Zvjezdane priče – Hiron

HIRON

Filira je bila prelijepa Oceanova kći. Tada je Olimpom vladao Kron, Zeusov otac. Žena mu je bila Rea, njegova sestra. Pogledajmo što priča kaže.

Ugledavši Filiru Kron je i poželi. Međutim, svi njegovi pokušaji da ga Filira primi u postelju bili su bezuspješni. To se bogovima ne čini.

Jednoga dana Kron u naličju razigranog pastuha priđe nenadano Filiri dok je raspjevana brala poljsko cvijeće na tesalijskim livadama. Silova je i brzo pobježe strahujući od Reine ljubomore. Nije teško naslutiti kako se, nakon toga, osjećala nevina djevojka. A kada je ugledala tek rođeno dijete, bila je užasnuta i s gađenjem ga se odrekla. Priča kaže da su joj se bogovi smilovali i omogućili mir pretvorivši je u lipovo drvo.

Njezin je sin bio prvi Kentaur, napola čovjek, napola konj. Bio je to besmrtni Hiron.

Jedna priča kaže da je skrb o tek rođenom i odbačenom Hironu preuzeo Apolon. I da ga je naučio svemu. Teško mi je u to povjerovati jer Apolona je Leta rodila Zeusu godinama poslije. Jedna druga priča čak navodi da je Apolon bio Hironov učenik.

Zbog toga ću vam ispričati svoju priču o Hironu odgajatelju.

Hiron je živio u pećini na svetoj tesalijskoj gori Pelion. Čini se da ga je krasila plemenitost i mudrost i čovjeka i konja. Njegovo odrastanje obilježila je priroda. Učio je od potoka, ptica, riba, vukova, medvjeda…učio je od šuma i livada. Bio je besmrtnik. Mogao je činiti što poželi. A poželio je činiti dobro. Pokazalo se već tada da je takav izbor i besmrtnog življenja moguć samo uz osobno žrtvovanje.

Njegova mudrost i vještine bile si nadaleko poznate i mnogi su mu kraljevi s povjerenjem slali djecu na odgoj i školovanje. Kažu da je lakoćom prepoznavao ono što djeca mogu.

Poučavao ih je glazbi, jahanju i lovu, borbenim vještinama, ali i načinima iscjeljivanja. Asklepije je uz Hirona naučio i mrtve oživljavati. Heraklo je uz Hirona postao najvještiji na svijetu s lukom i strijelom. Neki kažu da je Hiron, upravo zbog tih vještina, među zvijezdama kao Strijelac.

Homer je najpoznatijim Hironovim učenikom učinio Ahileja.

Ahilej

Suđenice su prorekle da će Tetida roditi sina koji će biti moćniji od oca, te Zeus, prema Temidinom savjetu, odabra smrtnika Peleja za muža besmrtne Nereide. Hiron je znao mnoge tajne olimpijskih bogova i naslutio Zeusov plan. Bio je Pelejev učitelj, pa mu reče da Tetida neće biti presretna kad dozna za Zeusov odabir. Stoga ga uputi na to kako bi je mogao pridobiti.

Tetida je često odmarala na tesalijskom otočiću. Gola bi na leđima dupina doplivavala na otok i prepuštala se ugodnim snovima u pećini uz obalu. Pelej se skrivao u žbunu šarenih bobica mirte koji je bio na ulazu pećine. I zaskoči tek usnulu Tetidu. Priča kaže da su se borili šutke i žestoko. Tetida je mijenjala obličja. Bivala vatra, voda, lav i zmija. Hiron je na to upozorio Peleja koji Tetidu nije ispuštao iz čvrstog zagrljaja. Na kraju mu se Tetida preda u strasni zagrljaj.

Svadbu su proslavili ispred Hironove pećine.

Jedna priča kaže da je Tetida tek rođenim sinovima postupno spaljivala smrtne dijelove, činila ih besmrtnima i slala djecu na Olimp. Pelej je slučajno Tetidu zatekao pri spaljivanju smrtnih dijelova sedmoga sina. Spaljene dijelove činila bi besmrtnima trljajući ih ambrozijom. Zatekao je, i prekinuo obred kad je ambroziju prinosila peti. Bijesna Tetida brzo odluči, napusti Peleja i vrati se u svoje morske dvore. Sina nazva Ahilej, zato što nije stavio usne na njezine grudi. Oni koji znaju grčki kažu da je značenje imena, bez usana.

Pelej je spaljenu petu nadomjestio petom iz kostura diva Damisa.

Druga priča kaže da je Tetida sinove činila besmrtnima uranjajući ih u svetu vodu rijeke Stige i da je samo peta, za koju je držala Ahileja, ostala smrtna.

