)


::Projekt

Seksualnost adolescenata

Zadarska privatna gimnazija s pravom javnosti ove godine je pokrenula vlastiti projekt pod naslovom Seksualnost adolescenata. Program i tijek projekta možete vidjeti u PDF formatu.


::Informacije