Nakon toga Pelej Hironu odvede sina. Hiron ga je odgajao na gori Pelion hraneći ga iznutricama lavova i divljih veprova, te moždinom medvjeda da bi preuzeo njihovu hrabrost. Drugi kažu da ga je hranio medom i moždinom srndaća, da bi postao brz poput vjetra. Hiron ga je učio jahanju i lovu. Učio ga je sviranju frule i iscjeljivanju rana. Muza Kaliopa ga je poučavala pjevanju.

Priča kaže i to, da je kao šestogodišnjak ubio prvog vepra i da je potom svakodnevno Hironu donosio ubijene veprove i lavove. I da su Atena i Artemida s čuđenjem gledale zlatokosog dječaka koji s lakoćom, i bez pomoći pasa, sustiže jelena u trku.

U tom je razdoblju Agamemnon prikupljao vojsku za pohod na Troju. Kralj Mirmidonaca, Pelej, bio je u godinama koje se ne mogu nositi s ratnim naporima, a glas o moćima njegova sina Ahileja kružio je Grčkom.

Tetida je znala da joj se sin neće vratiti iz Trojanskog rata ako se pridruži pohodu. Sudbina mu je bila da stekne slavu i umre mlad. Druga je mogućnost bila da bude sretan i dugovječan, ali da umre bez slave. Bojeći se prvog izbora, zabrinuta majka preruši sina u djevojku i povjeri ga Likomedu, kralju otoka Skira. Priča kaže da su Likomedove kćeri lako prepoznale muškarca u odajama i da je jedna od njih, Deidameja, Ahileja s veseljem uputila u putene radosti. I da je rodila Neoptolema.

Ali kako to biva, ni bogovi ne mogu svoje tajne vječno prikrivati.

Odisej i starina Nestor saznaše da je Ahilej kod Likomeda. Likomed ih primi kao pravi domaćin, misleći de je nemoguće otkriti Ahileja među mnogim prelijepim djevojkama. I bilo bi tako da u posjet nije došao lukavi Odisej. Pred djevojke je iznio gomilu darova: dragog kamenja, zlatnih kopči i pojaseva, vezova i ženskih haljina. Među darove je stavio i blistavi mač. Radost je djevojaka teško opisati, ali kad se iz dvorišta začula ratna truba i zvuci oružja, jedna od njih zgrabi mač…

Ostarjeli Pelej nije se mogao pridružiti pohodu na Troju. Svoje je svadbene darove, ratnu opremu od zlata, koplje s jasenovom drškom i oba konja dao sinu.

Što se događalo potom priča besmrtnik Homer.

Teja

Hiron je živio u pećini na tesalijskoj gori Pelion. Nimfa Hariklo rodila mu je sina Karista i kćeri Endeidu i Hipu. Neki kažu da se Hipa zvala Okiroja, a neki drugi da joj je ime bilo Teja.

Helen je bio Deukalionov sin. Nimfa Orseida bila mu je žena. Vladali su Tesalijom. Naslijedio ih je sin Eol.

Artemida je zapazila Teju, božanskog lika, i uzela je za svoju pratilju u lovu i svećenicu.

I Eol je volio boraviti po gorama s društvom u lovu. Srce mu zadrhta kad ugleda Teju. Znao je da mu je nedostupna jer su se Artemidine pratilje zavjetovale na djevičanstvo. Ali srce ili samo pohota nisu mu davali mira. Danima je vrebao Teju i kad se jednom zgodom udaljila od društva, zaskočio je i silovao. I brzo utekao bojeći se Artemidine kazne.

Očajna se Teja skrila u grm nečujno plačući. Strahovala je od Artemidine kazne, a bojala se i ocu reći što se dogodilo.

Ni danas ljudi ne znaju zbog čega žrtve zločina osjećaju krivnju.

I Eol je strahovao da će istina izaći na vidjelo, te zamoli Posejdona za pomoć. Posejdon Teju pretvori u kobilu s imenom Euipa. Oni koji znaju grčki, kažu da ime znači naočita kobila. Kad je Euipa oždrijebila Melanipu, crno ždrijebe, Posejdon Melanipu pretvori u djevojčicu i odvede Eolu. Tejin lik postavi među zvijezde. I danas se na nebu vidi u blizini Kentaura, kao da se skriva. Zovu ga mali konj, a neki vole reći Ždrijebe.

Hiron nije imao pojma o tome što se zbivalo. To mi je najtužniji dio priče. Priča kaže da ju je neprekidno i uzaludno tražio, a Teja se molila bogovima da je ne pronađe.

Zašto nevina Teja nije vjerovala roditeljima i skrbnici Artemidi, vječno je pitanje vezano uz posljedice zločina.

Jedna druga priča kaže da je Posejdon slučajno trozupcem pogodio ždrijebe kad se natjecao s Atenom za pravo na Atiku. A treća da je Rea, umjesto tek rođenog Posejdona u pelene umotala ždrijebe.

U Almagestu je naveden kao Ἵππου Προτομή (Hippou Protome), prednji dio konja. Equuleus je kasniji latinski naziv.

Autor: Nikica Simić

Submit a Comment

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *